Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Pravomoćno: Željko Peratović je bio žrtva mobinga

 Zagrebački Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu u korist novinara Željka Peratovića koji je još 2006. tužio Vjesnik zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu i mobbinga, kontinuiranog zlostavljanja na radnom mjestu, te je naložio Vjesniku d.d. kao sljedniku istoimenog lista da Peratoviću isplati 89.250 kuna naknade odštete.

Županijski sud potvrdio je Općinskog radnog suda u Zagrebu iz ožujka prošle godine, a prema kojoj je Peratović na svom na svom radnom mjestu u Vjesniku od ljeta 2004. do kolovoza 2005. kada je dobio izvanredni otkaz bio uznemiravan od neposredno nadređenih.

Prema presudi, Peratović je bio izložen neprimjerenim pritiscima tadašnje glavne urednice Vjesnika Andreje Latinović i njezinih pomoćnika nakon što je objavio tekst o Karamarku, tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi.

Nakon objave tog teksta, stoji u potvrđenoj presudi, glavna urednica Latinović i njezini pomoćnici izložili su Peratovića neprimjerenim pritiscima obavljujući mu sve manji broj tekstova. Sud je zaključio i da su ga dovodili u potencijalno opasne situacije šaljući ga da izvještava o aktivnostima 'određenih krugova' o kojima je Peratović pisao i koji su mu prijetili. Ističe se i da su ga nadređeni pokušali diskreditirati kao istraživačkog novinara inzistirajući da otkrije izvore iz kojih je dobivao saznanja za svoje tekstove.

"Stoga sud smatra da je tužitelj bio u spornom periodu uznemiravan na svome radnom mjestu i da mu je poslodavac dužan nadoknaditi štetu jer ga nije zaštitio od uznemiravanja neposredno nadređenih osoba", navodilo se u prvostupanjskoj presudi.

Prema obrazloženju presude, mobbing je počeo u rujnu 2004. kada je u dnevnom tisku objavljeno da je nekolicina novinara, među kojima i Peratović, predstavljena državnom vrhu i tadašnjem ravnatelju POA-e kao "novinari s neprijateljskom djelatnošću".

Tadašnja glavna urednica Vjesnika, navodi se u presudi, Peratoviću je u redakciji javno pred ostalim kolegama rekla da je na njegovo pisanje dobila dosta prigovora, da ju je osobno nazvao Karamarko i da je najavio tužbu protiv Vjesnika te da će ona zbog Peratovićeva teksta "otići na ručak s Karamarkom kako bi ga spriječila da podnese tužbu". Nakon nekoliko dana Latinović je ponovno javno u redakciji rekla da je bila na ručku s Karamarkom te da su o Peratoviću pričali punih pet sati i da joj je Karamarko puno toga ispričao.

S obzirom da je glavna urednica to ispričala javno u redakciji, kolege su Peratovića, prema obrazloženju presude, počele izbjegavati, a počela je i njegova izolacija i profesionalna marginalizacija na radnom mjestu. To je potrajalo sve do uručivanja izvanrednog otkaza Peratoviću zbog objave intervjua s Pavlom Gažijem u "Feral Tribuneu" jer je, kako Peratović navodio, "glavna urednica Andrea Latinović, bez ikakvog obrazloženja, zabranila objavu tog teksta u Vjesniku", što je, kako se navodi, bio direktan atak na njegov rad i načelo pravodobnog i istinitog izvještavanja.

"Zadovoljan sam pravomoćnom presudom jer je u potpunosti potvrdila da sam prije više od deset godina bio politički diskriminiran kao novinar, da me je uredništvo pod pritiskom određenih političkih krugova pritiskalo da se ponašam nenovinarski - da odajem izvore informacija i da sam slan na zadatke gdje mi je prijetila opasnost. Mene je ovaj proces stajao i vremena i zdravlja", rekao je Peratović za Hinu.

Dodao je i da se nada da njegova presuda može poslužiti kao ohrabrenje ostalim kolegicama i kolegama koji se nalaze u sličnoj situaciji "da se odvaže na pravnu bitku i naravno - da ostali koji su svjedoci njihova maltretiranja, budu solidarni i hrabri i to kažu na sudu. To će biti jos jedan od načina kako ćemo uz vladavinu prava, zaštititi profesiju u cjelini", kazao je Peratović.

(Hina)  

 Zagreb, 8. travnja 2016.
