Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
'Sedma sila ne trebaju biti vlasnici medija, sedma sila trebaju biti novinari'

"Ne može profit biti glavni razlog za sve. Zato što je to tako i imamo divlji kapitalizam. Mi hoćemo kapitalizam s ljudskim likom i zato vas pozivamo da se pokrenete. Ne trebaju sedma sila biti naši vlasnici, sedma sila trebamo biti mi", kazao je u četvrtak na skupu u povodu Dana slobode medija ispred Novinarskog doma predsjednik SNH Anton Filić. Pritom je istaknuo kako se hrvatski novinari još uvijek bore s brojnim problemima zbog kojih teško da mogu biti slobodni u svom radu. Podsjetio je na RPO-ovce "koje nazivaju slobodnim novinarima, ali koji to nisu jer im poslodavci otkaze mogu dati kad god žele te samim tim ne mogu braniti svoja profesionalna prava". Također je podsjetio da hrvatski novinari još uvijek nemaju Statute u redakcijama te da time vlasnici mogu birati glavne urednike koji postaju njihove produžene ruke. Govoreći o slobodi medija Filić je podsjetio i na situaciju u Vjesniku te naglasio kako je Hrvatskoj Vjesnik potreban kao nezavisan medij koji će ukazivati na probleme u državi, a ne biti glasilo vladajućih.

'Želimo se s Vjesnikom boriti za tržište'

Sindikalna povjerenica iz Vjesnika Marijana Matković apelirala je na kolege da im budu snaga u borbi za opstanak Vjesnika i njegovog internetskog portala.

"Mi ne želimo živjeti od donacija, ne želimo biti drugačiji od vas. Želimo napraviti novinu koja će se baviti kvalitetnim temama i problemima te se time ujedno boriti na tržištu poput vas", kazala je Matković ujedno zahvaljujući kolegama na financijskoj pomoći koju su dali Vjesnikovcima.

Da su Hrvatskoj potrebni neovisni mediji upozorio je i predsjednik HND-a Zdenko Duka ističući da uz kvalitetne javne medije i privatni mediji trebaju biti savjest hrvatskog društva. Elizabeta Gojan, predsjednica HND-a za Hrvatsku televiziju, ukazala je na brojne probleme u toj kući ističući prija svega da se ondje kažnjavaju novinari koji drugačije misle, opomene pred otkaz dijele novinarima starijim od 35 godina s potrebnim znanjem i iskustvom, dok se emisije dodjeljuju mladim kolegama koji su skloni autocenzuri. Gojan je upozorila i na to da su, bez obzira na vanjske okolnosti, novinari dijelom sami krivi što se nalaze u situaciji u kojoj se nalaze.

"Ne usprotivimo li se neće nam biti bolje", kazala je Gojan ističući kako se novinari prije svega sami moraju boriti za svoja prava.

 3. svibanj 2012.
Novinari, pokrenimo se!

Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo pozivaju svoje članove i sve medijske djelatnike da dođu u četvrtak, 3. svibnja u 11 sati, pred Novinarski dom u Zagrebu, na skup pod nazivom "Novinari, pokrenimo se".

To je poruka koju će čelnici SNH-a i HND-a uputiti svim novinarima i medijskim djelatnicima na Svjetski dan slobode medija (3. svibnja) s ciljem da se zaista trgnu te iskažu spremnost i solidarnost da brane sve ugroženija radna, socijalna i profesionalna prava i time zaštite istinsku slobodu medija u interesu demokratske javnosti.

Nakon skupa, u Velikoj dvorani Novinarskog doma u 12 sati bit će dodijeljene godišnje nagrade HND-a za izvrsnost u radu kojom generacije vrsnih novinara i novinarki daju veliki doprinos dostojanstvu profesije.

 2. svibanj 2012.
Vlada se mora malo više potruditi oko Vjesnika

"Sindikat novinara Hrvatske s najvećom zabrinutošću prati što se zbiva s listom Vjesnik i s njegovim zaposlenicima. Iznenadni prestanak tiskanja novina i višemjesečnu neisplatu plaća novinarima i ostalom osoblju ne bismo očekivali niti od jednog vlasnika a kamoli od hrvatske države personificirane u Vladi RH.

