Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Uprava Business.hr-a sindikalnom povjereniku uručila otkaz

"Sindikat novinara Hrvatske najodlučnije se protivi izvanrednom otkazu ugovora o radu glavnom sindikalnom povjereniku Podružnice SNH Business.hr Anti Paviću.

Postupak poslodavca - kojim je sindikalnom povjereniku izvanredno otkazao ugovor o radu zbog toga što je šefa Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, veleposlanika Paula Vandorena, koji je bio gost tvrtke Business.hr, upoznao s činjenicom da radnicima plaće kasne nekoliko mjeseci, a obvezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu im uplaćeni od studenoga 2010. godine – neprihvatljiv je i protivan Zakonu o radu koji posebno štiti sindikalne povjerenike od otkaza. Naime, članak 249. Zakona o radu izričito kaže: (1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće: 1) otkazati ugovor o radu, ili 2) na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

Stoga Sindikat novinara Hrvatske traži od poslovodstva Business.hr da hitno poništi odluku o izvanrednom otkazu sindikalnom povjereniku Anti Paviću u interesu poštivanja zakonodavstva Republike Hrvatske i ugleda tvrtke koji je ovakvim nezakonitim postupkom poslodvodstva ozbiljno narušen. Otkaz sindikalnom povjereniku protusindikalni je čin zastrašivanja radnika kojim se radnicima pokušava uskratiti temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje, a time i na djelotvornu zaštitu koju samo organizirani u sindikat mogu ostvariti u ovom "divljem" kapitalizmu.

Za IO SNH

Jasmina Popović"

 21. ožujak 2012.
'Rješenje za Vjesnik treba tražiti u zakonskim okvirima'

"Poštovane kolegice i kolege!

 

Ne sumnjajući u njihove dobre namjere, Sindikat novinara Hrvatske želi upozoriti skupinu zaposlenika Vjesnika, koja se ovih dana pismom obratila Vladi, da se rješenje za taj list velike tradicije mora tražiti unutar zakonitih i transparentnih okvira. Samo takvi, legalni i zakoniti, mogu biti i izbori za Radničko vijeće koji su u tom listu najavljeni.

No, počelo se naopako. Skup zaposlenika organiziran je (15. ožujka) na brzinu i o njemu nisu bili obaviješteni svi zaposlenici, pa ni sindikalni povjerenici. A trebalo je, sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o postupku izbora radničkog vijeća, prijedlog za utemeljenje radničkog vijeća objaviti na svim oglasnim pločama poslodavca i dostaviti sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca te poslodavcu. Prijedlog treba sadržavati obavijest da svaki sindikat i svaka skupina od najmanje deset posto radnika koja namjerava podnijeti listu kandidata za članove Radničkog vijeća, mora na skupu radnika odrediti svog predstavnika i njegovog zamjenika u izbornom odboru.

Dakle, članove izbornog odbora određuju liste, kako i stoji u članku 143. Zakona o radu (stavak 4.) -  'u izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednoga svojeg predstavnika' - a nikako ne mogu biti 'imenovani od ljudi koji su se na sastanku svojevoljno prijavili za dužnost', kako je učinjeno u ovom slučaju.

Nadalje, Zakon ne priznaje nikakav 'skraćeni postupak', koji se spominje u očitovanju samozvanog i mimo zakona imenovanog izbornog odbora. Za to i nema potrebe, jer članak 152. ZOR-a kaže 'ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća'.

Da sve bude sasvim naopako, imamo i formulaciju da "za članove Radničkog vijeća Narodnih novina - press d.o.o. Izborno povjerenstvo predlaže sljedeće kandidate..." Valjda bi liste trebale predlagati članove izbornog odbora a ne obrnuto, izborni odbor kandidate za listu.