Europski novinari za regionalnu solidarnost
Predstavnici 47 novinarskih organizacija iz 33 europske zemlje okupljeni na Godišnjem sastanku Europske federacije novinara (GS EFJ) početkom lipnja u Budvi izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog sve veće nebrige poslodavaca za prava novinara i medijskih radnika u zemljama Balkana, te učestalih prijetnji i fizičkih napada na novinare. U Izjavi o slobodi medija i radnim pravima na Balkanu izričito je osuđen napad na hrvatskog istraživačkog novinara Željka Peratovića koji je nedavno pretučen na kućnom pragu, te fizički napad na crnogorskog istraživačkog novinara Tufika Softića koji je okrutno pretučen prije osam godina, u dvorište kuće mu je prije dvije godine bačena bomba, a nadležna državna tijela još nisu pronašla ni počinitelje ni naručitelje. U posljednjih godinu i pol Tufik Softić je pod stalnom policijskom zaštitom. Delegati Godišnjeg sastanka su, stoga, pred Europsku federaciju novinara i njezin Upravni odbor postavili sljedeće zadatke: 1. Tražiti od Vlade Republike Hrvatske da ubrza istragu o napadu na Željka Peratovića i učini sve da počinitelji budu odgovarajuće kažnjeni; 2. Tražiti od Vlade Crne Gore da riješi slučajeve napada na novinare i omogući crnogorskim novinarima da rade u sigurnim uvjetima; 3. Poticati nacionalne vlade da rješavaju slučajeve napada i zastrašivanja novinara; 4. Pružati podršku organizacijama članicama EFJ u regiji u poduzimanju zajedničkih akcija uključujući štrajkove radi zaštite svojih prava; tražiti od medijskih poslodavaca da striktno poštuju sindikalna prava i osiguraju odgovarajuće uvjete za rad uz puno poštivanje radnog zakonodavstva zemlje i kolektivnih ugovora gdje postoje, te da potpišu kolektivne ugovore u medijima u kojima ih još nema; 5. Iznijeti sva navedena pitanja pred europske institucije - Vijeće Europe, Međunarodnu organizaciju rada i izvjestitelja UN za slobodu izražavanja. Hrvatske novinarske organizacije na GS EFJ predstavljali su Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske (SNH), Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), dok je Jasmina Popović na skupu sudjelovala u svojstvu potpredsjednice Međunarodne federacije novinara (IFJ).
 Budva, 2. lipnja 2015.
27. Skupština Sindikata novinara Hrvatske: Filić ponovno izabran za predsjednika
Novinar Večernjeg lista Anton Filić u subotu je ponovno izabran za predsjednika Sindikata novinara Hrvatske (SNH) na izbornoj skupštini s koje je poručeno da će ta strukovna organizacija i dalje prozivati sve koji krše novinarska prava bez obzira dolaze li iz redova vlasti, vlasnika medija ili velikih korporacija koje nerijetko ucjenjuju medije kao glavni oglašivači. Dužnost predsjednika jedinog novinarskog sindikata Filić obnaša od svibnja 2011. Za naredni četverogodišnji mandat nije imao protukandidata, a dobio je 33 glasa, od 34 nazočna člana skupštine. Filić je najavio da će u drugom mandatu raditi na što bližoj suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, kako bi te dvije udruge zajedno bili jača snaga na hrvatskom medijskom prostoru. "Sindikalno udruživanje plod je stoljetne borbe radnika. Ne vidim razloga da se bojimo bilo koga. I štrajk je legitiman vid borbe koji koji se dugoročno može pokazati korisnim", poručio je Filić. Najavio je i rad na jačanju sindikalnog imidža prvenstveno među mladim novinarima, studentima novinarstva i honorarnim suradnicima, kao i nastavak pregovora za sklapanje nacionalnog kolektivnog ugovora koji su trenutno u fazi "iščekivanja boljih vremena". Stanje u većini medija i dalje vrlo loše Iako je stanje u većini hrvatskih medijskih kuća vrlo loše, što se ogleda u brojnim otkazima, smanjenju plaća i drugih materijalnih prava ranije zajamčenih kolektivnim ugovorima, Filić je kao pozitivne lanjske rezultate sindikata istaknuo zaustavljanje bujanja rada u tzv. RPO sustavu te nekoliko uspješnih sindikalnih akcija podrške obespravljenim kolegama. "Jedan od glavnih ciljeva i ubuduće će biti borba za svako radno mjesto i održanje svakog medija. Želimo uređenu državu, učinkovito pravosuđe i inspekciju rada, ali i transparentnost vlasništva u medijima", kazao je Filić. Kao pozitivan primjer istaknuo je i sklapanje kolektivnog ugovora u Hini koji je krajem ožujka potpisan na rok od četiri godine. U izvješću o radu SNH od prošlogodišnje skupštine istaknuto je da važeći kolektivni ugovor ima i HRT (na snazi do travnja 2016.), dok se pregovori vode u Jutarnjem listu, a pripremni dogovori u Večernjm listu. "S obzirom na opće stanje u zemlji, u novim kolektivnim ugovorima definirani su dobri uvjeti rada i materijalna prava radnika. Između ostalog, zadržan je dodatak od 0,5 posto za minuli rad, što je važno i može poslužiti kao dobar argument podružnicama u ostalim medijima gdje poslodavci sve agresivnije nastoje ukinuti taj dodatak koji je zapravo skromna naknada radnicima za povećanu stručnost stečenu tijekom godina rada u struci i jedino jamstvo da nakon završenog radnog vijeka neće ostati na početničkoj plaći", stoji se u izvješću. Najgorim poslodavcem u medijima na skupštini je ponovno proglašen vlasnik Glasa Istre, Novog lista i Zadarskog lista Albert Faggian koji je tu titulu, kako je istaknuto, "obranio" uz pomoć pravosuđa i banaka. Najbolji medijski poslodavac ni ove godne nije proglašen. (Hina)
 Zagreb, 23. svibnja 2015.
