Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
SNH poziva članove na prikupljanje potpisa u peticiji za referendum o ZOR-u!

Sindikat novinara Hrvatske pridružuje se akciji sindikalnih središnjica u prikupljanju potpisa za referendum o najavljenim izmjenama Zakona o radu. Upozorava kako se tim izmjenama dokida temeljno sindikalno pravo na kolektivno pregovaranje. Upravo stoga poziva sve svoje članove da svojim potpismo podrže akciju sindikalnih središnjica.

Za lokacije članove upućuje na stranice Hrvatske udruge sindikata gdje se nalazi popis županijskih sindikalnih povjerenika sa svim kontaktima. Od njih mogu dobiti sve potrebne informacije ukoliko se žele akciji priduružiti i kao volonteri za prikupljanje potpisa.  Više o lokacijama na kojima se potpisi prikupljaju možete pogledati i na stranicama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Akcija sindikalnih središnjica trajat će do 23. lipnja do kada je potrebno prikupiti 450.000 potpisa, odnosno 10 posto ukupnog biračkog tijela kako bi se mogao pokrenuti referendum.

 
Odluka Skupštine: Poslodavcima rok do 31. ožujka 2011.

Sindikat novinara Hrvatske u petak (21.5.2010.) je u Karlobagu održao godišnju Skupštinu na kojoj su delegati donijeli odluku da se poslodavcima da rok do 31. ožujka 2011. za sklapanje Kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini. U slučaju da do toga ne dođe SNH će krenuti u pripremanje industrijskih akcija, zaključno s generalnim štrajkom.

Budući da pregovori s HUP-om traju već sedam godina i da je u nekoliko navrata dolazilo do raznih promjena, SNH je poslodavcima ponudio novi narcrt Kolektivnog ugovora, koji je usklađen s praksom u Europskoj uniji.

Na Skupštini je bilo riječi i problemima unutar struke, kojih je sve više. Istaknuto je kako poslodavci koriste krizu kao izgovor za otkazivanje ugovora o radu, te da sve više koriste usluge novinara koji rade u sustavu RPO-a. Sindikat upravo ovih dana, kada se raspravlja o izmjenama zakona o oporezivanju dohotka, može utjecati na promjenu tih trendova, ocijenjeno je na skupštini.

U raspravama povjerenika podružnica Sindikata novinara Hrvatske posebice je istaknut problem osnutka tvrtaka kćeri i prebacivanja radnika u te tvrtke, čime ih se stavlja u nepovoljan položaj jer se na njih ne odnosi zaštita iz kolektivnih ugovora.

Sindikalni povjernici izvijestili su i o mnogim smanjivanjima plaća, otpuštanjima ili prijetnjama otkazima u mnogim medijskim kućama te o nepoštovanju kolektivnih ugovora, poput smanjenja ili izostanka božićnica, regresa i drugih materijalnih prava.

 

 
Novinari prijete štrakom

Nakon poziva na akciju Pet minuta gromoglasne tišine u povodu 3. svibnja Svjetskog dana slobode medija i press konferencija Sindikata novinara Hrvatske istoga je dana u pet minuta do podneva počela simboličnom šutnjom. Na njoj su predstavnici SNH i Hrvatskog novinarskog društva upozorili na sve lošiji položaj novinara, te su pozvali novinare da se organiziraju i odupru uništavanju profesije i srozavanju kvalitete medija.

"Zastrašivanje otkazima, višegodišnji rad na određeno vrijeme po mesec dana, rad na crno bez ugovora, rad bez plaće i doprinosa, rad u statusu tobožnjih samostalnih novinara (RPO) samo su neki od pritisaka na novinare koi rezultiraju srozavanjem profesionalnih standarda", izjavila je predsjednica SNH Gabrijela Galić. Ujedno je naglasila kako su poslodavci iskoristili krizu kao izgovor za pritisak na novinare pod kojim ih traže smanjenje plaće za 15 posto.

Zamjenik predsjednice SNH Marijan Belčić podsjetio je kako SNH već sedam godina pokušava ispregovarati i potpisati Kolektivni ugovor, te je najavio zaključenje te priče za predstojeću jesen. Tada bi novinari, rekao je, mogli krenuti i u štrajk.

