Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Pozivamo vas na na akciju Pet minuta gromoglasne tišine u povodu Svjetskog dana slobode medija

Sindikat novinara Hrvatske i ove godine poziva novinare i medijske radnike da u svojim redakcijama po 11. put obilježe 3.svibnja, Svjetski dan slobode medija. Kao i prethodnih godina, SNH poziva sve svoje povjerenike, ali i predstavnike HND-a u redakcijama gdje nema podružnica, da u redakcijama zaustave rad u 11 sati i 55 minuta u akciji Pet minuta gromoglasne tišine, te da u to vrijeme svojim čitateljima, gledateljima i slušateljima, ali i kolegama okupljenim u redakcijama pročitaju priopćenje koje je u povodu Svjetskog dana slobode medija izdao Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske. One kolege koji će u to vrijeme biti na terenu molimo da zaustave svoj rad na 5 minuta. Priopćenje Izvršnog odbora vam i na ovoj stranici SNH prenosi u cijelosti, te istovreeno zahvaljuje svima onima koji su u proteklih deset godina provodili akciju Pet minuta gromoglasne tišine.

"Pritisci na novinare ugrožavaju ulogu medijia

U povodu Svjetskog dana slobode medija, Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske poziva svoje članove kao i sve novinare i medijske radnike u Republici Hrvatskoj da u ponedjeljak, 3. svibnja od 11,55 do 12,00 sati - 11. simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine - upozore svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija čime se izravno ugrožava pravo javnosti da sazna informacije koje su joj bitne za donošenje odluka.

Zastrašivanje otkazima, držanje u pokornosti višegodišnjim radom na određeno vrijeme po mjesec dana, rad na crno bez ikakva ugovora, rad bez plaće i bez doprinosa, rad u statusu tobožnjih samostalnih poduzetnika prisiljenih po cijeli dan raditi kod poslodavca - svakodnevni su pritisci na novinare, a rezultat je srozavanje profesionalnih standarda i slabljenje bitne uloge medija u demokratskom društvu.

'Pogubna mješavina smanjenja broja novinara, nesigurnog rada u neformalnom odnosu i neetičnog i neprofesionalnog novinarstva - stvorila je otrovni vrtlog koji guta medije, ali i demokraciju u Europi', ustvrdio je ovih dana Arne König, predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), naglasivši da se sindikati novinara diljem Europe moraju dodatno truditi da zaustave daljnje srozavanje profesije kako bi se sačuvalo povjerenje publike u medijski sustav koji za uzvrat treba biti vjerodostojan, pouzdan i transparentan.

Za spas profesije, EFJ će zahtijevati od Europskog parlamenta i Europske komisije da potaknu zemlje članice EU na otvaranje široke rasprave o proglašenju novinarstva javnim nacionalnim dobrom. Jer, u pitanju je sam opstanak novinarstva budući da se medijski poslodavci sve češće koriste uslugama neplaćenih amatera kako bi popunili praznine u sadržaju medija nastale otpuštanjem novinara. Takva bi rasprava bila korisna i u Hrvatskoj kako ne bi uzelo maha najavljeno angažiranje neplaćenih volontera umjesto zapošljavanja plaćenih pripravnika. Takvih prisilnih volontera već su puni mediji i druge tvrtke širom Hrvatske koje mjesecima ne plaćaju svoje radnike i suradnike.

Stoga Sindikat novinara Hrvatske poziva svoje članove, sve novinare i medijske radnike da se čvrsto organiziraju i odupru uništavanju profesije i srozavanju kvalitete medija. Javnost pozivamo da nas podrži jer je to u njezinu interesu, a poslodavce upozoravamo da kršenjem prava novinara podrivaju nezamjenjivu ulogu medija u izgradnji i opstanku istinske demokracije.

Treći svibnja - Svjetski dan slobode medija - samo je jedan dan u godini koji već 11. put obilježavamo simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine. Sve ostale dane moramo beskompromisno, odlučno i solidarno štititi svoja radna, socijalna i profesionalna prava, braniti ulogu medija i pravo javnosti da zna - usprkos krizi i zloupotrebi krize za pritiske na novinare i medije.", stoji u priopćenju koje potpisuje Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske.

SNH moli da nam po završetku akcije javite (e-mail: sinoh@hnd.hr; faks: /01/ 48 26 104) kako ste proveli akciju, kakav je bio odziv, kako je akcija uspjela i je li bilo problema.