Intervju predsjednika SNH Antona Filića Objektivu
ANTON FILIĆ, PREDSJEDNIK SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE: Mediji su novim gazdama “zlatni rudnik”, briga ih za novinare! IZRABLJIVANJE, ZASTRAŠIVANJE I OTPUŠTANJE NOVINARA Objektiv, 23/01/2015. Jesu li nedavnih dvanaest otkaza “terenskim” dopisnicima Večernjeg lista kap koja prelijeva čašu stabilizacije hrvatske podružnice austrijske Styrije na račun novinara i ostalih zaposlenika? Je li baš to jedino i neizbježno rješenje za krizu koja nije mimoišla ni medije pa ni do jučer više nego uspješni Večernji list? „Naravno da to nije bilo jedino rješenje. Jer, lako moguće, problem nije u regionalnim izdanjima, nego u visokom najmu koji moramo plaćati za zgradu u Oreškovićevoj, iako imamo vlastiti i bez razloga napušteni prostor u Vjesnikovom kompleksu u Slavonskoj aveniji. Kad vam nametnu trošak koji dotad niste imali, onda morate negdje uštedjeti. A naši vlasnici očito znaju samo za rezanja. Pa, dokle stignemo.“ Potkraj prošle godine dvadesetak je otkaza podijeljeno i u 24 sata, financijskoj perjanici kuće, opet baš kao jedino rješenje? „To je također skandalozna odluka uprave dijela poduzeća koji je proteklih godina donosio veliki novac Styriji. Vjerojatno i tom listu tiraža pada i prihodi su manji, ali to još nije toliki pad da bi se posegnulo za ovako drastičnim mjerama. Pa može se vlasniku u Austriji isporučiti i nešto manja dobit, a ne da se svi problemi, pa i loše odluke uprave, prelamaju preko leđa zaposlenika. A ovako je na neki način prevarena i država. Dnevnim listovima je smanjen PDV na pet posto da bi se sačuvala radna mjesta, a sad ljudi iz Styrije ovoj vlasti na ovaj način pokazuju – rogove.“ Triput manje novinara, triput manje plaćenih Znate li, makar i ugrubo, koliko je ljudi otpušteno, a koliko zaposleno i prema kakvim kriterijima u 15-ak godina otkako je Styria preuzela VL? „Otkako je Styrija preuzela Večernji list, otpuštanja su stalna. Od nekadašnjih 340 zaposlenika Večernji list je spao na 100-njak. Dobro, ima nešto zaposlenih i u drugim Styrijinim poduzećima, nešto je novozaposlenih u novim projektima, ali u cjelini pozicija novinara je dramatično srušena. Njih se više nizašto ne pita, oni su u potpunosti odvojeni od rezultata svoga rada, tj. od novina. Više se nigdje niti ne putuje, nema prebačajnih bodova, nema stimulacija, nema dodatka za prehranu, nema regresa za godišnji odmor, božićnice su simbolične. Mnogima su zarade prepolovljene. Mlađim ljudima to možda lakše pada, ali mi stariji znamo kako se nekad dobro živjelo i radilo s veseljem. I nije to bilo samo u socijalizmu nego praktično do dolaska Styrije. Zašto je dobrostojeći Večernji list uopće prodan Austrijancima to još nitko ne zna osim možda bivšeg direktora Branka Lovrića i bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Marijana Kostrenčića.“ Imate li, kao dugogodišnji zaposlenik i sindikalni aktivist, dovoljno informacija o poslovanju i financijskim rezultatima kuće, makar toliko da biste lakše osmislili sindikalne stavove? „Pa, i nemam. Preoblikovanjem tvrtke ostali smo bez Nadzornog odbora u kojemu smo imali predstavnika radnika, a radničkom vijeću informacije se daju na kapaljku. Primjerice nemamo pojma koliko najam u Oreškovićevoj stoji i kome ga plaćamo.“ Štrajkom ste prije pet godina pokušali ukazati na neodrživost takve politike kuće, tj. traženja izlaza jedino ili ponajviše u snižavanju primanja i otpuštanju novinara? Je li pretjerano zaključiti da niste postigli ni blizu očekivanih učinaka? „Sigurno bismo postigli više da smo svi bili u štrajku, da nije bilo štrajkolomaca, koji su u strahu za svoj makar i okrnjeni status i možda koju kunu stimulacije, radili kontra nas, ali i kontra samih sebe. Bila je to prilika svim zaposlenicima i honorarnim suradnicima da se izbore i za svoja prava i za svoje dostojanstvo. No, ta je prilika propuštena, a sad otkaze dobivaju i neki koji su tada marljivo punili stranice dok su njihovi kolege štrajkali. Zahvalnost poslodavca zbog štrajkolomstva brzo je nestala. Na kraju sve dođe na svoje.“ Zastrašivanje novinara No i mimo otkaza, reagirali ste i na neke druge zaobilazne oblike snižavanja primanja i inih prava vaših radnih koleg(ic)a – formiranje drugih tvrtki, prevođenje novinara u RPO (registar poreznih obveznika) status umjesto uobičajenih ugovornih radnih odnosa! „Taj RPO bi jednom trebalo nazvati pravim imenom a to vam je – čista prijevara, i radnika i države, u kojoj sudjeluju vlasnici medija, njihovi politički pokrovitelji, inspekcija rada, dio pravosuđa i na kraju sami novinari, koji su najčešće u taj status gurnuti ne svojom voljom. I laiku je jasno da su ti ugovori protuzakoniti jer sadržavaju mnoge elemente iz Zakona o radu. Nema nikakve razlike u angažmanu između stalno zaposlenih novinara i RPO-ovaca, ali je razlika u pravima a i u davanjima državi. Radi se o očitoj diskriminaciji, dobro da RPO-ovci nisu crnci jer bi u tom slučaju Hrvatska bila proglašena rasističkom državom. Mi smo u štrajku imali transparent na kojem je pisalo “Pavić i Sanader izmislili su RPO da bi novinare držali u pokornosti” i sad se vidi da je to jedna velika istina.