U moru propusta kod najavljenih izbora izdvojit ćemo samo još dva. Prvi, predlagatelj za utemeljenje radničkog vijeća (u ovom slučaju: skupina radnika) ne može sazvati skup radnika u razdoblju kraćem od 15 dana od dana objave prijedloga za utemeljenje radničkog vijeća. I drugi, odluka o sazivanju skupa radnika objavljuje se na svim oglasnim mjestima poslodavca najmanje tri dana prije dana održavanja skupa.

Prekršeni su, dakle, najelementarniji zakonski okviri za izbor radničkog vijeća. Takvo postupanje imat će za posljedicu ništetnost izbora. Da se to ne bi dogodilo, pozivamo sve zainteresirane strane, i sve zaposlenike Vjesnika, članove i nečlanove SNH-a, da krenu iz početka i da prilikom izbora radničkog vijeća poštuju svu zakonom i pravilnikom propisanu proceduru.

Za SNH

Anton Filić, predsjednik"

 Zagreb, 19. ožujka 2012.
Poruka premijeru: Umjesto da gasite Vjesnik, borite se protiv rada na crno u medijima

Nakon što je i ministar gospodarstva Radimir Čačić potvrdio kako Vjesnik ide u stečaj, novim pismom premijeru Zoranu Milanoviću obratili su se sindikalisti i predstavnici HND-a. Pismo prenosimo u cijelosti.

"Poštovani predsjedniče Vlade,

Vaši ministri Radimir Čačić i Slavko Linić najavili su stečaj i gašenje Vjesnika jer posluje s gubitkom. Učinili su to grubo, nastavljajući turobni niz imperativa - prodati, zatvoriti, ukinuti, povećati porez!

Bili bismo sretniji, gospodine Milanoviću, kad bi Vlada, kojoj ste vi na čelu, umjesto gašenja Vjesnika, učinila napor na suzbijanju rada na crno u hrvatskim medijima. Kroz instituciju tzv. slobodnih novinara (RPO), od kojih većina radi u prostoru i na sredstvima poslodavca, država (proračun i fondovi) godišnje gubi 70 milijuna kuna. Mnogo više nego što iznose subvencije za Vjesnik. Suzbijanjem te zone sive ekonomije (novinari bi bili neovisniji od vlasnika) učinili biste puno na jačanju slobodnog novinarstva bez kojega nema niti istinske demokracije.

Vlast je dovela Vjesnik u stanje u kojem je sada (ovdje nije važno je li HDZ-ovska ili SDP-ovska), vlast mora i pronaći rješenje za njega, koje svakako postoji.

Prvo je da se posebnim zakonom o Vjesniku osigura da politika jednom zauvijek digne šape s tih novina te da one postanu neovisno javno glasilo, u državnom ili mješovitom vlasništvu (kao npr. u Norveškoj), koje će njegovim novinarima omogućiti da oslobode svoj kritički potencijal i počnu se baviti i problemima koje ostali mediji metu pod tepih.

Jedna od mogućnosti je i da se Vjesniku vrati njegovo vlasništvo (prostor od 1200 četvornih metara u kojem je redakcija od 1987. godine te dvadesetak vrijednih slika), bez kojega je ostao u različitim prethodnim pretumbacijama i spajanjima s ovom ili onom tvrtkom, pa da ga se potom proda tj. privatizira. Zainteresiranih je bilo, a svakako ih ima i sada. Može ga se i restrukturirati, ali pobogu, nikako ugasiti. Vjesnik je hrvatsko kulturno dobro i kao takvoga ga treba sačuvati kao što Francuzi čuvaju svoj Le Monde ili Slovenci svoje Delo.

Da bismo došli do zajedničkog rješenja, molimo Vas da nas što prije primite na razgovor", stoji u pismu koje potpisuju predsjednik SNH Anton Filić, povjerenica u Vjesniku Biljana Bašić, predsjednik HND-ovog ogranka u tom listu Zlatko Herljević te predsjednik HND-a Zdenko Duka.