"Nemamo više što izgubiti, o našim se problemima ne govori javno jer o položaju novinara ne žele u svojim medijima objavljivati informacije nominalni vlasnici medija, a još manje njihovi stvarni posjednici. Moramo, tek upozorenja radi, zamrznuti medijsku sliku Hrvatske na barem jedan dan", poručio je.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka podsjetio je i na fizičke napade i ubojstva novinara u Hrvatskoj.

 
Pozivamo vas na na akciju Pet minuta gromoglasne tišine u povodu Svjetskog dana slobode medija

Sindikat novinara Hrvatske i ove godine poziva novinare i medijske radnike da u svojim redakcijama po 11. put obilježe 3.svibnja, Svjetski dan slobode medija. Kao i prethodnih godina, SNH poziva sve svoje povjerenike, ali i predstavnike HND-a u redakcijama gdje nema podružnica, da u redakcijama zaustave rad u 11 sati i 55 minuta u akciji Pet minuta gromoglasne tišine, te da u to vrijeme svojim čitateljima, gledateljima i slušateljima, ali i kolegama okupljenim u redakcijama pročitaju priopćenje koje je u povodu Svjetskog dana slobode medija izdao Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske. One kolege koji će u to vrijeme biti na terenu molimo da zaustave svoj rad na 5 minuta. Priopćenje Izvršnog odbora vam i na ovoj stranici SNH prenosi u cijelosti, te istovreeno zahvaljuje svima onima koji su u proteklih deset godina provodili akciju Pet minuta gromoglasne tišine.

"Pritisci na novinare ugrožavaju ulogu medijia

U povodu Svjetskog dana slobode medija, Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske poziva svoje članove kao i sve novinare i medijske radnike u Republici Hrvatskoj da u ponedjeljak, 3. svibnja od 11,55 do 12,00 sati - 11. simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine - upozore svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija čime se izravno ugrožava pravo javnosti da sazna informacije koje su joj bitne za donošenje odluka.

Zastrašivanje otkazima, držanje u pokornosti višegodišnjim radom na određeno vrijeme po mjesec dana, rad na crno bez ikakva ugovora, rad bez plaće i bez doprinosa, rad u statusu tobožnjih samostalnih poduzetnika prisiljenih po cijeli dan raditi kod poslodavca - svakodnevni su pritisci na novinare, a rezultat je srozavanje profesionalnih standarda i slabljenje bitne uloge medija u demokratskom društvu.

'Pogubna mješavina smanjenja broja novinara, nesigurnog rada u neformalnom odnosu i neetičnog i neprofesionalnog novinarstva - stvorila je otrovni vrtlog koji guta medije, ali i demokraciju u Europi', ustvrdio je ovih dana Arne König, predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), naglasivši da se sindikati novinara diljem Europe moraju dodatno truditi da zaustave daljnje srozavanje profesije kako bi se sačuvalo povjerenje publike u medijski sustav koji za uzvrat treba biti vjerodostojan, pouzdan i transparentan.

Za spas profesije, EFJ će zahtijevati od Europskog parlamenta i Europske komisije da potaknu zemlje članice EU na otvaranje široke rasprave o proglašenju novinarstva javnim nacionalnim dobrom. Jer, u pitanju je sam opstanak novinarstva budući da se medijski poslodavci sve češće koriste uslugama neplaćenih amatera kako bi popunili praznine u sadržaju medija nastale otpuštanjem novinara. Takva bi rasprava bila korisna i u Hrvatskoj kako ne bi uzelo maha najavljeno angažiranje neplaćenih volontera umjesto zapošljavanja plaćenih pripravnika. Takvih prisilnih volontera već su puni mediji i druge tvrtke širom Hrvatske koje mjesecima ne plaćaju svoje radnike i suradnike.

Stoga Sindikat novinara Hrvatske poziva svoje članove, sve novinare i medijske radnike da se čvrsto organiziraju i odupru uništavanju profesije i srozavanju kvalitete medija. Javnost pozivamo da nas podrži jer je to u njezinu interesu, a poslodavce upozoravamo da kršenjem prava novinara podrivaju nezamjenjivu ulogu medija u izgradnji i opstanku istinske demokracije.