“ Koliko se i ti potezi mogu tumačiti svojevrsnom politikom zastrašivanja zaposlenika pod motom “budite sretni da i tako radite i zarađujete, vidite što vam se zbiva u okruženju!”? „O tome stalno slušamo, ali time se ne može prikriti istina da većina novinara zarađuje tek malo bolje od konobara. Time ne želim podcijeniti konobare, ali novinari uglavnom imaju završeni fakultet, morali su se u životu dakle malo više pomučiti.“ Styria za 100 milijuna dobila milijardu kuna!!! Je li dugogodišnja ekonomska kriza u najvećim krivcem i za probleme unutar vaše medijske kuće ili su tomu pridonijeli i neki drugi razlozi? „U tome leži samo dio odgovora. No, ne može se zaobići činjenica da su vlasnici medija godinama izvlačili veliki novac iz medijskih poduzeća. Neki su taj novac ulagali u nekretnine (Pavić), pa su ga izgubili, drugi ni sami nisu znali što su kupovali, a što prodavali (Faggian), a što se Styrije tiče, ona je iz Večernjeg lista, kojega su u Grazu kolokvijalno zvali “Kravom muzarom” izvukla gotovo milijardu kuna. Austrijanci su prodali sve što se prodati moglo, dionice VIPneta, Tiska i Distripressa, poslovne prostore na Cvjetnom trgu i u Ciboni, brojna dopisništva diljem Hrvatske, a sad očito prodaju i prostorije u Slavonskoj.“ Večernji list je valjda ponajbolji primjer da ni mediji u Hrvatskoj nisu izbjegli blago rečeno sumnjivu privatizaciju, ujesen 2001. pod pritiskom austrijskih političkih prijatelja prodan je Styriji za smiješnih 23 milijuna DEM (oko 100 milijuna kuna), iako je samo u nekretninama i udjelima u Vip-netu i Tisku imao oko milijardu kuna. U medije je procurila i informacija da je Alois Mock, ministar vanjskih poslova Austrije u vrijeme hrvatske borbe za priznanje, lobirao za tu transakciju, po “prijateljskim” uvjetima i tako valjda naplatio svoje lobiranje za RH 91./92.? „Čuo sam i ja za tu priču, ali to samo potvrđuje da je ta prodaja, kao i prodaja INA-e, bila nezakonita. Netko je i ovdje dobro omastio brkove prodajom Večernjeg lista ispod njegove realne vrijednosti. Večernji list je tada vrijedio barem četverostruko. Oštećena je država i zaposlenici. Možda se jednom i DORH zainteresira za tu priču. Mediji su, pa i Večernjak, novim gazdama “zlatni rudnik”, briga ih za novinare.“ Pitajte patera Tolja Zašto je i s kojim efektima VL iz vlastitih velebnih prostora u depandansi Vjesnika preselio u podstanare “Bogu iza nogu” na periferiju grada? „To morate pitati upravu Večernjeg lista a zapravo vlasnika, jer se sve ključne odluke, nemojmo se zavaravati, donose u Austriji. Sigurno o tome nešto zna pater Ivan Tolj. On je Styrijin savjetnik i zapravo najmoćniji čovjek Styrijina hrvatskog odjela. Iako nitko ne zna kako je na tu poziciju došao. No, valjda će se i to jednog dana saznati.“ Sve to u Večernjaku grubo zvuči poradi njegove negdašnje veličine i financijskih uspjeha, no sjajno nije ni u ostatku medijskih kuća u Hrvatskoj. Imate li i kakvih informacija kako se na status novinara odražavaju teškoće u koje je posljednjih godina zapao i EPH? „Nigdje nije bajno jer su vlasnici medija i povezani i solidarni. Pa, nigdje ne dopuštaju da novinari iskoče u nekom svom pravu.“ Ima li kakvih naznaka o srozavanju statusa novinara nakon što je EPH preuzeo odvjetnik Hanžeković? „Takvih informacija nemam, čini se da je situacija ista. EPH je na prosjački štap doveo Nino Pavić, a država mu je pomogla da se iz svega toga izvuče praktično neokrznut. To je moguće samo u Hrvatskoj!“ Mediji će završiti u vlastitim crnim kronikama! Skupu cijenu privatizacije, za koju se ovih dana napokon zainteresirao i DORH, platili su i novinari Novog lista! „Njihov bivši vlasnik Robert Ježić odavno ima problema s pravosuđem, a ništa se boljim nije iskazao niti Albert Faggian. Zašto pravi vlasnici, a to su najčešće banke, podupiru takve opskurne tipove, to je pitanje za sociologe.“ Pravosuđe se svojedobno bavilo i također nekad vrlo uspješnom Slobodnom Dalmacijom, no sve je, čini se, uspješno zataškano, bez većih posljedica za manipulatore? „Svi su u istom kolu, vlasnici medija, političari, bankari, veliki biznismeni. Vrana vrani oči ne vadi. A pravo bi im mjesto bilo u crnim kronikama pa i svojih medija.“ Imate li sliku o istovrsnim zbivanjima u medijima izvan metropole, u lokalnim medijima, barem u onim najdrastičnijim primjerima? „I inače imamo problema s transparentnošću vlasništva nad medijima. Svojedobno je Jadranka Kosor nešto pokušavala pomaknuti s mrtve točke, ali brzo su je ušutkali. Mi ne znamo prave vlasnike gotovo niti jednog našeg privatnog medija, samo nominalne. Pitanje je što je s brojnim lokalnim medijima, prije svega s brojnim radio-postajama. Mnogi su ti slučajevi povezani s Miroslavom Kutlom, a zašto ga hrvatsko pravosuđe ne privede pravdi – zaključite sami. Očito nositeljima moći odgovara da on ostane u BiH, koja ga kao ne želi izručiti. Eh, kad bi Kutle progovorio? Svašta bismo doznali i o tome kako je prodan Večernji list, kako je nastao EPH, kako je iz ruke u ruku prelazila Nova i mnoge druge televizijske i radijske postaje.