 
'Veliki igrači' bacili oko na nekretnine Vjesnika

"Smatramo da nije problem u financiranju Vjesnika već je riječ o većoj igri u koju su umiješani interesi većih igrača. Mi smo smetnja i treba nas izbrisati", izjavila je Vjesnikova šefica SNH Biljana Bašić osvrćući se na najave o gašenju tog dnevnog lista.

Naime, u javnost je procurila vijest po kojoj je ministar financija Slavko Linić kazao kako će Vjesnik biti ugašen. Iako je Vlada kasnije demantirala tu vijest navodeći kako se o Vjesniku još nije razgovaralo, a i sam ministar je priznao da je to njegovo osobno mišljenje, Vjesnikovci strahuju za svoju budućnost. Stoga su, podsjetim,o zatražili i sastanak s premijerom, te ga upozorili da su već niz puta nudili rješenja za list u kojem rade, no da ih ni jedna Uprava nikada nije željela saslušati. Također su predlagali Vladi Zakon o vjesniku, no ni u tom pogledu nisu naišli na nikakav odjek.

Bašić upozorava kako su većim igračima upale u oči nekretnine Vjesnika, točnije zemljište na kojem se nalazi Tiskara i sama redakcija.

"Paradoks je da je u zemljišnim knjigama ta nekretnina upisana kao društveno vlasništvo koje je po zakonu trebalo biti upisano kao državno vlasništvo i ući pod Fond za privatizaciju, no to se nikada nije dogodilo", kazala je Bašić po čijim informacijama pravo na oko 35.000 četvornih metara zemljišta polažu tvrtka povezana s Ninoslavom Pavićem Allegheny Financial, Styria i Tisak koji je dio koncerna Agrokor Ivice Todorića.

Dodala je da su u Vjesniku izradili plan za nastavak poslovanja, te da su proteklih mjeseci razgovarali s vrlo uglednim novinskim izdavačima koji su iskazali spremnost preuzeti dnevnik. Od vlade su, kaže, tražili samo privremeno financiranje, to jest inicijalna sredstva, a s time se, tvrdi predsjednica sindikata, suglasilo i Ministarstvo kulture. Predsjednik ogranka HND-a u Vjesnika Zlatko Herljević je izjavio kako od Vlade traže prijelazni period od tri do šest mjeseci kako bi list pokušao stati na noge i postati javno glasilo.

 
Vjesnikovci traže hitan sastanak s premijerom zbog vijesti o gašenju lista

Predstavnici SNH i HND-a uputili su pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojem traže da ih primi kako bi razgovarali o spasu tog dnevnog lista. Pismo prenosimo u cjelini.

"Poštovani predsjedniče Vlade,

Vjesnikov ogranak Hrvatskog novinarskog društva i Vjesnikova podružnica Sindikata novinara Hrvatske obraćaju Vam se s molbom da hitno primite predstavnike HND-a i SNH, a vezano uz navodnu odluku Vlade da ugasi dnevni list Vjesnik.

Budući da smo u posljednja dva mjeseca Vladi predlagali sadržajnu i financijsku konsolidaciju lista Vjesnik, molimo Vas da još jednom, posljednji put prije odluke, saslušate naše prijedloge i argumente.

Novinari i zaposlenici Vjesnika u nekoliko su navrata bivšoj Vladi predlagali donošenje zakona o Vjesniku kao javnom glasilu, a Skupština HND-a tri je puta u posljednjih šest godina takav prijedlog poduprla u svojim zaključcima. Nekoliko smo puta u posljednjih nekoliko godina tražili i nudili projekte koji bi listu osigurali budućnost na tržištu, ali ih nijedna uprava nije uvažila.

Iako ne namjeravamo omalovažavati bilo koga tko je poput nas u teškom položaju, smatramo da sedamdesetdvogodišnji Vjesnik ipak ne bi trebao tek tako otići u stečaj.