 
HRT novinaru dao otkaz pod sumnjivim okolnostima

O otkazu zaposleniku Hrvatske televizije Veljku Jančiću očitovala se HTV-ova Podružnica Sindikata novinara Hrvatske u želji da izvjesti javnost i Programsko vijeće o svim činjenicama tog slučaja. Priopćenje koje potpisuje zamjenik predsjednika HTV-ove Podružnice SNH Krešimir Zubčić, donosimo u cijelosti.

 

"U srijedu, 31. ožujka 2010. direktorica ljudskih resursa HRT-a, po ovlaštenju v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, uputila je zahtjev za očitovanjem o namjeravanoj odluci o otkazu ugovora o radu kolegi Jančiću, o kojem se Koordinacija sindikata trebala očitovati u roku od 8 dana.

 

No uslijedio je usmeno požurivanje i pritisak poslovodstva HRT-a na sindikate, jer se slučaj očito želio «prelomiti preko koljena» i riješiti neuobičajeno brzo, što je već samo po sebi pobudilo sumnju u regularnost i stvarne namjere vodstva HRT-a. Uslijed tog pritiska, već sutradan se sastala Koordinacija sindikata.

 

Željko Valčić, predsjednik Sindikata novinara HTV-a (čiji je član kolega Jančić), koji je istovremeno i predstavnik u Koordinaciji, bio je na godišnjem odmoru izvan Zagreba, pa je u neformalnom mailu Koordinaciji poslao svoje načelno neslaganje s otkazom i potom je ovlastio svoga zamjenika Krešimira Zubčića da sazove sastanak na kojem će Izvršni odbor SNH raspraviti o slučaju. Stav Izvršnog odbora podružnice SNH bio je, da ni u kojem slučaju, ne postoji razlog za otkaz, već se nakon normalnog dokaznog postupka, eventualno mogla izreći neka druga, blaža stegovna mjera. Glavni razlog neslaganja bio je nejasno, manjkavo i nerazumljivo obrazloženje otkaza u kojem se Jančić, uz ostalo, optužuje za štetne ugovore unatoč činjenici da nije ni potpisao ni sastavio, niti bio ovlašten za potpisivanje ili sastavljanje ugovora. U obrazloženju je jedino bilo nesporno da je nastala šteta od samo 920 kuna na obračunu putnih troškova. Kolega Jančić to je i priznao, no gle čuda, njegovo očitovanje i objašnjenje o tome kako je i zašto nastala navedena šteta nije navedeno u obrazloženju otkaza.

 

Unatoč tome što je postojao zakonski rok od 8 dana za očitovanje, predsjednica Koordinacije sindikata HRT-a Marija Tibljaš Žonja, (pod pritiskom poslovodstva kojem se očito jako žurilo prije Uskrsa okončati ovaj slučaj i 'pospremiti ga ispod tepiha'), nije željela pričekati petak, kada se sastao Izvršni odbor Sindikata novinara kako bi pripremio obrazloženje slučaja za sastanak Koordinacije. Namjesto toga, predsjednica je Koordinaciju sindikata HRT-a sazvala već u četvrtak (dakle samo 24 sata nakon što je poslodavac zatražio mišljenje). Na tom je sastanku ekspresno donesena odluka o tome da sindikati prihvaćaju namjeravani otkaz kolegi Jančiću. Navodno je sedam HRT-ovih sindikata glasovalo za, a tri, među kojima je i Sindikat novinara, glasovalo je protiv otkaza. (Naglašavamo navodno, jer pisani tragovi toga sastanka, poput zapisnika, diskusije, argumenata za i protiv, detaljnog obrazloženja odluke i drugo, ne postoje ili nisu javno dostupni.) Po prvi puta u povijesti HRT-a dogodilo se da je odluka koja se tiče nekog radnika na Koordinaciji donesena bez suglasnosti i uvažavanja stavova njegovog matičnog sindikata, te da se Koordinacija sindikata bespogovorno suglasila s neobrazloženim i neopravdanim otkazom nekom radniku.

