Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Apel Vladi i Saboru s HRT-a

Novinari, urednici i zaposlenici Hrvatske televizije, Ogranak HND-a i SNH pri HTV-u uputili su u petak apel Vladi i Saboru Republike Hrvatske kojim se traži utvrđivanje pojedinačne, osobne i objektivne odgovornosti, te smjena članova Uprave, Nadzornog odbora, Programskog vijeća, glavnog urednika Programa HTV-a i v.d. urednika Informativnog programa. Ujedno traže hitnu izradu novog Zakona o HRT-u i novog Zakona o medijima.

"Hrvatskoj javnosti i mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske upućujemo još jedan u nizu otvorenih apela za zaustavljanjem višegodišnjeg urušavanja i obezvrjeđivanja HRT-a. Posljednji takav pokušaj pod nazivom „Inicijativa za povratak ugleda HRT-a“ iz ožujka ove godine, naišao je, nažalost, na potpunu ignoranciju. A stanje je, iz dana u dan, sve lošije.

Društvene, kulturne i političke elite, bez obzira na svoje kratkoročne dnevne interese, na pragu ulaska u Europsku uniju, konačno moraju dati jasan i javni odgovor na pitanje žele li da se u ovoj zemlji počne stvarati vjerodostojni javni medij, potpuno nezavisan od političkih i gospodarskih interesa i pritisaka.

A to znači da vodstvo HRT-a, kao i u drugim javnim ustanovama i javnim poduzećima, mora preuzeti odgovornost za nastalo stanje. Poslovno i programsko vodstvo mora odgovarati za učestalo zaobilaženje ili kršenje brojnih zakona i europskih standarda medijskih sloboda. Mora odgovarati zato što HRT polako, ali sigurno pretvara u nešto potpuno suprotno nacionalnom, javnom medijskom servisu koji i postoji isključivo zato da bi građankama i građanima bio ključni izvor informiranja i educiranja, a tek potom izvor zabave.

Posljednji slučaj koji je završio smjenama i prijetnjom otkaza dvojici urednika središnjeg Dnevnika, samo je nastavak dugotrajne agonije u radu i programu HRT-a. Da je riječ o normalnim društvenim okolnostima, u normalnoj javnoj ustanovi i normalnom javnom mediju, potez urednika mogao bi se ocijeniti kao nedopušteno korištenje javnog medija za osobno obraćanje javnosti i osobni obračun. Međutim na HRT-u je riječ o jednoj potpuno nenormalnoj i iracionalnoj situaciji. Tjednima traju javni, neopravdani i politički motivirani napadi Programskog vijeća na novinare i urednike te pokušaji nametanja najsirovije cenzure, a poslovno i programsko vodstvo, suprotno svojoj zakonskoj obvezi, ne štiti svoje ljude i javni karakter HRT-a, već pragmatično saginje glavu i pridružuje se javnom linču. Najgore je što u istim ili sličnim situacijama, poslovno i programsko vodstvo primjenjuje potpuno različite kriterije i taktiku, ovisno o kome je riječ. Ne smije se zaboraviti da se, ne tako davno, jedan od čelnika HRT-a Mislav Stipić na isti način, u Dnevniku javno i osobno obračunao sa predsjednicom NO HRT-a. I naravno, ne samo da nije bilo nikakvih sankcija, već je gospodin Stipić nagrađen postavljanjem na novu, važnu dužnost u HRT-u.