Treći svibnja - Svjetski dan slobode medija - samo je jedan dan u godini koji već 11. put obilježavamo simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine. Sve ostale dane moramo beskompromisno, odlučno i solidarno štititi svoja radna, socijalna i profesionalna prava, braniti ulogu medija i pravo javnosti da zna - usprkos krizi i zloupotrebi krize za pritiske na novinare i medije.", stoji u priopćenju koje potpisuje Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske.

SNH moli da nam po završetku akcije javite (e-mail: sinoh@hnd.hr; faks: /01/ 48 26 104) kako ste proveli akciju, kakav je bio odziv, kako je akcija uspjela i je li bilo problema.

 
HRT novinaru dao otkaz pod sumnjivim okolnostima

O otkazu zaposleniku Hrvatske televizije Veljku Jančiću očitovala se HTV-ova Podružnica Sindikata novinara Hrvatske u želji da izvjesti javnost i Programsko vijeće o svim činjenicama tog slučaja. Priopćenje koje potpisuje zamjenik predsjednika HTV-ove Podružnice SNH Krešimir Zubčić, donosimo u cijelosti.

 

"U srijedu, 31. ožujka 2010. direktorica ljudskih resursa HRT-a, po ovlaštenju v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, uputila je zahtjev za očitovanjem o namjeravanoj odluci o otkazu ugovora o radu kolegi Jančiću, o kojem se Koordinacija sindikata trebala očitovati u roku od 8 dana.

 

No uslijedio je usmeno požurivanje i pritisak poslovodstva HRT-a na sindikate, jer se slučaj očito želio «prelomiti preko koljena» i riješiti neuobičajeno brzo, što je već samo po sebi pobudilo sumnju u regularnost i stvarne namjere vodstva HRT-a. Uslijed tog pritiska, već sutradan se sastala Koordinacija sindikata.

 

Željko Valčić, predsjednik Sindikata novinara HTV-a (čiji je član kolega Jančić), koji je istovremeno i predstavnik u Koordinaciji, bio je na godišnjem odmoru izvan Zagreba, pa je u neformalnom mailu Koordinaciji poslao svoje načelno neslaganje s otkazom i potom je ovlastio svoga zamjenika Krešimira Zubčića da sazove sastanak na kojem će Izvršni odbor SNH raspraviti o slučaju. Stav Izvršnog odbora podružnice SNH bio je, da ni u kojem slučaju, ne postoji razlog za otkaz, već se nakon normalnog dokaznog postupka, eventualno mogla izreći neka druga, blaža stegovna mjera. Glavni razlog neslaganja bio je nejasno, manjkavo i nerazumljivo obrazloženje otkaza u kojem se Jančić, uz ostalo, optužuje za štetne ugovore unatoč činjenici da nije ni potpisao ni sastavio, niti bio ovlašten za potpisivanje ili sastavljanje ugovora. U obrazloženju je jedino bilo nesporno da je nastala šteta od samo 920 kuna na obračunu putnih troškova. Kolega Jančić to je i priznao, no gle čuda, njegovo očitovanje i objašnjenje o tome kako je i zašto nastala navedena šteta nije navedeno u obrazloženju otkaza.

 

Unatoč tome što je postojao zakonski rok od 8 dana za očitovanje, predsjednica Koordinacije sindikata HRT-a Marija Tibljaš Žonja, (pod pritiskom poslovodstva kojem se očito jako žurilo prije Uskrsa okončati ovaj slučaj i 'pospremiti ga ispod tepiha'), nije željela pričekati petak, kada se sastao Izvršni odbor Sindikata novinara kako bi pripremio obrazloženje slučaja za sastanak Koordinacije. Namjesto toga, predsjednica je Koordinaciju sindikata HRT-a sazvala već u četvrtak (dakle samo 24 sata nakon što je poslodavac zatražio mišljenje). Na tom je sastanku ekspresno donesena odluka o tome da sindikati prihvaćaju namjeravani otkaz kolegi Jančiću. Navodno je sedam HRT-ovih sindikata glasovalo za, a tri, među kojima je i Sindikat novinara, glasovalo je protiv otkaza. (Naglašavamo navodno, jer pisani tragovi toga sastanka, poput zapisnika, diskusije, argumenata za i protiv, detaljnog obrazloženja odluke i drugo, ne postoje ili nisu javno dostupni.) Po prvi puta u povijesti HRT-a dogodilo se da je odluka koja se tiče nekog radnika na Koordinaciji donesena bez suglasnosti i uvažavanja stavova njegovog matičnog sindikata, te da se Koordinacija sindikata bespogovorno suglasila s neobrazloženim i neopravdanim otkazom nekom radniku.