 

Sindikat novinara uvijek je bio izvan političkih, gospodarskih, svjetonazorskih i drugih klanovskih borbi i sukobljavanja na HRT-u i oko njega, nastojeći isključivo štititi radna i druga prava svojih članova. No, nakon ovakvog nelogičnog i neshvatljivog presedana u postupcima drugih sindikata na HRT-u, izgleda da je kolega Jančić morao dobiti najtežu kaznu nakon svojevrsnog 'prijekog suđenja', u kojem je sve trebalo izgledati 'lege artis'. Teško se oteti dojmu da je glavni razlog za otkaz rješavanje potencijalnog konkurenta, koji je svojim kandidaturama na natječajima za glavnog ravnatelja HRT-a, ugrozio izbor aktualnog poslovodstva na čelu s v.d. glavnog ravnatelja . Isto tako, teško je ne povjerovati, da je poslodavac kupio glasove dva sindikata unutar Koordinacije. Naime sin predsjednika jednog sindikata te kćer predsjednika drugog sindikata koji čine Koordinaciju, ne tako davno, primljeni su u tzv. stalni radni odnos na temelju ugovora o radu s HRT-om. Ostaje pitanje kako se takva zapošljavanja mogu uvjerljivo i racionalno objasniti u situaciji najavljene racionalizacije poslovanja, koja je nedopustivo započela upravo u HRT-ovoj 'proizvodnji', paušalnim otpuštanjem navodnog viška zaposlenih novinara.

 

Uz sve navedeno upozoravamo poslovodstvo da su prilikom davanja otkaza kolegi Jančiću prekršene brojne, nove odredbe ZOR-a. Napominjemo da aktualno poslovodstvo potpuno zanemaruje neslavnu i bogatu povijest neopravdanih otkaza na HRT-u. Naime neopravdani otkaz otpuštenom radniku HRT-a ostavlja veliku mogućnost za dobivanje sudskog spora, pri čemu će HRT, umjesto da uštedi, opet izgubiti veliki novac. A o tome bi inicijator postupka otkazivanja ugovora o radu trebao voditi računa i na kraju snositi osobnu materijalnu odgovornost", stoji u priopćenju koje potpisuje Krešimir Zubčić.

 
Zaposlenici Glasa Istre u borbi za radna mjesta

"Nakon više od 40 godina izlaženja Glasa Istre dovedena je u pitanje i opstojnost lista i radnih mjesta njegovih zaposlenika", situacija je to na koju su u utorak (16. ožujka) u Zagrebu upozorili predstavnici Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva.

Tragedija počinje prije mjesec dana kada Uprava zaposlenicima bez ikakvog obrazloženja najavljuje smanjenje plaća za deset posto. Nakon što Sindikat to odbija u medijsku kuću dolazi predstavnik jednog od vlasnika Albert Faggian te objavljujući da je Glas Istre d.o.o. dužan više od 100 milijuna kuna, kao jedini izlaz navodi prelazak radnika u drugu tvrtku. No u novoj tvrtki poslodavac ne želi postojeći Kolektivni ugovor niti ugovore koje radnici imaju potpisane u staroj tvrtci. Stoga nakon prelaska zaposlenika otkazuje i Kolektivni ugovor i ugovore o radu, a radnicima nudi nove s osobnim dohocima manjim za čak 20 posto od prijašnjih. Kako otkazni rok Kolektivnog ugovora traje tri mjeseca, taj dokument još uvijek vrijedi, a novim ugovorima poslodavac ga krši jednako kao što krši i Zakon o radu.

Razlog je to zbog kojih će članovi Podružnice SNH Glasa Istre, najavljeno je na pressici u Zagrebu, podići sudske tužbe protiv poslodavca. U međuvremenu, prisiljeni su potpisati ponuđene ugovore kako se ne bi našli "na ulici".

 
Novinari prosvjedom u borbi za svoja prava

"Nećemo više šutjeti", poručilo je dvjestotinjak novinara koji su se ispred Hrvatskog novinarskog društva okupili kako bi na Dan ljudskih prava upozorili na profesionalna prava koja su im uskraćena.

Marginalizacija novinarske profesije, cenzura, ukidanje radnih mjesta, urušavanje radnih prava- samo su neki od problema na koje su upozorili članovi HND-a, uz podršku Sindikata novinara Hrvatske te studenata.

Sanja Modrić iz Novog lista upozorila je na pad kriterija u struci, te na tretiranje novinara kao "pasa kojih se vlasnici žele riješiti ili im za istu cijenu natovariti više posla".

Nikola Kristić je kazao kako "novinari ne smiju šutjeti, nego moraju govoriti", a njegov kolega s HRT-a ,Aleksandar Stanković, pozvao na zajedništvo kojim su, kako je kazao, i u javnom televizijskoj kući uspjeli ishoditi promjene.