Potez urednika Dnevnika samo je posljedica i jedini mogući, gotovo očajnički potez u situaciji u kojoj je, u posljednjih najmanje šest godina, apsolutno nemoguće i najmanje probleme rješavati unutar HRT-a. Poslovno i programsko vodstvo kontinuirano djeluje netransparentno, gotovo poput neke tajne službe ili organizacije i ponaša se kao da vode svoje privatno poduzeće, a ne javnu ustanovu. Protivno Kolektivnom ugovoru, ZOR-u i drugim zakonima donose „planove razvoja“, „financijske planove“ i druge interne dokumente, pravilnike i druge akte, pri čemu ne komuniciraju sa sindikatima ili potpuno ignoriraju njihove argumente. Neposredno i gotovo svakodnevno interveniraju u program i odlučuju umjesto urednika, primjenjuju netransparentne i upitne kriterije prilikom promaknuća i zapošljavanja, određuju da najvažnije emisije uređuju i vode ljudi bez profesionalnog kredibiliteta, znanja i iskustva, od kojih su mnogi nesumnjivo povezani, a možda i osumnjičeni u nekoj od brojnih kaznenih istraga. Riječju, svojim postupcima neposredno su odgovorni ili krivi što je program HRT-a izgubio vjerodostojnost, relevantnost i gledanost.

Uprava HRT-a već godinama uspješno uspijeva provesti sve svoje naume – stvaraju se nove pozicije za ljude koji postaju sivom eminencijom svega što se događa na Prisavlju. Jednima se javno zahvaljuje unatoč činjenici da postoji opravdana sumnja u njihovu umiješanost u protuzakonite radnje, a druge suspendira bez poštivanja procedura, skidaju se kvalitetne emisije, ubija istraživačko novinarstvo, a glavnim urednikom postaje osoba koja pokazuje kako ne zna što bi javni medijski servis morao biti.

O javnom interesu ne samo da ne vodi računa poslovno i programsko vodstvo HRT-a, već ni brojni članovi Programskog vijeća, koji su izabrani na temelju čudnih kriterija, a nažalost nikome ne odgovaraju za svoj rad i postupke", stoji u obrazloženju koje potpisuju Ogranak HND-a i SNH-a na Hrvatskoj televiziji te drugi zaposlenici.

 
SNH nije potpisnik otvorenog pisma Novinarske platforme

Slijedom otvorenog pisma vezanog uz slučaj Kamensko, koje je medijima u ponedjeljak 19. prosinca 2011. godine odaslala Inicijativa Novinarska platforma – ovim putem objavljujemo da je naziv Sindikata novinara Hrvatske naveden među šest organizacija koje podržavaju Inicijativu iskorišten u potpisu bez odobrenja organizacije.

Činjenica je da su iz Inicijative Novinarska platforma telefonom kontaktirali predsjednika SNH Antona Filića i informirali ga o sadržaju otvorenog pisma s kojim se on osobno načelno složio i podržao ga. Očekivao je, naime, da će se akcija Inicijative Novinarska platforma tek razraditi kako bi završni tekst pisma mogao proslijediti Izvršnom odboru SNH na uvid i očitovanje.

Međutim, SNH nije dobio nikakve pisane informacije, nego se umjesto toga našao na listi podržavatelja otvorenog pisma bez odgovarajuće procedure.

Napominjemo da je Sindikat novinara Hrvatske otvoren za suradnju sa sindikatima i drugim organizacijama kad se radi o zaštiti novinara i slobode medija, ali pritom očekuje da ta suradnja bude provedena u skladu s pravilima rada svih inicijatora pa i SNH. Ovoga puta, sve je to učinjeno ishitreno i bez odgovarajuće procedure. To, naravno, ne znači da se ne slažemo s osnovnom porukom otvorenog pisma: da valja istražiti sve moguće nezakonite radnje i da nitko ne može biti zaštićen od djelovanja pravne metle.

 
Hrvatski novinari u petak idu na referendum o štrajku

Kako niti nakon osam godina pregovaranja s HUP-ovom Udrugom novinskih izdavača nije postignut dogovor o nacionalnom Kolektivnom ugovoru za novinare i radnike sektora tiskarske, izdavačke i medijske djelatnosti, Sindikat novinara Hrvatske odlučio je pozvati svoje članstvo i ostale zaposlenike u medijskim kućama na izjašnjavanje o štrajku. Referendum će početi u petak, 4. studenoga, u 10 sati u svim podružnicama SNH-a, a mogu mu pristupiti stalno zaposleni ali i honorarni suradnici u medijima.