 

Sindikat novinara uvijek je bio izvan političkih, gospodarskih, svjetonazorskih i drugih klanovskih borbi i sukobljavanja na HRT-u i oko njega, nastojeći isključivo štititi radna i druga prava svojih članova. No, nakon ovakvog nelogičnog i neshvatljivog presedana u postupcima drugih sindikata na HRT-u, izgleda da je kolega Jančić morao dobiti najtežu kaznu nakon svojevrsnog 'prijekog suđenja', u kojem je sve trebalo izgledati 'lege artis'. Teško se oteti dojmu da je glavni razlog za otkaz rješavanje potencijalnog konkurenta, koji je svojim kandidaturama na natječajima za glavnog ravnatelja HRT-a, ugrozio izbor aktualnog poslovodstva na čelu s v.d. glavnog ravnatelja . Isto tako, teško je ne povjerovati, da je poslodavac kupio glasove dva sindikata unutar Koordinacije. Naime sin predsjednika jednog sindikata te kćer predsjednika drugog sindikata koji čine Koordinaciju, ne tako davno, primljeni su u tzv. stalni radni odnos na temelju ugovora o radu s HRT-om. Ostaje pitanje kako se takva zapošljavanja mogu uvjerljivo i racionalno objasniti u situaciji najavljene racionalizacije poslovanja, koja je nedopustivo započela upravo u HRT-ovoj 'proizvodnji', paušalnim otpuštanjem navodnog viška zaposlenih novinara.

 

Uz sve navedeno upozoravamo poslovodstvo da su prilikom davanja otkaza kolegi Jančiću prekršene brojne, nove odredbe ZOR-a. Napominjemo da aktualno poslovodstvo potpuno zanemaruje neslavnu i bogatu povijest neopravdanih otkaza na HRT-u. Naime neopravdani otkaz otpuštenom radniku HRT-a ostavlja veliku mogućnost za dobivanje sudskog spora, pri čemu će HRT, umjesto da uštedi, opet izgubiti veliki novac. A o tome bi inicijator postupka otkazivanja ugovora o radu trebao voditi računa i na kraju snositi osobnu materijalnu odgovornost", stoji u priopćenju koje potpisuje Krešimir Zubčić.

 
Zaposlenici Glasa Istre u borbi za radna mjesta

"Nakon više od 40 godina izlaženja Glasa Istre dovedena je u pitanje i opstojnost lista i radnih mjesta njegovih zaposlenika", situacija je to na koju su u utorak (16. ožujka) u Zagrebu upozorili predstavnici Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva.

Tragedija počinje prije mjesec dana kada Uprava zaposlenicima bez ikakvog obrazloženja najavljuje smanjenje plaća za deset posto. Nakon što Sindikat to odbija u medijsku kuću dolazi predstavnik jednog od vlasnika Albert Faggian te objavljujući da je Glas Istre d.o.o. dužan više od 100 milijuna kuna, kao jedini izlaz navodi prelazak radnika u drugu tvrtku. No u novoj tvrtki poslodavac ne želi postojeći Kolektivni ugovor niti ugovore koje radnici imaju potpisane u staroj tvrtci. Stoga nakon prelaska zaposlenika otkazuje i Kolektivni ugovor i ugovore o radu, a radnicima nudi nove s osobnim dohocima manjim za čak 20 posto od prijašnjih. Kako otkazni rok Kolektivnog ugovora traje tri mjeseca, taj dokument još uvijek vrijedi, a novim ugovorima poslodavac ga krši jednako kao što krši i Zakon o radu.

Razlog je to zbog kojih će članovi Podružnice SNH Glasa Istre, najavljeno je na pressici u Zagrebu, podići sudske tužbe protiv poslodavca. U međuvremenu, prisiljeni su potpisati ponuđene ugovore kako se ne bi našli "na ulici".

 
Novinari prosvjedom u borbi za svoja prava

"Nećemo više šutjeti", poručilo je dvjestotinjak novinara koji su se ispred Hrvatskog novinarskog društva okupili kako bi na Dan ljudskih prava upozorili na profesionalna prava koja su im uskraćena.