"Radno obespravljen novinar nije slobodan novinar, a ključ svih uspjeha naše je jedinstvo", složio se i Marinko Jurasić iz Večernjeg lista.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka upozorio je na cenzuru, posebice kada su u pitanju veliki oglašivači u medijima, te pročitao zahtjeve iz pisma koje su prosvjednici uputili Ministarstvu kulture i Vladi RH. U njima se traži da novinari imaju utjecaj na izbor i smjene urednika i glavnih urednika, da se osigura transparentnost vlasništva u privatnim medijima, da predstavnici Ministarstva budu posrednici između novinara i poslodavaca u osnivanju Vijeća za medije, te da se omogući pristup bogatoj arhivi Vjesnika, koju trenutno samo koristi Hina.

Prosvjednici su u povorci i s transparentima pješice prošli put od zgrade HND-a do Ministarstva kako bi ondje predali svoje zahtjeve.

 
Strpljenje novinara na izmaku

Večernji list samo je početak – riječi su kojima se može sažeti izgovoreno na konferenciji za novinare koju su organizirali Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 16. listopada 2009. godine u Novinarskom domu u Zagrebu.

 

Na konferenciji su sudjelovali: Gabrijela Galić, predsjednica SNH, Zdenko Duka, predsjednik HND, Anton Filić, glavni povjerenik Podružnice SNH Večernji list, Marinko Jurasić, predsjednik Redakcijskog vijeća Večernjeg lista i Mladenka Šarić, predsjednica Radničkog vijeća Večernjeg lista.

 

Gabrijela Galić je upozorila na alarmantno loš status novinara u Hrvatskoj na što je upozoreno i na nedavnoj konferenciji UNESCO-a u Zagrebu. U gotovo svakoj redakciji tinja nezadovoljstvo prijeteći da preraste u plamen, kazala je. Večernji list je bio uređena tvrtka s dobrim Kolektivnim ugovorom iz koje je poslodavac izdvojio mnoge tvrtke-kćeri u kojima se više ne primjenjuje Kolektivni ugovor. Ta situacija se ponavlja i u drugim redakcijama. Primjerice, Novi list pokreće novi projekt u kojem će većinom raditi honorarci, dakle bez primjene Kolektivnog ugovora koji vrijedi za zaposlenike Novog lista. Simptomatično je da o događajima u Večernjem listu visokotiražne novine nisu ništa objavile, za razliku od portala i elektronskih medija. Napomenula je kako se u Večernjem listu pokušalo razdvojiti zaposlene i honorarne suradnike.

"Mi samo želimo normalne, poštene i tržišne odnose, rekla je predsjednica SNH dodavši kako su novinari prvi koji osjećaju posljedice loših poteza uprava u medijima. Imamo slobodne medije i neslobodne novinare", zaključila je Gabrijela Galić.

 

Zdenko Duka dao je u ime HND-a potpunu podršku kolegama i kolegicama iz Večernjeg lista. "Povod za bunt u Večernjaku je pet otkaza ugovora o radu, a, po izjavama predstavnika Uprave Večernjeg lista Helmuta Bračuna o restrukturiranju tvrtke, Uprava ne misli na tome stati. Nažalost, Večernji list nije jedini takav slučaj. To je opće stanje u hrvatskom novinarstvu. Djelatnici Večernjeg lista ovime rade za sve nas", kazao je predsjednik HND-a.

Osvrnuo se na novi redesign lista, kojega je ocijenio lošim i rekao da predstavlja "smrt novinarstva". Navodno se sada radi na novom projektu kako bi se sve vratilo na staro.

 

"Ne može se govoriti o tehnološkom višku u Večernjem listu, jer ima više od sto honorarnih suradnika", rekao je Anton Filić.

"Podružnica SNH Večernji list zalaže se za to da većina honoraraca dobije ugovore o radu. Podružnica Večernji list i centrala SNH obratili su se Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i Državnom inspektoratu zbog neformalnog rada, a žalosno je što je Inspektorat u svom dopisu tu temu tumačio temeljem Zakona o medijima, a ne Zakona o radu, koji se eklatantno krši tim prikrivenim radom na crno. Honorarci rade gotovo u ropskom položaju deset i više godina. Rade na autorski ugovor, ugovor o djelu, kao obveznici Registra poreznih obveznika (RPO) ili preko agencije za posredovanje. Državi bi trebalo biti važno da se to rješava na zakonit način zbog punjenja proračuna i fondova", naglasio je A. Filić.

"Nezadovoljstvo u Večernjaku traje već duže vrijeme, a otkazi trojici fotoreportera i dvjema djelatnicama marketinga samo su prelili čašu strpljenja. Zahtjevi Podružnice SNH Večernji list su da Uprava odustane od otkaza i od ukidanja foto rubrike. Podružnica će se u akciji služiti svim legalnim sredstvima i očekujemo solidarnost kolega i kolegica u drugim redakcijama. To što poslodavci danas rade u Večernjaku, sutra će raditi i u drugim redakcijama", istaknuo je Anton Filić pozvavši okupljene novinare da se priključe djelatnicima Večernjeg lista štrajkom solidarnosti.