Stoga ćemo ponoviti što smo napisali u pismu Vladi od 9. siječnja: mi, novinari i zaposlenici Vjesnika u budućnosti vidimo Vjesnik kao javno glasilo te ozbiljne, širokoj javnosti otvorene, uravnotežene i vjerodostojne novine koje će se bezrezervno zalagati za demokratske vrijednosti i europski put Hrvatske. Spremni smo uložiti sve svoje radne i intelektualne potencijale da se to i ostvari jer Hrvatska takve novine zaslužuje.

Molimo Vas da nas što skorije primite na razgovor, a potom i odlučite o Vjesnikovoj sudbini.", stoji u pismu premijeru, koje potpisuju predstavnici SNH i HND-a u Vjesniku.

 
Šef SNH ministra rada upozorio na presude vezane uz RPO

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić razgovarao je s predstavncima autonomnih sindikata, koji žele ravnopravno sudjelovati u raspravi o svim pitanjima iz područja radno-socijalnih i drugih politika važnih za njihovo članstvo. Sastanak je održan u petak, 10. veljače 2012. godine na zahtjev autonomnih sindikata, a s ministrom Mrsićem razgovarali su  predsjednik Sindikata PPDIV-a Josip Pavić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Abveršek, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranka Ivezić, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke industrije Hrvatske Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić, predsjednik TEHNOS – strukovnog sindikata radnika HEP-a Denis Geto i predsjednik Samostalnog sindikata radnika HRT-a Milan Rosan.

Ministar Mrsić u uvodu je predstavnike autonomnih sindikata upoznao sa stajalištima ministarstva o aktualnim problemima i odnosima sa socijalnim partnerima. Pri tome je istaknuo da neće biti diskriminacije pojedinih sindikata, stavljajući do znanja predstavnicima autonomnih sindikata kako će biti aktivni sudionici u raspravama koje predstoje, uvažavajući činjenicu da predstavljaju više od 60 tisuća članova i da su pojedinačno gledajući visoko reprezantativni u područjima svojeg djelovanja.

"Ključni problem u djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća - Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, bit će uskoro prihvaćen, a uređivat će reprezentativnost sindikata na svim razinama - poduzeća, grane, djelatnosti, te na državnoj razini", rekao je ministar. Istaknuo je također da se, bez obzira na brojne poslodavačke pritiske, Zakon o radu neće mijenjati, jer pruža dovoljno mogućnosti za željenu fleksibilizaciju radnih odnosa. Ubuduće bi, rekao je ministar Mrsić, Gospodarsko-socijalno vijeće moralo imati značajniju ulogu pri donošenju zakona, i smatra da bi zaključci GSV morali u saborskoj raspravi biti ravnopravni s drugim prijedlozima. Također je najavio kako će novi snažan poticaj razvoja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj biti transformacija Ureda za socijalno partnerstvo u Samostalnu službu za socijalno partnerstvo pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Predstavnici sindikata istaknuli su i probleme podjele sindikalne imovine, trajanja kolektivnih ugovora, sve brojnijih ugovora o radu na određeno vrijeme, ali i financiranja nekih sindikata proračunskim novcem, što je ocijenjeno nedopustivom praksom.

Predsjednik SNH-a Anton Filić upoznao je ministra Mrsića s teškom situacijom u hrvatskom novinarstvu s obzirom na stalno smanjivanje broja stalno zaposlenih i bujanje tzv. RPO-ovaca. Upozorio ga je da se kod toga krši Zakon o radu, a država se (proračun i fondovi) godišnje oštećuje za oko 70 milijuna kuna. Kako je nekoliko posljednjih sudskih presuda jasno utvrdilo da se radi o nesamostalnom radu kod poslodavaca - pa bi sve RPO ugovore zapravo tretirati kao ugovore o radu - Filić se založio da sudovi i inspekcije počnu na taj problem gledati jednako. Ministru Mrsiću predao je dossier o toj problematici, u kojemu su između ostaloga bili tekstovi sudskih presuda, nalaza inspekcija te esej kolege Miroslava Zeca "Registar poniznih poslušnika" o problematici RPO-a.