“ Što može činiti Sindikat da koliko toliko olakša situaciju ugroženim koleg(ic)ama? „Sindikat može učiniti puno, ako ima podršku svojih članova, ako su oni organizirani i solidarni. To se na žalost kod nas nalazi samo u tragovima jer su novinari prilično razjedinjeni, a vlasnici su znali kako to postići. No, nikad nije kasno. Jednom će valjda svi shvatiti da se prava mogu puno lakše braniti ako smo svi zajedno, ako umjesto individualnih i parcijalnih poduzimamo kolektivne akcije. A takve akcije mogu organizirati i provoditi samo radnici organizirani u sindikate. I novinari organizirani u Sindikat novinara Hrvatske.“ Famozni RPO – legalizirano izrabljivanje! Zbog čega država dopušta RPO sustav u novinarstvu? „Načelno, na taj način pomaže izdavačima i medijima, ali u praksi taj sustav služi obespravljivanju i pokoravanju novinara. Takva situacija u području reguliranja radnih odnosa otežava, pa čak i sasvim sprečava, sindikalno organiziranje novinara. Također, obezvređuju se već sklopljeni kolektivni ugovori i puno teže se dolazi do novih. Kako su mediji, posebno pisani, u velikoj krizi, država mora pronaći način da određenim zakonskim i poreznim mjerama pomogne toj djelatnosti koja je, u tome se svi slažu, od šireg društvenog interesa. No, to ne bi smjelo ići kroz dubiozni sustav RPO-a, koji okrnjuje pravo na štrajk i zbog toga doprinosi patologiji radnih odnosa u toj sferi. Pomoć države mora biti posve transparentna, možda kroz neku vrstu Medijskog fonda. Najgore je kad u našim redakcijama imamo dvije vrste novinara: stalno zaposlene i RPO-ovce – tobožnje samostalne poduzetnike a zapravo nesigurne i prestrašene radnike u sivoj zoni kojima je lako manipulirati. Zbog svega toga Hrvatska postaje država u kojoj je praktično nemoguć novinarski štrajk. Nazvao me nekidan jedan od kolega honoraraca, tzv. RPO-ovaca, koji je ovih dana dobio otkaz. I priča mi kako su za našeg morali raditi “dan i noć”. A štrajk je potrajao (26 dana) i bili smo sasvim iscrpljeni, kaže on. E moj kolega, rekoh mu, mogli smo svi zajedno biti u štrajku, tad bi sve drukčije završilo. Ovako sad imamo to što imamo, svake godine sve nas je manje i sve manje zarađujemo. Njemu je to postalo jasno, vjerojatno i žao što nas nije podržao tek sad kad je i sam dobio otkaz.“
 Zagreb, 23. siječnja 2015.
Sindikat je nužan za obranu prava novinara
Potaknuti posljednjima u nizu otkaza i gašenjem dopisništva Večernjeg lista, Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pozvao je u četvrtak novinare na suradnju i solidarizaciju u borbi protiv negativnog trenda davanja otkaza novinarima u medijskim kućama, na način da se omasovi sindikat i pokrenu konkretne akcije tj. štrajkovi. "Samo organizirani novinari, ujedinjeni u jaki sindikat mogu se koliko toliko nositi s vlasnicima koji su organizirani te jedino tako mogu učiniti nešto na obrani svojih prava", poručio je predsjednik SNH-a Anton Filić na konferenciji za novinare. Pozvao je novinare da se prenu, uz poruku da se ovo što se događa njihovim kolegama, sutra može dogoditi i njima. Moramo se, istaknuo je, aktivnije postaviti, "a to što ćemo izraziti žaljenje i neslaganje neće nam puno pomoći te je potrebna akcija, posebno omasovljavanja sindikata". Nakon omasovljavanja, Filić smatra da treba napraviti korak više te je predložio da se na Dan svjetskih medija ne dijele nagrade, već organizira prosvjed novinara, gdje bude najakutnije. "Rascjepkani i razjedinjeni nećemo ništa postići", naglasio je. Filić je ustvrdio da otkazi govore o prevari države. Država je, podsjetio je, smanjila PDV kako bi sačuvala radna mjesta, "to su bile velike uštede svakom mediju, Večernjem listu prema gruboj procjeni oko 10 milijuna godišnje". Odjednom se, istaknuo je, ništa ne poštuje i preko leđa novinara se rješavaju problemi. Naglasio je da informacija o 15 otkaza u Večernjem listu prilikom gašenja dopisništva nije potpuna već da se radi o 20 otkaza. "Ako to povežemo s otkazima fotoreporterima u Pixellu i otkazima u 24sata, može se reći da je Styria u posljednja dva ili tri mjeseca dala 50-ak otkaza". Situaciju, ocjenjuje Filić, dramatičnijom čini to što Večernji list odustaje od nečega po čemu je bio prepoznatljiv, a to su regionalne stranice. "Može se reći da je to nova faza propadanja Večernjeg lista kakvog smo poznavali", ustvrdio je Filić. Te novine su samo posljednje u medijima koje na takav način reduciraju regionalne stranice i novinare, to su još prije napravili EPH pa dijelom i HRT, podsjetio je, ustvrdivši da se radi o lošem trendu jer će se dogoditi koncentracija informiranja i sve se svesti na nekoliko većih gradova. Smatra da su novinari propustili priliku da se nametnu poslodavcima kao ravnopravni partner. "Ostali su neorganizirani i razjedinjeni, nema ih u sindikatu, ukoliko ih ima, prilično su neaktivni", rekao je. Filić je ponovio da Hrvatska treba riješiti pitanje RPO-a koji je, kaže, razjedinio novinare. "To će pomoći državi da ima uređenije odnose i medijima budući da će imati sigurnije novinare te sindikatu jer će se lakše udružiti i neće biti razjedinjeni", ustvrdio je. Dopisnica Večernjeg lista iz Krapine Silva Videk, koja je među onima koji su dobili otkaz, rekla je da neki u Večernjem listu koji su u radnom odnosu spremaju tužbe jer njihova područja sada pokrivaju honorarni radnici. HINA
 Zagreb, 22. siječnja 2015.