Sindikat je učinio niz ustupaka u želji da se Kolektivni ugovor ipak potpiše, no poslodavci ne žele priznati niti elementarna materijalna prava zaposlenih u medijima. Prema prijedlogu poslodavaca novinar početnik imao bi ugovorenu samo najnižu plaću od 4000 kuna u bruto iznosu, što je znatno manje od prosječne bruto plaće u državi. Novinarima i ostalim medijskim djelatnicima nude se prigodne nagrade (božićnica, regres, uskrsnica...) koje su čak i ispod neoporezivih iznosa. Dodatak na staž uvjetuje se na različite načine (između ostaloga isplaćivao bi se samo u slučaju rasta BDP-a na godišnjoj razini u RH od tri ili više posto), a žele ga i zamrznuti do 31. prosinca 2012. godine. Budući da odbijanje poslodavaca da potpišu Kolektivni ugovor predstavlja jedan od opravdanih razloga za industrijske akcije, Sindikat novinara Hrvatske odlučio je organizirati referendum.

Anketiranje o štrajku organizira se slijedom zaključaka 23. Skupštine SNH-a održane 7. svibnja 2011. i odluke Izvršnog odbora SNH-a od 17. listopada 2011., a provodi se kao dio akcije za obilježavanje Europskog dana za obranu novinarstva, 5. studenoga.

 
SNH s još 7 sindikata potpisao Sporazum o suradnji

Sindikat novinara Hrvatske jedan je od osam autonomnih sindikata, koji zajedno okupljaju oko 60.000 članova, a koji su potpisali sporazum o zajedničkom djelovanju na planu zaštite i promicanja općih i zajedničkih interesa radnika.

Uz SNH sporazum su potpisali i: Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, TEHNOS strukovni sindikat radnika HEP-a, Samostalni sindikat HRT-a i Sindikat hrvatskih zaštitara i čuvara.

Svojevrsno udruživanje potaknuto je nezadovoljstvom zbog lošeg rada aktualnih sindikalnih središnjica. “Liderstvo nas ne zanima i učinit ćemo sve da vratimo obraz sindikalizmu”, poručila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek kritizirajući vodeće ljude velikih sindikalnih središnjica.

Osam sindikata poručuju kako će im Zakon o reprezentativnosti sindikata određivati pravila igre i utvrđivati pravo pristupa pregovaračkom stolu, Gospodarsko-socijalnom vijeću, saborskim odborima i drugim institucijama važnim za zaštitu prava radnika.

 
'Odlukom o otkazu Z. Angeloskom štetite i Glasu Istre i Novom listu'

Na otkazivanje ugovora o radu Zoranu Angeleskom u Glasu Istre reagirala je i Podružnica SNH u Novom listu.

"Izražavajući svoju solidarnost s kolegom Zoranom Angeleskim iz Glasa Istre, članovi Sindikata novinara Hrvatske - Podružnica Novi list  pozivaju Upravu Glasa Istre da poništi svoju odluku o otkazu radnog odnosa tom novinaru. Novine koje za sebe na naslovnoj stranici kažu da su nezavisni dnevnik morale bi se ponositi pluralizmom mišljenja svojih novinara, a ne kažnjavati  novinara zbog njegovog istupanja na javnom skupu izražavajući stavove koji očito nisu po volji Uprave Glasa Istre.

Postupak Uprave dovodi u pitanje vjerodostojnost Glasa Istre, ali posredno i Novog lista koji u međuredakcijskoj razmjeni objavljuje i tekstove iz tog istarskog dnevnika.