Ne vidimo ozbiljan napor Vlade u pronalaženju rješenja za list koji izlazi već 72 godine i istinsko je hrvatsko kulturno dobro. Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem trebala bi ustaše i partizane ostaviti povjesničarima, a malo se više potruditi oko hrvatskog gospodarstva a to znači i oko očuvanja poduzeća koja su u teškoćama i - što je najvažnije - spašavanja radnih mjesta.

Politika je Vjesnik dovela u teškoće, politika ga mora i izvući iz njih. Možda je to prilika da se u postupku revizije pretvorbe i privatizacije s početka devedesetih razmotre svi događaji i radnje kojima je rastočen bivši SOUR Vjesnik. Uostalom, kad se pogledaju zemljišne knjige, vidljivo je da oko poznatog Vjesnikova nebodera, zaštitnog znaka Zagreba, i njegove okolice (su)vlasnički odnosi uopće nisu riješeni. Dapače, vrlo su zamršeni s čudnim vlasnicima i tajanstvenim zabilježbama.

Argument za ukidanje Vjesnika pojedini ministri pronalaze u gubitku koji je taj list proizveo posljednjih godina, no ne pitaju se kako je i zbog čega do pada naklade pa i tih dugova došlo. Time se kod građana želi proizvesti osjećaj da je gašenje Vjesnika neminovnost, no od tih se građana istodobno krije podatak da su Vjesnikovi gubici (ukupno 14 milijuna kuna) prava sitnica u odnosu na dotacije koje Vlada neizravno i posve netransparentno daje ostalim medijima, posebno onima u vlasništvu krupnog kapitala, tolerirajući neformalne oblike angažiranja novinara koji državu (proračun i fondove) oštećuju za 70 milijuna kuna godišnje.

Suzbijanjem te sive zone u hrvatskom medijskom prostoru Vlada bi učinila puno na jačanju slobodnog novinarstva (novinari bi bili neovisniji od vlasnika), bez kojega nema niti istinske demokracije. A tjerajući izdavače da kod zapošljavanja poštuju Zakon o radu, vratila bi novinarima pravo na štrajk koje im je na ovaj način praktično dokinuto, što se najbolje vidjelo u slučaju štrajka u Večernjem listu", stoji u priopćenju koje potpisuju predsjednik SNH Anton Filić i glavna povjerenica SNH za Vjesnik Biljana Bašić.

 23. travanj 2012.
Uprava Business.hr-a sindikalnom povjereniku uručila otkaz

"Sindikat novinara Hrvatske najodlučnije se protivi izvanrednom otkazu ugovora o radu glavnom sindikalnom povjereniku Podružnice SNH Business.hr Anti Paviću.

Postupak poslodavca - kojim je sindikalnom povjereniku izvanredno otkazao ugovor o radu zbog toga što je šefa Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, veleposlanika Paula Vandorena, koji je bio gost tvrtke Business.hr, upoznao s činjenicom da radnicima plaće kasne nekoliko mjeseci, a obvezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu im uplaćeni od studenoga 2010. godine – neprihvatljiv je i protivan Zakonu o radu koji posebno štiti sindikalne povjerenike od otkaza. Naime, članak 249. Zakona o radu izričito kaže: (1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće: 1) otkazati ugovor o radu, ili 2) na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

Stoga Sindikat novinara Hrvatske traži od poslovodstva Business.hr da hitno poništi odluku o izvanrednom otkazu sindikalnom povjereniku Anti Paviću u interesu poštivanja zakonodavstva Republike Hrvatske i ugleda tvrtke koji je ovakvim nezakonitim postupkom poslodvodstva ozbiljno narušen. Otkaz sindikalnom povjereniku protusindikalni je čin zastrašivanja radnika kojim se radnicima pokušava uskratiti temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje, a time i na djelotvornu zaštitu koju samo organizirani u sindikat mogu ostvariti u ovom "divljem" kapitalizmu.

Za IO SNH

Jasmina Popović"

 21. ožujak 2012.
'Rješenje za Vjesnik treba tražiti u zakonskim okvirima'

"Poštovane kolegice i kolege!