 
Vesnikovci traže stavke B. Divjaka i B. Lopandića, krive ih za propadanje dnevnog lista

"Zbog katastrofalne poslovne i uređivačke politike koja je dovela u pitanje opstanak dnevnog lista Vjesnik, tražimo ostavke predsjednika Uprave Narodnih novina - Press d.o.o. (izdavača lista) Bojana Divjaka i glavnog urednika Vjesnika Brune Lopandića.
Ujedno, Vladu RH pozivamo da u Vjesniku postavi krizni menadžment - koji bi snimio financijsko stanje i pripremio list za transformaciju u javno glasilo - te da Saboru predloži donošenje zakona o Vjesniku.

Divjaka i Lopandića držimo izravno odgovornima za profesionalno i financijsko srozavanje Vjesnika, o čemu svjedoči sramotno mali broj prodanih primjeraka - najniži u Vjesnikovoj povijesti - a zbog kojeg je nedavno donesena odluka o dodatnom smanjenju tiskane naklade i distribucije.

Iako je u ožujku prošle godine za financiranje Vjesnika odobreno 18 milijuna proračunskih kuna, direktor Divjak proteklih mjeseci radnicima nije uplaćivao doprinose, nego je novac neodgovorno trošio na povećanje plaća manjem dijelu ljudi, a učinjeno je i sve da list postane podstanar u vlastitim prostorijama, za što Tiskari Vjesnik mjesečno plaća 50.000 kuna.

Direktor je sustavno zanemarivao socijalni dijalog, pritom kršeći zakon nedostavljanjem financijskog izvještaja i plana poslovanja Radničkom vijeću, odnosno Sindikatu koji obavlja tu funkciju.

Jednako tako, ni direktor ni glavni urednik nisu ponudili svoj niti su prihvatili redakcijske projekte kojima bi se osigurala budućnost lista. Podsjećamo da su novinari i zaposlenici Vjesnika u više navrata bivšoj vladi predlagali donošenje zakona o Vjesniku  kojim bi se list pozicionirao kao ozbiljan, uravnotežen i vjerodostojan.
Budući da Divjak i Lopandić i dalje nemaju odgovor na naša pitanja o sudbini lista (projekt, ako ga uopće imaju, nisu dali socijalnom partneru na uvid), niti su išta učinili za njegovo tržišno pozicioniranje i pretvaranje u javno glasilo, njihov daljnji angažman u listu smatramo štetnim", stoji u priopćenju koje potpisuje Vjesnikova Podružnica SNH te Ogranak Htvarskog novinarskog društva.

 
Apel Vladi i Saboru s HRT-a

Novinari, urednici i zaposlenici Hrvatske televizije, Ogranak HND-a i SNH pri HTV-u uputili su u petak apel Vladi i Saboru Republike Hrvatske kojim se traži utvrđivanje pojedinačne, osobne i objektivne odgovornosti, te smjena članova Uprave, Nadzornog odbora, Programskog vijeća, glavnog urednika Programa HTV-a i v.d. urednika Informativnog programa. Ujedno traže hitnu izradu novog Zakona o HRT-u i novog Zakona o medijima.

"Hrvatskoj javnosti i mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske upućujemo još jedan u nizu otvorenih apela za zaustavljanjem višegodišnjeg urušavanja i obezvrjeđivanja HRT-a. Posljednji takav pokušaj pod nazivom „Inicijativa za povratak ugleda HRT-a“ iz ožujka ove godine, naišao je, nažalost, na potpunu ignoranciju. A stanje je, iz dana u dan, sve lošije.

Društvene, kulturne i političke elite, bez obzira na svoje kratkoročne dnevne interese, na pragu ulaska u Europsku uniju, konačno moraju dati jasan i javni odgovor na pitanje žele li da se u ovoj zemlji počne stvarati vjerodostojni javni medij, potpuno nezavisan od političkih i gospodarskih interesa i pritisaka.