Pozivamo, stoga, Upravu Glasa Istre da, ne čekajući da izgubi još jedan sudski spor, prestane činiti štetu kolegi Angeleskom, Glasu Istre, pa i nama i odmah ukine spornu odluku", stoji u priopćenju koje potpisuje glavni povjerenik SNH u Novom listu Nenad Miculinić.

 
Povucite nezakonit otkaz Zoranu Angeleskom

"Sindikat novinara Hrvatske najoštrije osuđuje izvanredni otkaz novinaru Glasa Istre Zoranu Angeleskom kao još jedan skandalozni postupak Uprave društva Glas Istre novine d.o.o. koja time otvara prostor za novi radni spor novinara Glasa Istre novine d.o.o. protiv nezakonitog postupka poslodavca. Uprava Glasa Istre novine d.o.o. postupila bi mudro, promišljeno i konstruktivno da povuče tu odluku koju temelji na proizvoljnoj ocjeni kako je kolega Angeleski teško povrijedio čast i ugled tog trgovačkog društva.

Kolega Angeleski nije se na sjednici Gradskog vijeća Grada Pule 27. srpnja 2011. godine predstavio kao predstavnik trgovačkog društva Glas Istre novine d.o.o. i nije nastupio u ime toga društva, te iznošenjem svoga kritičkog mišljenja o projektu Brijuni Rivijera nije ni mogao nanijeti štetu tome trgovačkom društvu kao što Uprava Glasa Istre novine d.o.o., bez dokaza tvrdi.

Sindikat novinara Hrvatske podržava temeljno ljudsko i građansko pravo kolege Angeleskog na slobodno izražavanje mišljenja, te će mu solidarno pružiti punu pravnu zaštitu u sudskom sporu radi zaštite povrijeđenog prava iz rada. Stoga SNH poziva Upravu Glasa Istre novine d.o.o. da povuče ishitrenu odluku o izvanrednom otkazu svom dugogodišnjem novinaru Zoranu Angeleskom kako bi se izbjeglo nepotrebno konfrontiranje na sudu i troškovi koji iz sudskog procesa proizlaze. SNH će poduzeti i sve druge mjere i akcije kako bi zaštitio pravo svojeg člana Zorana Angeleskog", stoji u priopćenju koje za SNH potpisuje predsjednik Anton Filić.

 
Anton Filić novi predsjednik SNH

S 39 glasova delegata Skupštine Sindikata novinara Hrvatske dosadašnji sindikalni povjerenik u Večernjem listu Anton Filić izabran je za novog predsjednika SNH. Njegova protukandidatkinja bila je Marijana Matković iz Vjesnika koja je imala podršku 22 kolega.

Filić je na predsjedničkoj funkciji zamijenio Gabrijelu Galić iz Novog lista koja je na mjestu predsjednice bila od svibnja 2007. godine. 23. izborna skupština SNH održana je u subotu 7. svibnja u Zagrebu u Novinarskom domu.

 
Stotinu novinara za slobodu medija 'marširalo' Zagrebom

Oko stotinu novinara u utorak (3. svibnja) se u večernjim satima, na Dan slobode medija, okupilo ispred Novinarskog doma, u Zagrebu te s transparentima krenulo prema uglu Bogovićeve i Gajeve, gdje je održan prosvjedni skup.

"Zalažući se za kvalitetnije novinarstvo, novinari se ne zalažu samo za bolji položaj u redakcijama nego i za dobrobit svih hrvatskih građana", poručio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka ističući kako je neovisno novinarstvo u interesu javnosti koja ima pravo na točnu informaciju. "Borba za slobodno novinarstvo borba je i za kvalitetniju Hrvatsku", kazao je Duka.

A da bi novinarstvo bilo slobodno, novinari moraju imati osiguran socijalni minimum. Činjenica je to na koju je podsjetila predsjednica Sindikata novinara Hvatske Gabrijela Galić ističući kako su pregovori prekinuti jer poslodavci nisu željeli pristati ni da zaposlenima u medijima osiguraju osnovna radnička prava.