 

Ne sumnjajući u njihove dobre namjere, Sindikat novinara Hrvatske želi upozoriti skupinu zaposlenika Vjesnika, koja se ovih dana pismom obratila Vladi, da se rješenje za taj list velike tradicije mora tražiti unutar zakonitih i transparentnih okvira. Samo takvi, legalni i zakoniti, mogu biti i izbori za Radničko vijeće koji su u tom listu najavljeni.

No, počelo se naopako. Skup zaposlenika organiziran je (15. ožujka) na brzinu i o njemu nisu bili obaviješteni svi zaposlenici, pa ni sindikalni povjerenici. A trebalo je, sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o postupku izbora radničkog vijeća, prijedlog za utemeljenje radničkog vijeća objaviti na svim oglasnim pločama poslodavca i dostaviti sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca te poslodavcu. Prijedlog treba sadržavati obavijest da svaki sindikat i svaka skupina od najmanje deset posto radnika koja namjerava podnijeti listu kandidata za članove Radničkog vijeća, mora na skupu radnika odrediti svog predstavnika i njegovog zamjenika u izbornom odboru.

Dakle, članove izbornog odbora određuju liste, kako i stoji u članku 143. Zakona o radu (stavak 4.) -  'u izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednoga svojeg predstavnika' - a nikako ne mogu biti 'imenovani od ljudi koji su se na sastanku svojevoljno prijavili za dužnost', kako je učinjeno u ovom slučaju.

Nadalje, Zakon ne priznaje nikakav 'skraćeni postupak', koji se spominje u očitovanju samozvanog i mimo zakona imenovanog izbornog odbora. Za to i nema potrebe, jer članak 152. ZOR-a kaže 'ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća'.

Da sve bude sasvim naopako, imamo i formulaciju da "za članove Radničkog vijeća Narodnih novina - press d.o.o. Izborno povjerenstvo predlaže sljedeće kandidate..." Valjda bi liste trebale predlagati članove izbornog odbora a ne obrnuto, izborni odbor kandidate za listu.

U moru propusta kod najavljenih izbora izdvojit ćemo samo još dva. Prvi, predlagatelj za utemeljenje radničkog vijeća (u ovom slučaju: skupina radnika) ne može sazvati skup radnika u razdoblju kraćem od 15 dana od dana objave prijedloga za utemeljenje radničkog vijeća. I drugi, odluka o sazivanju skupa radnika objavljuje se na svim oglasnim mjestima poslodavca najmanje tri dana prije dana održavanja skupa.

Prekršeni su, dakle, najelementarniji zakonski okviri za izbor radničkog vijeća. Takvo postupanje imat će za posljedicu ništetnost izbora. Da se to ne bi dogodilo, pozivamo sve zainteresirane strane, i sve zaposlenike Vjesnika, članove i nečlanove SNH-a, da krenu iz početka i da prilikom izbora radničkog vijeća poštuju svu zakonom i pravilnikom propisanu proceduru.

Za SNH

Anton Filić, predsjednik"

 Zagreb, 19. ožujka 2012.
Poruka premijeru: Umjesto da gasite Vjesnik, borite se protiv rada na crno u medijima

Nakon što je i ministar gospodarstva Radimir Čačić potvrdio kako Vjesnik ide u stečaj, novim pismom premijeru Zoranu Milanoviću obratili su se sindikalisti i predstavnici HND-a. Pismo prenosimo u cijelosti.

"Poštovani predsjedniče Vlade,

Vaši ministri Radimir Čačić i Slavko Linić najavili su stečaj i gašenje Vjesnika jer posluje s gubitkom. Učinili su to grubo, nastavljajući turobni niz imperativa - prodati, zatvoriti, ukinuti, povećati porez!

Bili bismo sretniji, gospodine Milanoviću, kad bi Vlada, kojoj ste vi na čelu, umjesto gašenja Vjesnika, učinila napor na suzbijanju rada na crno u hrvatskim medijima. Kroz instituciju tzv. slobodnih novinara (RPO), od kojih većina radi u prostoru i na sredstvima poslodavca, država (proračun i fondovi) godišnje gubi 70 milijuna kuna. Mnogo više nego što iznose subvencije za Vjesnik. Suzbijanjem te zone sive ekonomije (novinari bi bili neovisniji od vlasnika) učinili biste puno na jačanju slobodnog novinarstva bez kojega nema niti istinske demokracije.