Ponašanje Uprave je ocijenio bahatim i potcjenjivačkim, jer je odbila prihvatiti ponuđenu izvansudsku nagodbu u sudskim sporovima za isplatu božićnice za 2005. godinu, pa je na kraju platila i više. Posljedni primjer pritisaka događa se ovih dana kad pomoćnici glavnog urednika ispituju ljude u redakciji hoće li štrajkati ili ne, što je protuzakonito.

 

Mladenka Šarić rekla je kako ova akcija Večernjakovaca predstavlja spašavanje radnih mjesta svih nas u medijima. Navela je kako je Večernji list 2001., kada ga je kupila Styria, imao nakladu 160.000 primjeraka, a 2009. godine 80.000 primjeraka.

"To je posljedica loših projekata uprave, a ne djelatnika. Što se tiče sumnje uprave u našu lojalnost, ona ne stoji jer mi volimo Večernji list i želimo da bude ozbiljna, relevantna hrvatska novina", naglasila je Šarić.

 

Marinko Jurasić upitao je zašto Večernjak sadržajem pune i ljudi iz drugih tvrtki i odmah odgovorio kako to koristi kapitalu. Naime, u izdvojenim tvrtkama-kćerima djelatnici nisu zaštićeni Kolektivnim ugovorom Večernjeg lista. Naveo je još neke probleme novinara u Večernjem listu poput toga što pri prelasku u drugu tvrtku, ljudi s 10 ili 20 godina radnog staža dobivaju ugovore s probnim rokom od tri mjeseca. Također, problem je i premještanje novinara na neadekvatna radna mjesta.

"Novi koncept lista izazvao je nezadovoljstvo, a da bi se dobio podatak o tiraži Večernjaka, vjerovatno bi trebalo tužiti upravu. Toliko o pravu na pristup informacijama! Takvim odnosom ugrožavaju se radna prava novinara, a time i sloboda medija", rekao je Jurasić.

 

Na pitanje novinara o mogućnosti generalnog štrajka novinara u Hrvatskoj, Gabrijela Galić je pojasnila kako su dugi pregovori sindikata i poslodavaca o nacionalnom kolektivnom ugovoru dobar razlog za štrajk. Ipak, nakon dužeg zastoja, pregovori su ponovno nastavljeni. Pregovarački odbor poslodavaca trebao bi se očitovati do kraja listopada o nekim neriješenim pitanjima. Ako ne bude pomaka, znat ćemo hoćemo li krenuti u izjašnjavanje o spremnosti za generalni štrajk.

 

Odgovarajući na isto pitanje, Zdenko Duka je obećao podršku HND-a  akcijama podrške, npr. pozivanjem na građanski neposluh.

 

Odgovarajući na pitanje o rokovima akcije u Večernjem listu, Anton Filić je kazao kako se trenutno provodi završni dio priprema za anketiranje članstva o spremnosti na štrajk, zatim slijedi mirenje, a u slučaju neuspjeha procesa mirenja, okvirni datum mogao bi biti 30. listopada. Po njegovu mišljenju, štrajkova u Hrvatskoj ima premalo, posebice u medijskom prostoru. "Država ima mehanizme kojima može urediti medijski prostor i trebala bi ih iskoristiti", smatra A. Filić.

 

Na pitanje o sve više neformalnog rada u medijima, Gabrijela Galić je rekla kako Zakon o radu ne poznaje institut RPO suradnika koji je uveden prije nekoliko godina na jako lobiranje poslodavaca. Ti novinari rade u prikrivenom radnom odnosu, a formalno su "samostalni  obrtnici". Državni inspektorat, nažalost, kaže da zbog toga RPO nije u njihovoj nadležnosti. U medijima je stanje gore nego u trgovini i građevinarstvu, ali novinari ne govore i ne pišu o tome. Anton Filić je dodao kako je to klasično izigravanje zakona, čemu pridonosi sama  država dopuštajući na taj način i zakidanje proračuna.

 

Na pitanje o podršci honorarnih suradnika Večernjeg lista u eventualnom štrajku, Mladenka Šarić je kazala kako poslodavac očito računa na honorarce koji su prebačeni u posebnu tvrtku, a ima ih više nego zaposlenih. Ipak, Anton Filić vjeruje kako će svi biti na istoj strani, budući da se Podružnica SNH Večernji list zalaže i za zaštitu prava honorarnih suradnika.