Solidarnost SNH s francuskim novinarima
Solidarnost SNH s francuskim novinarima U ime Sindikata novinara Hrvatske (SNH) izražavamo duboku sućut obiteljima, prijateljima, kolegama i kolegicama ubijenih novinara tjednika Charlie Hebdo - nevinih žrtava barbarskog čina terorističkog nasilja. Francuska je uvijek bila svjetionik slobode i uvjereni smo da će nastaviti i nadalje nositi visoko podignutu sjajnu baklju slobode medija, usprkos svim prijetnjama. Grozni teroristički napad na novinare i karikaturiste satiričnog tjednika Charlie Hebdo neće uspjeti u svom bolesnom cilju da zastraši i obeshrabri novinare u obavljanju te časne profesije, usprkos svim opasnostima. Novinari širom svijeta, ujedinjeni u solidarnosti, najbolje će iskazati poštovanje i sačuvati uspomenu na ugledne kolege iz Charlie Hebdoa tako da svoje profesionalne zadatke nastave obavljati u skladu s riječima Jean-Jacques Rousseaua: Draža mi je opasna sloboda nego mirno i sigurno ropstvo. S vama u solidarnosti, Anton Filić, predsjednik SNH Jasmina Popović, potpredsjednica IFJ
 Zagreb, 8. siječnja 2015.
HND i SNH apelirali na državu da pomogne novinarskoj industriji
Zaustavljanje diskriminacije u redakcijama i ukidanje RPO-a te ujednačavanje PDV-a za novine samo su neki od zahtjeva koje su u srijedu iznijeli predstavnici HND-a i SNH-a, apeliravši na državu da ne ostane po strani i pomogne novinarskoj industriji da ne izumre. "Hrvatski mediji, posebno tiskani su u velikoj krizi i jedva preživljavaju. Država ne može ostati po strani, treba pomoći izdavačima i tiskanim medijima koji su u krizi", istaknuo je u povodu Europskog dana obrane novinarstva predsjednik Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Anton Filić. Na konferenciji za novinare pod nazivom "Bez novinara nema vjerodostojnih medija" podsjetio je da je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić na nedavno održanim danima elektroničkih medija rekla da su od 2008. do 2012. prihodi medija smanjeni sa oko šest na četiri milijarde kuna i da je radnih mjesta u medijima 25 posto manje, a u tiskanim medijima 45 posto. Drago mu je, kaže, što je ministrica ocijenila da je RPO (registar poreznih obveznika) sustav prikrivenog zapošljavanja te je ustvrdio da je on stvorio puno više problema, novinare doveo u egzistencijalnu krizu i diskriminira ljude u redakcijama. "Ne preostaje ništa drugo nego apelirati na vlast, pravosuđe i inspekcije da zaustave diskriminaciju u redakcijama i ukinu RPO. Slobodno novinarstvo da, ali ne diskriminaciji u redakcijama", naglasio je. Istaknuo je i da SNH i HND traže ujednačavanje PDV-a za novine, da pet posto ne bude samo za dnevne novine već i za tjednike. "Ako se ništa ne dogodi, ova industrija je pred izumiranjem", upozorio je. Filić je podsjetio i na najnoviji slučaj u "24 sata" gdje je ovih dana 13 novinara dobilo otkaz, a radi se, kaže, o tvrtki koja pozitivno posluje i koja je na kraju godine objavila dobit od 16 milijuna kuna. "Stav je Sindikata da u takvoj situaciji, unatoč tome što pretpostavljamo da je na djelu pad tiraže i smanjenje prihoda od oglasa, ipak ne bi smjelo otkazivati ljudima. Posebno stoga što su medijski izdavači obećali Vladi da će kod smanjenja PDV-a paziti na svako radno mjesto. Na neki način je to prevara, dobili su smanjenje, a ne čuvaju radna mjesta", istaknuo je Filić. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka smatra pak da je sve manje nade da će Ministarstvo kulture iznjedriti medijsku politiku. "Mi ćemo inzistirati na tome da ova vlast otvori javnu raspravu o medijskoj strategiji i da se nužne izmjene medijskih zakona donesu u ovom roku do sljedećih parlamentarnih izmjena", rekao je. Iako je pozitivnim ocijenio to što je Ministarstvo snizilo PDV na novine pod uvjetom donošenja medijskih statuta, upozorio je da ne postoje mehanizmi koji bi bili alati u razrješavanju situacija kada se ti statuti krše te da u tim situacijama nema nikakve zaštite vlasti. Duka je naglasio i da je potrebno mijenjati zakone vezane uz transparentnost vlasništva medija kako bi se razotkrili eventualno tajni vlasnici medija. To se, istaknuo je, može na način da se oglašivači, marketinške agencije, agencije za odnose s javnošću i banke koje su uključene u novinarski biznis promatraju u toj medijskoj regulaciji i da se uvedu izvjesna ograničenja utjecaja na slobodu i neovisnost uređivačkih politika u medijima. Upitan da komentira tužbu za klevetu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića protiv HTV-a i RTL-a, Duka je ocijenio da je ona potpuno neprimjerena jer se radilo o intervjuu s predsjednikom Vlade i to uživo. "Dakle, nije moglo biti nikakve intervencije. Osim toga, ono što govori predsjednik Vlade je iznimno javni interes i tu se ništa ne smije kratiti niti na bilo koji način cenzurirati", naglasio je. Nada se da će sud tužbu odbaciti. HINA
 Zagreb, 5. studenoga 2014.
HND i SNH za spas Radio Varaždina
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pozvali su na današnjoj konferenciji za novinare sve odgovorne kako bi se od stečaja spasio Radio Varaždin koji se zbog nemogućnosti redovite otplate kreditnih obaveza našao u financijskim problemima. "Radio Varaždin je hrvatsko kulturno dobro, posebno sjeverozapadne Hrvatske i ne bismo ga smjeli izgubiti", rekao je predsjednik SNH-a Anton Filić. Upozorio je i na česte slučajeve sprege politike i vlasnika medija, izvlačenja novca iz medija zbog čega 'krhka' financijska struktura medija postaje ugrožena. Iznoseći kronologiju problema glavna sindikalna povjerenica Podružnice SNH-a u Radio Varaždinu Andrea Žigić-Dolenec kazala je da nije uobičajeno da vlasnik blokira svoju vlastitu tvrtku i time dovede u pitanje njezin opstanak, a što se dogodilo Radio Varaždinu. Naime, većinski vlasnik radija je tvrtka "Termoplin" koja je u većinskom gradskom vlasništvu. Žigić-Dolenec pojasnila je da su prvi veći financijski problemi počeli prije deset godina kada je Radio Varaždin digao kredit od 2,5 milijuna kuna za uređenje prostora od 600 četvornih metara koji su u vlasništvu Grada Varaždina, a kasnije su dignuta još dva kredita za održavanje likvidnosti i kupnju nove opreme. No, zbog nemogućnosti redovite otplate svih kreditnih obaveza jedna je banka od tvrtke "Termoplin", koja je sudužnik u tom kreditu, naplatila cijeli iznos kredita. Tvrtka "Termoplin" je 8. srpnja 2014. aktivirala zadužnicu i blokirala žiro-račun Radio Varaždina. Žigić-Dolenec upozorila je da zbog te blokade sada ne mogu plaćati troškove među kojima su potrošnja struje na glavnom odašiljaču zbog čega im prijeti isključenje odašiljača i gašenje Radio Varaždina, koji je osnovan 1945. i među najstarijim je radiopostajama u Hrvatskoj. Napominjući kako je taj radio prije desetak godina imao 24 zaposlena, on danas ima njih pet koji plaću nisu dobili posljednja četiri mjeseca. Žigić-Dolenec izrazila je i bojazan da će Radio Varaždin završiti u stečaju pa radnici neće moći naplatiti svoja potraživanja. Uz to, istaknula je i da vlasnik, koji je i najveći vjerovnik, dosada nije bio spreman za dogovor i nagodbu iako, kako je kazala, postoje zainteresirani kupci za taj radio. Potpredsjednica HND-a Ana Raić-Knežević dala je potporu novinarima Radio Varaždina apeliravši na potrebu što bolje transparentnosti poslovanja i vlasništva medija. HINA
 Zagreb, 13. kolovoza 2014.