Vlast je dovela Vjesnik u stanje u kojem je sada (ovdje nije važno je li HDZ-ovska ili SDP-ovska), vlast mora i pronaći rješenje za njega, koje svakako postoji.

Prvo je da se posebnim zakonom o Vjesniku osigura da politika jednom zauvijek digne šape s tih novina te da one postanu neovisno javno glasilo, u državnom ili mješovitom vlasništvu (kao npr. u Norveškoj), koje će njegovim novinarima omogućiti da oslobode svoj kritički potencijal i počnu se baviti i problemima koje ostali mediji metu pod tepih.

Jedna od mogućnosti je i da se Vjesniku vrati njegovo vlasništvo (prostor od 1200 četvornih metara u kojem je redakcija od 1987. godine te dvadesetak vrijednih slika), bez kojega je ostao u različitim prethodnim pretumbacijama i spajanjima s ovom ili onom tvrtkom, pa da ga se potom proda tj. privatizira. Zainteresiranih je bilo, a svakako ih ima i sada. Može ga se i restrukturirati, ali pobogu, nikako ugasiti. Vjesnik je hrvatsko kulturno dobro i kao takvoga ga treba sačuvati kao što Francuzi čuvaju svoj Le Monde ili Slovenci svoje Delo.

Da bismo došli do zajedničkog rješenja, molimo Vas da nas što prije primite na razgovor", stoji u pismu koje potpisuju predsjednik SNH Anton Filić, povjerenica u Vjesniku Biljana Bašić, predsjednik HND-ovog ogranka u tom listu Zlatko Herljević te predsjednik HND-a Zdenko Duka.

 
'Veliki igrači' bacili oko na nekretnine Vjesnika

"Smatramo da nije problem u financiranju Vjesnika već je riječ o većoj igri u koju su umiješani interesi većih igrača. Mi smo smetnja i treba nas izbrisati", izjavila je Vjesnikova šefica SNH Biljana Bašić osvrćući se na najave o gašenju tog dnevnog lista.

Naime, u javnost je procurila vijest po kojoj je ministar financija Slavko Linić kazao kako će Vjesnik biti ugašen. Iako je Vlada kasnije demantirala tu vijest navodeći kako se o Vjesniku još nije razgovaralo, a i sam ministar je priznao da je to njegovo osobno mišljenje, Vjesnikovci strahuju za svoju budućnost. Stoga su, podsjetim,o zatražili i sastanak s premijerom, te ga upozorili da su već niz puta nudili rješenja za list u kojem rade, no da ih ni jedna Uprava nikada nije željela saslušati. Također su predlagali Vladi Zakon o vjesniku, no ni u tom pogledu nisu naišli na nikakav odjek.

Bašić upozorava kako su većim igračima upale u oči nekretnine Vjesnika, točnije zemljište na kojem se nalazi Tiskara i sama redakcija.

"Paradoks je da je u zemljišnim knjigama ta nekretnina upisana kao društveno vlasništvo koje je po zakonu trebalo biti upisano kao državno vlasništvo i ući pod Fond za privatizaciju, no to se nikada nije dogodilo", kazala je Bašić po čijim informacijama pravo na oko 35.000 četvornih metara zemljišta polažu tvrtka povezana s Ninoslavom Pavićem Allegheny Financial, Styria i Tisak koji je dio koncerna Agrokor Ivice Todorića.

Dodala je da su u Vjesniku izradili plan za nastavak poslovanja, te da su proteklih mjeseci razgovarali s vrlo uglednim novinskim izdavačima koji su iskazali spremnost preuzeti dnevnik. Od vlade su, kaže, tražili samo privremeno financiranje, to jest inicijalna sredstva, a s time se, tvrdi predsjednica sindikata, suglasilo i Ministarstvo kulture. Predsjednik ogranka HND-a u Vjesnika Zlatko Herljević je izjavio kako od Vlade traže prijelazni period od tri do šest mjeseci kako bi list pokušao stati na noge i postati javno glasilo.