A. Vlahović

 
Reagirajte zakonom, a ne šakama

Sindikat novinara Hrvatske najoštrije osuđuje napad na kolegu novinara Stjepana Mesarića iz Međimurskih novina u četvrtak, 25. lipnja 2009. godine, u vrijeme obavljanja novinarskog posla.

Takav nasilni čin krajnje je neprimjeren i nedopustiv način izražavanja nezadovoljstva izvještajem bilo kojeg novinara, te zaslužuje svaku osudu.

Svaki građanin koji je nezadovoljan pisanjem nekog novinara ima pravo i mogućnost zakonskim putem reagirati na neki sporni tekst - ali nitko nema pravo fizički napadati novinara zbog nezadovoljstva njegovim radom.

Pravni put kojim nezadovoljni građanin može reagirati na neki tekst uključuje traženje ispravka u novinama u kojima je tekst objavljan, prijavu autora Vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva, te kao krajnji korak - tužbu sudu. Reagiranje šakama ne spada u tu civiliziranu i prihvatljivu kategoriju.

 
Poziv za prethodno utvrđivanje inozemnog staža

  

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva buduće umirovljenike da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Postupak se pokreće dostavljanjem Obavijesti o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (pdf, 76 kb) nadležnoj područnoj službi HZMO-a gdje je osoba koja podnosi zahtjev bila posljednji put osigurana, a ako je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, prema mjestu prebivališta. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Zavod je omogućio korisnicima da i preko KORISNIČKIH STRANICA na internetskoj stranici Zavoda (nakon pribavljanja odgovarajućeg korisničkog imena i lozinke) također, uz uvid u osobne podatke, mogu poslati i zahtjev za informativni izračun mirovine, te popuniti i poslati Obavijest za pretkompletiranje podataka.

Obavijest osiguranika ne smatra se zahtjevom za priznanje prava već se osigurava mogućnost prikupljanja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici za osiguranike koji idu u mirovinu kako bi im se, nakon podnošenja zahtjeva, što prije donijelo rješenje i počela isplaćivati mirovina.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja.

Uz popunjenu Obavijest potrebno je priložiti radnu knjižicu ili ovjerenu presliku radne knjižice, izjavu, odnosno dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu ako je osiguranik radio u inozemstvu te druge dokaze o stažu koji nije u potpunosti utvrđen ili upisan u radnu knjižicu.

Tiskanica "Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu" (pdf, 76 kb) dostupna je na internetskoj stranici Zavoda ili u područnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63 te preko Pozivnog centra – 01/ 4891 – 666.

 
Ili kolektivni ili štrajk!

Skupšina SNH u Poreču

Ako predstavnici poslodavaca do 1. listopada sa Sindikatom novinara Hrvatske ne potpišu Nacionalni kolektivni ugovor, SNH-ove podružnice će krenuti u štrajk!. Odluka je to sa 21. skupštine SNH u Poreču. Time je poslodavcima poslana poruka da odugovlačenje koje provode u proteklih šest godina, koliko se pregovara o NKU, ne može ići u nedogled. U godišnjem izvješću napomenuto je da je druga strana svega jednom sjela za stol sa Sindikatom, a da je ostatak sastanaka izbjegavala ne želeći izričito reći da neće nastaviti pregovore i time dovršiti preostalih šest ključnih pitanja.

Na skupštini u Poreču sindikalisti su napomenuli da je kriza postala izgovor poslodavcima za rušenje svih stečenih prava radnika te da su na račun krize krenule i prijetnje s otkazima.

Sindikaliste je najviše šokirao podatak da EPH želi suspendirati dosadašnji Kolektivni ugovor na razini kuće te time oduzeti pravo radnicima na 0,5 posto po godini radnoga staža i to s mogućnošću produženja te odluke na dvije godine.

"Budući da se odluke koje se provedu u EPH uglavnom kasnije preslikaju na druge medijske kuće, vrijeme je da zbijemo redove kako bi obranili naša dosad stečena prava", izjavila je predsjednica SNH Gabrijela Galić dodajući kako kriza ne smije biti izgovor za rušenje radničkih prava.

Skupštinari su upozorili da poslodavci ne zapošljavaju dugogodišnje honorarce koristeći krizu kao izgovor, a da u isto vrijeme zapošljavaju druge ljude koji do sada nisu radili u njihovim medijskim kućama. Jednako tako naglašavaju sve veći problem prebacivanja radnika iz matične kuće u tvrtke kćeri nastojeći im na taj način smanjiti prava.