Sindikalni povjerenik Večernjeg lista Anton Filić kazao je kako je tamošnje zaposlenike nakon prekida štrajka, koji je trajao 26 dana, dočekalo premještanje na druga radna mjesta, te ponižavajući odnos.

Prosvjed u Zagrebu, umjesto dosadašnje akcije Pet minuta gromoglasne tišine, organizirali su Sindikat novinara Hvatske i Hrvatsko novinarsko društvo.

 
Prekinuti pregovori za Kolektivni ugovor, moguće industrijske akcije

"Ne možemo pristati na prijedlog poslodavaca, jer ne želimo postati grobarima profesije a upravo to se od nas traži", izjavila je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Gabrijela Galić obrazlažući na taj način odluku SNH da prekine pregovore za Klektivni ugovor. Upravo to dogodilo se u utorak kada su se predstanici SNH i Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske susreli s predstavnicima poslodavaca.

Galić je pojasnila kako su sindikati tražili najnižu osnovnu plaću od 2.814 kuna koja bi se množila s koeficijentom složenosti radnog mjesta. Kako bi za novinara početnika taj koeficijent iznosio 3,40, njegova neto plaća bi iznosila 6.500 kuna. Istovremeno, medijima koji imaju financijskih poteškoća bilo bi omogućeno da, dok ne riješe financijske probleme, sklapanje sporazuma o umanjenim pravima zaposlenih na određeno vrijeme.

Poslodavci na to nisu pristali, a prema njihovom izračunu najniža novinarska plaća trebala bi iznositi 3.001 kunu. K tome još ne prihavaćaju dodatak na minuli rad od 0,5 posto, a dogovoriti se dvije strane nisu mogle ni oko kataloga radnih mjesta.

Prema riječima predsjednika Sindikata grafičara Stjepana Klarića, onim što poslodavci nude ruše se i postojeća radnička prava u medijima, zbog čega su dva sindikata odlučila prekinuti pregovore. O eventualnim industrijskim akcijama, koje bi sada mogle uslijediti, članovi dva sindikata odlučit će na svojim skupštinama.

Skupština Sindikata novinara hrvatske održat će se 7 svibnja, dok je kongres Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti zakazan za 11. svibnja 2011.

Pregovori o Nacionalnom kolektivnom ugovoru trajali su punih osam godina, od 14. svibnja 2003.

 
Poziv za prethodno utvrđivanje staža

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u podrućnim službama Zavoda, prema mjestu prebivališta, podnesu ahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž koji je potvrđen kod inozemnog nositelja u državama s kojima je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.

Također se pozivaju budući umirovljenici da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu (koji se može podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja) obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu. Obavijest se dostavlja nadležnoj područnoj službi HZMO-a gdje je osoba koja podnosi zahtjev bila posljednji put osigurana, a ako je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, prema mjestu prebivališta. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Preko korisničkih stranica na internetskoj stranici Zavoda također se, uz uvid u osobne podatke, može poslati i zahtjev za informativni izračun mirovine, te popuniti i poslati Obavijest za pretkompletiranje podataka.

Uz popunjenu Obavijest potrebno je priložiti radnu knjižicu ili ovjerenu presliku radne knjižice, izjavu, odnosno dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu, ako je osiguranik radio u inozemstvu, te druge dokaze o stažu koji nije u potpunosti utvrđen ili upisan u radnu knjižicu.

Tiskanice Zahtjeva za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu i Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu straosnu mirovinu, kao i uvjeti za mirovinu i kontakt telefoni dostupni su na internetskoj stranici koju možete pronaći ovdje ili u područnim službama i ispostavamaZavoda, a dodatne informacije mogu se dobiti i na INFO telefonima – 01/ 48 91 666 i 0800 63 63 63 (besplatni broj za pozive iz Hrvatske) radnim danom od 8 do 16 sati.