Marginalizacija novinarske profesije, cenzura, ukidanje radnih mjesta, urušavanje radnih prava- samo su neki od problema na koje su upozorili članovi HND-a, uz podršku Sindikata novinara Hrvatske te studenata.

Sanja Modrić iz Novog lista upozorila je na pad kriterija u struci, te na tretiranje novinara kao "pasa kojih se vlasnici žele riješiti ili im za istu cijenu natovariti više posla".

Nikola Kristić je kazao kako "novinari ne smiju šutjeti, nego moraju govoriti", a njegov kolega s HRT-a ,Aleksandar Stanković, pozvao na zajedništvo kojim su, kako je kazao, i u javnom televizijskoj kući uspjeli ishoditi promjene.

"Radno obespravljen novinar nije slobodan novinar, a ključ svih uspjeha naše je jedinstvo", složio se i Marinko Jurasić iz Večernjeg lista.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka upozorio je na cenzuru, posebice kada su u pitanju veliki oglašivači u medijima, te pročitao zahtjeve iz pisma koje su prosvjednici uputili Ministarstvu kulture i Vladi RH. U njima se traži da novinari imaju utjecaj na izbor i smjene urednika i glavnih urednika, da se osigura transparentnost vlasništva u privatnim medijima, da predstavnici Ministarstva budu posrednici između novinara i poslodavaca u osnivanju Vijeća za medije, te da se omogući pristup bogatoj arhivi Vjesnika, koju trenutno samo koristi Hina.

Prosvjednici su u povorci i s transparentima pješice prošli put od zgrade HND-a do Ministarstva kako bi ondje predali svoje zahtjeve.

 
Strpljenje novinara na izmaku

Večernji list samo je početak – riječi su kojima se može sažeti izgovoreno na konferenciji za novinare koju su organizirali Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 16. listopada 2009. godine u Novinarskom domu u Zagrebu.

 

Na konferenciji su sudjelovali: Gabrijela Galić, predsjednica SNH, Zdenko Duka, predsjednik HND, Anton Filić, glavni povjerenik Podružnice SNH Večernji list, Marinko Jurasić, predsjednik Redakcijskog vijeća Večernjeg lista i Mladenka Šarić, predsjednica Radničkog vijeća Večernjeg lista.

 

Gabrijela Galić je upozorila na alarmantno loš status novinara u Hrvatskoj na što je upozoreno i na nedavnoj konferenciji UNESCO-a u Zagrebu. U gotovo svakoj redakciji tinja nezadovoljstvo prijeteći da preraste u plamen, kazala je. Večernji list je bio uređena tvrtka s dobrim Kolektivnim ugovorom iz koje je poslodavac izdvojio mnoge tvrtke-kćeri u kojima se više ne primjenjuje Kolektivni ugovor. Ta situacija se ponavlja i u drugim redakcijama. Primjerice, Novi list pokreće novi projekt u kojem će većinom raditi honorarci, dakle bez primjene Kolektivnog ugovora koji vrijedi za zaposlenike Novog lista. Simptomatično je da o događajima u Večernjem listu visokotiražne novine nisu ništa objavile, za razliku od portala i elektronskih medija. Napomenula je kako se u Večernjem listu pokušalo razdvojiti zaposlene i honorarne suradnike.

"Mi samo želimo normalne, poštene i tržišne odnose, rekla je predsjednica SNH dodavši kako su novinari prvi koji osjećaju posljedice loših poteza uprava u medijima. Imamo slobodne medije i neslobodne novinare", zaključila je Gabrijela Galić.

 

Zdenko Duka dao je u ime HND-a potpunu podršku kolegama i kolegicama iz Večernjeg lista. "Povod za bunt u Večernjaku je pet otkaza ugovora o radu, a, po izjavama predstavnika Uprave Večernjeg lista Helmuta Bračuna o restrukturiranju tvrtke, Uprava ne misli na tome stati. Nažalost, Večernji list nije jedini takav slučaj. To je opće stanje u hrvatskom novinarstvu. Djelatnici Večernjeg lista ovime rade za sve nas", kazao je predsjednik HND-a.

Osvrnuo se na novi redesign lista, kojega je ocijenio lošim i rekao da predstavlja "smrt novinarstva". Navodno se sada radi na novom projektu kako bi se sve vratilo na staro.