Usklađujući se sa novim Statutom SNH, skupštinari su produžili mandat članovima Izvršnog odbora Jasmini Popović, Viviani Ban, Ljubici Vuko i Zdravki Sever.

Jednako tako produžen je mandat i članovima Nadzornog odbora Vladi Dražiću, Marti Meder i Dijani Pirjavec Remeša.

Radi usklađivanja sa Statutom i zbog činjenice da je tijekom dvije godine Statutarna komisija bila u potpunosti neaktivna, ona je raspuštena te su izabrani njeni novi članovi. To su: Sniježana Črnjević iz Večernjeg lista, Nada Dmitrović Krištofić iz Vjesnika, Damir Karačić iz Slobodne Dalmacije, Snježana Matejčić iz Glasa Istre te Vuk Tešija iz Glasa Slavonije.

 
SNH: Poslodavcima je kriza izgovor za smanjenje radničkih prava

   Poslodavci krizu koriste kako bi ignorirajući potpisane kolektivne ugovore u medijskim kućama smanjili prava zaposlenicima. Jedna je to od poruka Sindikata novinara Hrvatske koji je u povodu 3. svibnja Svjetskog dana slobode medija održao press konferenciju. Sindikalisti su kao primjere naveli tri najjače tiskovine u Hrvatskoj u kojima su od najava krize imali najveće probleme. Tako su, primjerice, naveli Večernji list u kojem je poslodavac nastavio pregovore za kolektivni ugovor tek nakon prijetnje tamošnjih zaposlenika da će krenuti u štrajk. U Glasu Slavonije, poslodavac je u potpunosti izignorirao kolektivni ugovor te na račun krize, ne konzultirajući se sa sindikatom, radnicima odlučio smanjiti plaće od 4 do 10 posto. Nakon protesta tamošnje podružnice Sindikata novinara Hrvatske, koja je ujedno zaprijetila i tužbom zbog kršenja kolektivnog ugovora, poslodavac je sa sindikalistima sjeo za stol te su uspjeli dogovoriti da će se plaće vratiti na razinu na kojoj su bile kada kriza završi. Zadnji zabilježeni problem pojavio se u Jutarnjem listu. Poslodavac u toj medijskoj kući odlučio je iskoristiti trenutak u zemlji i otkazati kolektivni ugovor te radnička prava spustiti na razinu prava Zakona o radu. Također je želio da se osnovica plaće mijenja na temelju tromjesečnih rezultata poslovanja, što bi kako slikovito ističu u SNH, moglo značiti da ona iznosi i svega jednu kunu. Podružnica SNH u Jutarnjem listu zatražila je od poslodavca hitne pregovore koji su još uvijek u tijeku. Iz tamošnje Podružnice podsjećaju na izjave Ninoslava Pavića pri potpisivanju kolektivnog ugovora. Tada je tvrdio da su medijski radnici u Jutarnjem listu potpisali najbolji kolektivni ugovor, koji im osigurava slobodu i neovisnost u radu te naglasio kako bi takav ugovor trebao biti potpisan i na nacionalnoj razini. Danas sindikalisti u toj medijskoj kući ističu da se u ovim trenucima bore za ta ista prava koja su im već osiguravala slobodu i neovisnost u radu. U želji da upozore na sve navedene, ali i druge probleme s kojima se medijski radnici trenutno susreću u tvrtkama u kojima rade, Sindikat novinara Hrvatske pozvao je sve kolegice i kolege da u nedjelju 3. svibnja zaustave rad od 11 sati i 55 minuta do 12 sati i na taj način ujedno obilježe Svjetski dan slobode medija, koji se u Hrvatskoj obilježava već devetu godinu zaredom. Tim povodom SNH je izdao i prigodno priopćenje. 