 
Vjesnikovci traže hitan sastanak s premijerom zbog vijesti o gašenju lista

Predstavnici SNH i HND-a uputili su pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojem traže da ih primi kako bi razgovarali o spasu tog dnevnog lista. Pismo prenosimo u cjelini.

"Poštovani predsjedniče Vlade,

Vjesnikov ogranak Hrvatskog novinarskog društva i Vjesnikova podružnica Sindikata novinara Hrvatske obraćaju Vam se s molbom da hitno primite predstavnike HND-a i SNH, a vezano uz navodnu odluku Vlade da ugasi dnevni list Vjesnik.

Budući da smo u posljednja dva mjeseca Vladi predlagali sadržajnu i financijsku konsolidaciju lista Vjesnik, molimo Vas da još jednom, posljednji put prije odluke, saslušate naše prijedloge i argumente.

Novinari i zaposlenici Vjesnika u nekoliko su navrata bivšoj Vladi predlagali donošenje zakona o Vjesniku kao javnom glasilu, a Skupština HND-a tri je puta u posljednjih šest godina takav prijedlog poduprla u svojim zaključcima. Nekoliko smo puta u posljednjih nekoliko godina tražili i nudili projekte koji bi listu osigurali budućnost na tržištu, ali ih nijedna uprava nije uvažila.

Iako ne namjeravamo omalovažavati bilo koga tko je poput nas u teškom položaju, smatramo da sedamdesetdvogodišnji Vjesnik ipak ne bi trebao tek tako otići u stečaj.

Stoga ćemo ponoviti što smo napisali u pismu Vladi od 9. siječnja: mi, novinari i zaposlenici Vjesnika u budućnosti vidimo Vjesnik kao javno glasilo te ozbiljne, širokoj javnosti otvorene, uravnotežene i vjerodostojne novine koje će se bezrezervno zalagati za demokratske vrijednosti i europski put Hrvatske. Spremni smo uložiti sve svoje radne i intelektualne potencijale da se to i ostvari jer Hrvatska takve novine zaslužuje.

Molimo Vas da nas što skorije primite na razgovor, a potom i odlučite o Vjesnikovoj sudbini.", stoji u pismu premijeru, koje potpisuju predstavnici SNH i HND-a u Vjesniku.

 
Šef SNH ministra rada upozorio na presude vezane uz RPO

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić razgovarao je s predstavncima autonomnih sindikata, koji žele ravnopravno sudjelovati u raspravi o svim pitanjima iz područja radno-socijalnih i drugih politika važnih za njihovo članstvo. Sastanak je održan u petak, 10. veljače 2012. godine na zahtjev autonomnih sindikata, a s ministrom Mrsićem razgovarali su  predsjednik Sindikata PPDIV-a Josip Pavić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Abveršek, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranka Ivezić, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke industrije Hrvatske Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić, predsjednik TEHNOS – strukovnog sindikata radnika HEP-a Denis Geto i predsjednik Samostalnog sindikata radnika HRT-a Milan Rosan.

Ministar Mrsić u uvodu je predstavnike autonomnih sindikata upoznao sa stajalištima ministarstva o aktualnim problemima i odnosima sa socijalnim partnerima. Pri tome je istaknuo da neće biti diskriminacije pojedinih sindikata, stavljajući do znanja predstavnicima autonomnih sindikata kako će biti aktivni sudionici u raspravama koje predstoje, uvažavajući činjenicu da predstavljaju više od 60 tisuća članova i da su pojedinačno gledajući visoko reprezantativni u područjima svojeg djelovanja.