 

"Ne može se govoriti o tehnološkom višku u Večernjem listu, jer ima više od sto honorarnih suradnika", rekao je Anton Filić.

"Podružnica SNH Večernji list zalaže se za to da većina honoraraca dobije ugovore o radu. Podružnica Večernji list i centrala SNH obratili su se Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i Državnom inspektoratu zbog neformalnog rada, a žalosno je što je Inspektorat u svom dopisu tu temu tumačio temeljem Zakona o medijima, a ne Zakona o radu, koji se eklatantno krši tim prikrivenim radom na crno. Honorarci rade gotovo u ropskom položaju deset i više godina. Rade na autorski ugovor, ugovor o djelu, kao obveznici Registra poreznih obveznika (RPO) ili preko agencije za posredovanje. Državi bi trebalo biti važno da se to rješava na zakonit način zbog punjenja proračuna i fondova", naglasio je A. Filić.

"Nezadovoljstvo u Večernjaku traje već duže vrijeme, a otkazi trojici fotoreportera i dvjema djelatnicama marketinga samo su prelili čašu strpljenja. Zahtjevi Podružnice SNH Večernji list su da Uprava odustane od otkaza i od ukidanja foto rubrike. Podružnica će se u akciji služiti svim legalnim sredstvima i očekujemo solidarnost kolega i kolegica u drugim redakcijama. To što poslodavci danas rade u Večernjaku, sutra će raditi i u drugim redakcijama", istaknuo je Anton Filić pozvavši okupljene novinare da se priključe djelatnicima Večernjeg lista štrajkom solidarnosti.

Ponašanje Uprave je ocijenio bahatim i potcjenjivačkim, jer je odbila prihvatiti ponuđenu izvansudsku nagodbu u sudskim sporovima za isplatu božićnice za 2005. godinu, pa je na kraju platila i više. Posljedni primjer pritisaka događa se ovih dana kad pomoćnici glavnog urednika ispituju ljude u redakciji hoće li štrajkati ili ne, što je protuzakonito.

 

Mladenka Šarić rekla je kako ova akcija Večernjakovaca predstavlja spašavanje radnih mjesta svih nas u medijima. Navela je kako je Večernji list 2001., kada ga je kupila Styria, imao nakladu 160.000 primjeraka, a 2009. godine 80.000 primjeraka.

"To je posljedica loših projekata uprave, a ne djelatnika. Što se tiče sumnje uprave u našu lojalnost, ona ne stoji jer mi volimo Večernji list i želimo da bude ozbiljna, relevantna hrvatska novina", naglasila je Šarić.

 

Marinko Jurasić upitao je zašto Večernjak sadržajem pune i ljudi iz drugih tvrtki i odmah odgovorio kako to koristi kapitalu. Naime, u izdvojenim tvrtkama-kćerima djelatnici nisu zaštićeni Kolektivnim ugovorom Večernjeg lista. Naveo je još neke probleme novinara u Večernjem listu poput toga što pri prelasku u drugu tvrtku, ljudi s 10 ili 20 godina radnog staža dobivaju ugovore s probnim rokom od tri mjeseca. Također, problem je i premještanje novinara na neadekvatna radna mjesta.

"Novi koncept lista izazvao je nezadovoljstvo, a da bi se dobio podatak o tiraži Večernjaka, vjerovatno bi trebalo tužiti upravu. Toliko o pravu na pristup informacijama! Takvim odnosom ugrožavaju se radna prava novinara, a time i sloboda medija", rekao je Jurasić.

 

Na pitanje novinara o mogućnosti generalnog štrajka novinara u Hrvatskoj, Gabrijela Galić je pojasnila kako su dugi pregovori sindikata i poslodavaca o nacionalnom kolektivnom ugovoru dobar razlog za štrajk. Ipak, nakon dužeg zastoja, pregovori su ponovno nastavljeni. Pregovarački odbor poslodavaca trebao bi se očitovati do kraja listopada o nekim neriješenim pitanjima. Ako ne bude pomaka, znat ćemo hoćemo li krenuti u izjašnjavanje o spremnosti za generalni štrajk.

 

Odgovarajući na isto pitanje, Zdenko Duka je obećao podršku HND-a  akcijama podrške, npr. pozivanjem na građanski neposluh.