A to znači da vodstvo HRT-a, kao i u drugim javnim ustanovama i javnim poduzećima, mora preuzeti odgovornost za nastalo stanje. Poslovno i programsko vodstvo mora odgovarati za učestalo zaobilaženje ili kršenje brojnih zakona i europskih standarda medijskih sloboda. Mora odgovarati zato što HRT polako, ali sigurno pretvara u nešto potpuno suprotno nacionalnom, javnom medijskom servisu koji i postoji isključivo zato da bi građankama i građanima bio ključni izvor informiranja i educiranja, a tek potom izvor zabave.

Posljednji slučaj koji je završio smjenama i prijetnjom otkaza dvojici urednika središnjeg Dnevnika, samo je nastavak dugotrajne agonije u radu i programu HRT-a. Da je riječ o normalnim društvenim okolnostima, u normalnoj javnoj ustanovi i normalnom javnom mediju, potez urednika mogao bi se ocijeniti kao nedopušteno korištenje javnog medija za osobno obraćanje javnosti i osobni obračun. Međutim na HRT-u je riječ o jednoj potpuno nenormalnoj i iracionalnoj situaciji. Tjednima traju javni, neopravdani i politički motivirani napadi Programskog vijeća na novinare i urednike te pokušaji nametanja najsirovije cenzure, a poslovno i programsko vodstvo, suprotno svojoj zakonskoj obvezi, ne štiti svoje ljude i javni karakter HRT-a, već pragmatično saginje glavu i pridružuje se javnom linču. Najgore je što u istim ili sličnim situacijama, poslovno i programsko vodstvo primjenjuje potpuno različite kriterije i taktiku, ovisno o kome je riječ. Ne smije se zaboraviti da se, ne tako davno, jedan od čelnika HRT-a Mislav Stipić na isti način, u Dnevniku javno i osobno obračunao sa predsjednicom NO HRT-a. I naravno, ne samo da nije bilo nikakvih sankcija, već je gospodin Stipić nagrađen postavljanjem na novu, važnu dužnost u HRT-u.

Potez urednika Dnevnika samo je posljedica i jedini mogući, gotovo očajnički potez u situaciji u kojoj je, u posljednjih najmanje šest godina, apsolutno nemoguće i najmanje probleme rješavati unutar HRT-a. Poslovno i programsko vodstvo kontinuirano djeluje netransparentno, gotovo poput neke tajne službe ili organizacije i ponaša se kao da vode svoje privatno poduzeće, a ne javnu ustanovu. Protivno Kolektivnom ugovoru, ZOR-u i drugim zakonima donose „planove razvoja“, „financijske planove“ i druge interne dokumente, pravilnike i druge akte, pri čemu ne komuniciraju sa sindikatima ili potpuno ignoriraju njihove argumente. Neposredno i gotovo svakodnevno interveniraju u program i odlučuju umjesto urednika, primjenjuju netransparentne i upitne kriterije prilikom promaknuća i zapošljavanja, određuju da najvažnije emisije uređuju i vode ljudi bez profesionalnog kredibiliteta, znanja i iskustva, od kojih su mnogi nesumnjivo povezani, a možda i osumnjičeni u nekoj od brojnih kaznenih istraga. Riječju, svojim postupcima neposredno su odgovorni ili krivi što je program HRT-a izgubio vjerodostojnost, relevantnost i gledanost.

Uprava HRT-a već godinama uspješno uspijeva provesti sve svoje naume – stvaraju se nove pozicije za ljude koji postaju sivom eminencijom svega što se događa na Prisavlju. Jednima se javno zahvaljuje unatoč činjenici da postoji opravdana sumnja u njihovu umiješanost u protuzakonite radnje, a druge suspendira bez poštivanja procedura, skidaju se kvalitetne emisije, ubija istraživačko novinarstvo, a glavnim urednikom postaje osoba koja pokazuje kako ne zna što bi javni medijski servis morao biti.