"Ključni problem u djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća - Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, bit će uskoro prihvaćen, a uređivat će reprezentativnost sindikata na svim razinama - poduzeća, grane, djelatnosti, te na državnoj razini", rekao je ministar. Istaknuo je također da se, bez obzira na brojne poslodavačke pritiske, Zakon o radu neće mijenjati, jer pruža dovoljno mogućnosti za željenu fleksibilizaciju radnih odnosa. Ubuduće bi, rekao je ministar Mrsić, Gospodarsko-socijalno vijeće moralo imati značajniju ulogu pri donošenju zakona, i smatra da bi zaključci GSV morali u saborskoj raspravi biti ravnopravni s drugim prijedlozima. Također je najavio kako će novi snažan poticaj razvoja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj biti transformacija Ureda za socijalno partnerstvo u Samostalnu službu za socijalno partnerstvo pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Predstavnici sindikata istaknuli su i probleme podjele sindikalne imovine, trajanja kolektivnih ugovora, sve brojnijih ugovora o radu na određeno vrijeme, ali i financiranja nekih sindikata proračunskim novcem, što je ocijenjeno nedopustivom praksom.

Predsjednik SNH-a Anton Filić upoznao je ministra Mrsića s teškom situacijom u hrvatskom novinarstvu s obzirom na stalno smanjivanje broja stalno zaposlenih i bujanje tzv. RPO-ovaca. Upozorio ga je da se kod toga krši Zakon o radu, a država se (proračun i fondovi) godišnje oštećuje za oko 70 milijuna kuna. Kako je nekoliko posljednjih sudskih presuda jasno utvrdilo da se radi o nesamostalnom radu kod poslodavaca - pa bi sve RPO ugovore zapravo tretirati kao ugovore o radu - Filić se založio da sudovi i inspekcije počnu na taj problem gledati jednako. Ministru Mrsiću predao je dossier o toj problematici, u kojemu su između ostaloga bili tekstovi sudskih presuda, nalaza inspekcija te esej kolege Miroslava Zeca "Registar poniznih poslušnika" o problematici RPO-a.

 
Vesnikovci traže stavke B. Divjaka i B. Lopandića, krive ih za propadanje dnevnog lista

"Zbog katastrofalne poslovne i uređivačke politike koja je dovela u pitanje opstanak dnevnog lista Vjesnik, tražimo ostavke predsjednika Uprave Narodnih novina - Press d.o.o. (izdavača lista) Bojana Divjaka i glavnog urednika Vjesnika Brune Lopandića.
Ujedno, Vladu RH pozivamo da u Vjesniku postavi krizni menadžment - koji bi snimio financijsko stanje i pripremio list za transformaciju u javno glasilo - te da Saboru predloži donošenje zakona o Vjesniku.

Divjaka i Lopandića držimo izravno odgovornima za profesionalno i financijsko srozavanje Vjesnika, o čemu svjedoči sramotno mali broj prodanih primjeraka - najniži u Vjesnikovoj povijesti - a zbog kojeg je nedavno donesena odluka o dodatnom smanjenju tiskane naklade i distribucije.

Iako je u ožujku prošle godine za financiranje Vjesnika odobreno 18 milijuna proračunskih kuna, direktor Divjak proteklih mjeseci radnicima nije uplaćivao doprinose, nego je novac neodgovorno trošio na povećanje plaća manjem dijelu ljudi, a učinjeno je i sve da list postane podstanar u vlastitim prostorijama, za što Tiskari Vjesnik mjesečno plaća 50.000 kuna.

Direktor je sustavno zanemarivao socijalni dijalog, pritom kršeći zakon nedostavljanjem financijskog izvještaja i plana poslovanja Radničkom vijeću, odnosno Sindikatu koji obavlja tu funkciju.

Jednako tako, ni direktor ni glavni urednik nisu ponudili svoj niti su prihvatili redakcijske projekte kojima bi se osigurala budućnost lista. Podsjećamo da su novinari i zaposlenici Vjesnika u više navrata bivšoj vladi predlagali donošenje zakona o Vjesniku  kojim bi se list pozicionirao kao ozbiljan, uravnotežen i vjerodostojan.
Budući da Divjak i Lopandić i dalje nemaju odgovor na naša pitanja o sudbini lista (projekt, ako ga uopće imaju, nisu dali socijalnom partneru na uvid), niti su išta učinili za njegovo tržišno pozicioniranje i pretvaranje u javno glasilo, njihov daljnji angažman u listu smatramo štetnim", stoji u priopćenju koje potpisuje Vjesnikova Podružnica SNH te Ogranak Htvarskog novinarskog društva.