 

Odgovarajući na pitanje o rokovima akcije u Večernjem listu, Anton Filić je kazao kako se trenutno provodi završni dio priprema za anketiranje članstva o spremnosti na štrajk, zatim slijedi mirenje, a u slučaju neuspjeha procesa mirenja, okvirni datum mogao bi biti 30. listopada. Po njegovu mišljenju, štrajkova u Hrvatskoj ima premalo, posebice u medijskom prostoru. "Država ima mehanizme kojima može urediti medijski prostor i trebala bi ih iskoristiti", smatra A. Filić.

 

Na pitanje o sve više neformalnog rada u medijima, Gabrijela Galić je rekla kako Zakon o radu ne poznaje institut RPO suradnika koji je uveden prije nekoliko godina na jako lobiranje poslodavaca. Ti novinari rade u prikrivenom radnom odnosu, a formalno su "samostalni  obrtnici". Državni inspektorat, nažalost, kaže da zbog toga RPO nije u njihovoj nadležnosti. U medijima je stanje gore nego u trgovini i građevinarstvu, ali novinari ne govore i ne pišu o tome. Anton Filić je dodao kako je to klasično izigravanje zakona, čemu pridonosi sama  država dopuštajući na taj način i zakidanje proračuna.

 

Na pitanje o podršci honorarnih suradnika Večernjeg lista u eventualnom štrajku, Mladenka Šarić je kazala kako poslodavac očito računa na honorarce koji su prebačeni u posebnu tvrtku, a ima ih više nego zaposlenih. Ipak, Anton Filić vjeruje kako će svi biti na istoj strani, budući da se Podružnica SNH Večernji list zalaže i za zaštitu prava honorarnih suradnika.

A. Vlahović

 
Reagirajte zakonom, a ne šakama

Sindikat novinara Hrvatske najoštrije osuđuje napad na kolegu novinara Stjepana Mesarića iz Međimurskih novina u četvrtak, 25. lipnja 2009. godine, u vrijeme obavljanja novinarskog posla.

Takav nasilni čin krajnje je neprimjeren i nedopustiv način izražavanja nezadovoljstva izvještajem bilo kojeg novinara, te zaslužuje svaku osudu.

Svaki građanin koji je nezadovoljan pisanjem nekog novinara ima pravo i mogućnost zakonskim putem reagirati na neki sporni tekst - ali nitko nema pravo fizički napadati novinara zbog nezadovoljstva njegovim radom.

Pravni put kojim nezadovoljni građanin može reagirati na neki tekst uključuje traženje ispravka u novinama u kojima je tekst objavljan, prijavu autora Vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva, te kao krajnji korak - tužbu sudu. Reagiranje šakama ne spada u tu civiliziranu i prihvatljivu kategoriju.

 
Poziv za prethodno utvrđivanje inozemnog staža

  

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva buduće umirovljenike da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Postupak se pokreće dostavljanjem Obavijesti o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (pdf, 76 kb) nadležnoj područnoj službi HZMO-a gdje je osoba koja podnosi zahtjev bila posljednji put osigurana, a ako je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, prema mjestu prebivališta. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Zavod je omogućio korisnicima da i preko KORISNIČKIH STRANICA na internetskoj stranici Zavoda (nakon pribavljanja odgovarajućeg korisničkog imena i lozinke) također, uz uvid u osobne podatke, mogu poslati i zahtjev za informativni izračun mirovine, te popuniti i poslati Obavijest za pretkompletiranje podataka.

Obavijest osiguranika ne smatra se zahtjevom za priznanje prava već se osigurava mogućnost prikupljanja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici za osiguranike koji idu u mirovinu kako bi im se, nakon podnošenja zahtjeva, što prije donijelo rješenje i počela isplaćivati mirovina.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja.

Uz popunjenu Obavijest potrebno je priložiti radnu knjižicu ili ovjerenu presliku radne knjižice, izjavu, odnosno dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu ako je osiguranik radio u inozemstvu te druge dokaze o stažu koji nije u potpunosti utvrđen ili upisan u radnu knjižicu.

Tiskanica "Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu" (pdf, 76 kb) dostupna je na internetskoj stranici Zavoda ili u područnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63 te preko Pozivnog centra – 01/ 4891 – 666.