O javnom interesu ne samo da ne vodi računa poslovno i programsko vodstvo HRT-a, već ni brojni članovi Programskog vijeća, koji su izabrani na temelju čudnih kriterija, a nažalost nikome ne odgovaraju za svoj rad i postupke", stoji u obrazloženju koje potpisuju Ogranak HND-a i SNH-a na Hrvatskoj televiziji te drugi zaposlenici.

 
SNH nije potpisnik otvorenog pisma Novinarske platforme

Slijedom otvorenog pisma vezanog uz slučaj Kamensko, koje je medijima u ponedjeljak 19. prosinca 2011. godine odaslala Inicijativa Novinarska platforma – ovim putem objavljujemo da je naziv Sindikata novinara Hrvatske naveden među šest organizacija koje podržavaju Inicijativu iskorišten u potpisu bez odobrenja organizacije.

Činjenica je da su iz Inicijative Novinarska platforma telefonom kontaktirali predsjednika SNH Antona Filića i informirali ga o sadržaju otvorenog pisma s kojim se on osobno načelno složio i podržao ga. Očekivao je, naime, da će se akcija Inicijative Novinarska platforma tek razraditi kako bi završni tekst pisma mogao proslijediti Izvršnom odboru SNH na uvid i očitovanje.

Međutim, SNH nije dobio nikakve pisane informacije, nego se umjesto toga našao na listi podržavatelja otvorenog pisma bez odgovarajuće procedure.

Napominjemo da je Sindikat novinara Hrvatske otvoren za suradnju sa sindikatima i drugim organizacijama kad se radi o zaštiti novinara i slobode medija, ali pritom očekuje da ta suradnja bude provedena u skladu s pravilima rada svih inicijatora pa i SNH. Ovoga puta, sve je to učinjeno ishitreno i bez odgovarajuće procedure. To, naravno, ne znači da se ne slažemo s osnovnom porukom otvorenog pisma: da valja istražiti sve moguće nezakonite radnje i da nitko ne može biti zaštićen od djelovanja pravne metle.

 
Hrvatski novinari u petak idu na referendum o štrajku

Kako niti nakon osam godina pregovaranja s HUP-ovom Udrugom novinskih izdavača nije postignut dogovor o nacionalnom Kolektivnom ugovoru za novinare i radnike sektora tiskarske, izdavačke i medijske djelatnosti, Sindikat novinara Hrvatske odlučio je pozvati svoje članstvo i ostale zaposlenike u medijskim kućama na izjašnjavanje o štrajku. Referendum će početi u petak, 4. studenoga, u 10 sati u svim podružnicama SNH-a, a mogu mu pristupiti stalno zaposleni ali i honorarni suradnici u medijima.

Sindikat je učinio niz ustupaka u želji da se Kolektivni ugovor ipak potpiše, no poslodavci ne žele priznati niti elementarna materijalna prava zaposlenih u medijima. Prema prijedlogu poslodavaca novinar početnik imao bi ugovorenu samo najnižu plaću od 4000 kuna u bruto iznosu, što je znatno manje od prosječne bruto plaće u državi. Novinarima i ostalim medijskim djelatnicima nude se prigodne nagrade (božićnica, regres, uskrsnica...) koje su čak i ispod neoporezivih iznosa. Dodatak na staž uvjetuje se na različite načine (između ostaloga isplaćivao bi se samo u slučaju rasta BDP-a na godišnjoj razini u RH od tri ili više posto), a žele ga i zamrznuti do 31. prosinca 2012. godine. Budući da odbijanje poslodavaca da potpišu Kolektivni ugovor predstavlja jedan od opravdanih razloga za industrijske akcije, Sindikat novinara Hrvatske odlučio je organizirati referendum.

Anketiranje o štrajku organizira se slijedom zaključaka 23. Skupštine SNH-a održane 7. svibnja 2011. i odluke Izvršnog odbora SNH-a od 17. listopada 2011., a provodi se kao dio akcije za obilježavanje Europskog dana za obranu novinarstva, 5. studenoga.