SNH: Faggian najgori poslodavac u medijima
Sindikat novinara: Faggian najgori poslodavac u medijima ZAGREB - Sindikat novinara Hrvatske (SNH) proglasio je na današnjoj skupštini vlasnika Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista Alberta Faggiana najgorim medijskim poslodavcem u Hrvatskoj. Faggian je 'nagradu' za najgoreg poslodavca u medijima zaslužio prvenstveno zbog odnosa prema novinarima kojima je u više navrata dijelio otkaze i smanjivao plaće, istaknuli su izaslanici skupštine koja je u Novinarskom domu okupila sindikalne povjerenike iz većine hrvatskih medija. Za najboljeg poslodavca, istovremeno, nije bilo predloženih, uz obrazloženje da je stanje u medijima svake godine sve gore. "Izgubljeno je preko 400 radnih mjesta, novinare se svakodnevno diskriminira, a veliki problemi i dalje su rad u tzv. RPO sustavu te nerješeno pitanje vlasništva u medijima", kazao je predsjednik SNH Anton Filić. Dodao je da novinarske probleme dodatno otežavaju nefunkcioniranje inspekcije rada te sporo i neučinkovito pravosuđe. "Smanjenjem novinarskih prava vlasnici tiskanih medija ne varaju samo svoje zaposlenike nego i državu koja im je smanjila PDV", zaključio je Filić. Na skupštini je istaknuto da ni nakon 10 godina nema napretka u pregovorima o sklapanju nacionalnog kolektivnog ugovora kojim bi se osigurala minimalna prava za sve novinare i medijske radnike. Štoviše, mnogi poslodavci su, pod izlikom recesije, počeli raskidati i postojeće kolektivne ugovore pa se u rijetko kojoj medijskoj kući oni poštuju u cijelosti. Uz "ušutkivanje" i obespravljivanje novinara kao jedan od najvećih problema te profesije istaknuto je toleriranje tzv. RPO sustava kojim je nakladnicima omogućeno da novinare ne moraju zapošljavati, već ih mogu angažirati kao 'slobodnjake' iako redovito dolaze na posao, rade u prostoru i na sredstvima poslodavca, obvezuje ih načelo ekskluziviteta te rade uz unaprijed dogovorenu naknadu, godišnji odmor i plaćeni dopust. HINA
 Zagreb, 31.05.2014.
Pritisci na novinare, umjesto da se smanjuju, dodatno se povećavaju
PRIOPĆENJE SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE POVODOM 3. SVIBNJA, SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA Pritisci na novinare, umjesto da se smanjuju, dodatno se povećavaju Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske poziva svoje članove kao i sve novinare i medijske radnike u Republici Hrvatskoj da u subotu, 3. svibnja, od 11,55 do 12,00 sati – tradicionalnom simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine – upozore svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje. Dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja i to od 1993. godine kada ga je proglasila Glavna skupština UN želeći podsjetiti vlade država članica da im je dužnost poštovati i podržavati pravo na slobodu izražavanja. U Hrvatskoj, međutim, kao da je na djelu retrogradni proces ušutkivanja novinara, a time i eliminiranje neovisnog i kritičkog novinarstva. Posljednja nepravomoćna sudska presuda za tzv. sramoćenje kojom je naša kolegica Slavica Lukić kažnjena plaćanjem kazne od 26.000 kuna pokazala je da za to kazneno djelo može biti proglašen krivim i onaj tko je iznio istinu, ali je sudac ocijenio da ta istina nije u javnom interesu. Ovakav zakon i ovakva presuda sramoćenje su Hrvatske i naše slobodarske tradicije! "Sramoćenje" je veliki, ali nije i jedini problem koji pritišće hrvatsku medijsku scenu. Dokidanje stečenih prava je drugi. Sindikat novinara Hrvatske već deset godina bezuspješno pregovara s poslodavcima oko nacionalnog kolektivnog ugovora kojim bi se osigurala neka minimalna prava za sve novinare i medijske radnike Hrvatske. Napretka nema, dapače, poslodavci su pod izlikom recesije, počeli raskidati i kolektivne ugovore u medijskim kućama. Tako da je danas malo medija u Hrvatskoj u kojima se kolektivni ugovor poštuje u cijelosti. S druge strane, država je kroz sustav tzv. RPO-a dopustila nakladnicima da novinare više ne moraju zapošljavati (u skladu sa Zakonom o radu) nego da ih mogu angažirati i kao slobodne novinare, iako oni to u stvarnosti nisu. Oni redovito dolaze na posao, rade u prostoru i na sredstvima poslodavca (iako formalno imaju prijavljene urede u svojim stanovima), njihov je rad subordiniran, obvezuje ih načelo ekskluziviteta, tj. smiju obavljati istovrsni posao samo za tog jednog poslodavca, imaju pravo na točno određenu novčanu naknadu, godišnji odmor, plaćeni dopust. Ali, nakladnik im može otkazati suradnju kad god to poželi, zbog čega oni rade i žive u velikom strahu i vidljivo su zakinuti za prava u odnosu na stalno zaposlene novinare. U slučaju RPO suradnika jasno je da se zapravo radi o nesamostalnom radu te da je riječ o obvezama koje proizlaze iz radnog odnosa i koje bi prema Zakonu o radu trebale biti regulirane ugovorom o radu. No, nadležne državne institucije, a posebno inspekcije rada, uglavnom zatvaraju oči pred tim. U susjednoj Sloveniji, u uvjetima skoro jednakih zakonskih rješenja, sudovi i inspekcije natjerali su poslodavce da takve suradnike odmah zaposle. Jer, postavlja se pitanje, kakve uvjete za objektivno izvještavanje imaju novinari kojima poslodavci svakodnevno prijete otkazom i raskidom suradnje, jednostrano im smanjuju plaću, zakidaju ih za dodatke za prekovremeni i rad nedjeljom. Bez slobodnih novinara nema ni slobode medija. A bez slobode javne riječi ne može se graditi ni slobodno i demokratsko društvo. Zato sad i ubuduće moramo reagirati kad god osjetimo da je ta sloboda ugrožena. Za Sindikat novinara Hrvatske: Anton Filić, predsjednik
 Zagreb, 3. svibnja 2014.