   Kriza kao pokriće za kršenje prava novinara Nema slobode medija ako novinari žive i rade u uvjetima siromaštva, korupcije ili straha - a mnogi naši novinari svakodnevno rade u tim uvjetima. Rad na crno i po deset godina uz niske naknade, nesigurnost i strah od gubitka egzistencije, materijalna zakidanja, pritisci urednika i političko-gospodarskih skupina, sve više radnih sati a sve manje temeljnih prava - to je svakodnevica većine hrvatskih novinara. Kršenje prava novinara i ponižavanje odgovorne i časne novinarske profesije odražava se i na ne/kvaliteti medija. Kakve uvjete za profesionalno-etičan rad i objektivno izvještavanje imaju novinari kojima poslodavci svakodnevno prijete otkazom i raskidom suradnje, jednostrano smanjuju plaću, zakidaju za putne troškove, nameću radne zadatke suprotne kodeksu časti hrvatskih novinara i prisiljavaju ih da gaze pravila i dostojanstvo vlastite profesije. Sve to provodi se bez argumenata, sustavnim pritiscima, prijetnjama, zastrašivanjem pa i ucjenama raskidom ugovora o radu ili suradnji. Kriza služi kao pokriće za sve, pa i nepoštivanje zakona, kolektivnih ugovora, ugovora o radu i suradnji. Tako se i u medijskim tvrtkama mjere štednje svode uglavnom na zakidanje novinara i medijskih radnika. Za službena putovanja koriste se privatni automobili djelatnika bez odgovarajuće naknade, mnogi fotoreporteri godinama troše svoju opremu bez kompenzacije, a sve češće i novinari rabe vlastita računala i telefone bez nadoknade. Novinarima se nedopustivo intervenira u tekstove, poćudne teme im se nameću, a nepoćudne ne objavljuju. Za sve više radnih sati, imaju sve manje prava. Svjetsku i domaću krizu može se potezati kao opravdanje za sve, ali kriza nije jedini uzrok pada naklada i ugleda medija. Javnost čine pojedinci koji uključuju sva zanimanja i sve stupnjeve obrazovanja. Ona prepoznaje i kažnjava nekvalitetu koju nameću vlasnici medija podcjenjujući time potrebu javnosti za relevantnim informacijama nužnima za donošenje odgovarajućih odluka u demokratskom društvu. Posredovanje tih informacija je pravi posao novinara. Nitko novinarima prava neće ponuditi na pladnju. Stoga Sindikat novinara Hrvatske poziva novinare i medijske radnike da svoja radna i socijalna prava u medijskim kućama zaštite kolektivnim ugovorima, a profesionalno dostojanstvo statutima medija. Organizirani i solidarni to možemo postići. A i mi i javnost znamo da bez slobode novinara nema slobode medija ni demokracije!

 IZVRŠNI ODBOR SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE

 
Poziv na akciju 03. 05. 2009.
Poštovani kolege i kolegice, U povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, pozivamo vas da i ove godine sudjelujete u simboličnoj akciji Sindikata novinara Hrvatske Pet minuta gromoglasne tišine, u nedjelju, 3. svibnja 2009. godine, od 11,55 do 12,00 sati! Ujedno vam zahvaljujemo na podršci u proteklih devet godina. Ovogodišnjom jubilarnom 10. akcijom Pet minuta gromoglasne tišine Sindikat novinara Hrvatske upozorava na učestalo kršenje prava novinara pod okriljem krize kojom se nastoji opravdati nepoštivanje zakona, kolektivnih ugovora, ugovora o radu i suradnji, pa i ponižavanje profesije. Stoga POZIVAMO sve novinare i medijske radnike u Hrvatskoj da se odazovu desetoj akciji SNH-a, kao što su to činili i u prethodnih devet, te da svojim sudjelovanjem pokažu spremnost i odlučnost da se bore za svoje temeljno ljudsko pravo na dostojanstven rad u skladu s pravilima profesije. Simboličnom akcijom trebamo pokazati da ne odustajemo od svojih prava. Molimo povjerenike SNH u podružnicama ili predsjednike ogranaka HND, a u medijima u kojima nema tih novinarskih organizacija molimo urednike da upoznaju poslovodstvo s najavljenom akcijom Sindikata novinara Hrvatske. Uz ovu obavijest šaljemo vam priopćenje pod naslovom Kriza kao pokriće za kršenje prava novinara i molimo sve povjerenike SNH da navedeni tekst izvjese na oglasnim pločama u redakciji, te da ga u cjelosti pročitaju tijekom petominutnog prosvjeda. U redakcijama u kojima nema podružnice SNH, molimo predsjednike ogranaka HND da pročitaju tekst, a u malim redakcijama u kojima nema ogranka HND-a, molimo glavnog urednika ili nekoga od novinara da to učini. Pozivamo sve kolege i kolegice da podrže akciju Pet minuta gromoglasne tišine i zahvaljujemo na odzivu! *** NAPOMENA: Budući da 3. svibnja 2009. godine pada u nedjelju i u sklopu prvosvibanjskih praznika, svjesni smo eventualnih teškoća u organiziranju akcije. Stoga upute o tome kako se provodi akcija prilagodite svojim mogućnostima. *** Upute o načinu provođenja akcije nalaze se pod rubrikom DOKUMENTI- Priručnici!