Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Ili kolektivni ili štrajk!

Skupšina SNH u Poreču

Ako predstavnici poslodavaca do 1. listopada sa Sindikatom novinara Hrvatske ne potpišu Nacionalni kolektivni ugovor, SNH-ove podružnice će krenuti u štrajk!. Odluka je to sa 21. skupštine SNH u Poreču. Time je poslodavcima poslana poruka da odugovlačenje koje provode u proteklih šest godina, koliko se pregovara o NKU, ne može ići u nedogled. U godišnjem izvješću napomenuto je da je druga strana svega jednom sjela za stol sa Sindikatom, a da je ostatak sastanaka izbjegavala ne želeći izričito reći da neće nastaviti pregovore i time dovršiti preostalih šest ključnih pitanja.

Na skupštini u Poreču sindikalisti su napomenuli da je kriza postala izgovor poslodavcima za rušenje svih stečenih prava radnika te da su na račun krize krenule i prijetnje s otkazima.

Sindikaliste je najviše šokirao podatak da EPH želi suspendirati dosadašnji Kolektivni ugovor na razini kuće te time oduzeti pravo radnicima na 0,5 posto po godini radnoga staža i to s mogućnošću produženja te odluke na dvije godine.

"Budući da se odluke koje se provedu u EPH uglavnom kasnije preslikaju na druge medijske kuće, vrijeme je da zbijemo redove kako bi obranili naša dosad stečena prava", izjavila je predsjednica SNH Gabrijela Galić dodajući kako kriza ne smije biti izgovor za rušenje radničkih prava.

Skupštinari su upozorili da poslodavci ne zapošljavaju dugogodišnje honorarce koristeći krizu kao izgovor, a da u isto vrijeme zapošljavaju druge ljude koji do sada nisu radili u njihovim medijskim kućama. Jednako tako naglašavaju sve veći problem prebacivanja radnika iz matične kuće u tvrtke kćeri nastojeći im na taj način smanjiti prava.

Usklađujući se sa novim Statutom SNH, skupštinari su produžili mandat članovima Izvršnog odbora Jasmini Popović, Viviani Ban, Ljubici Vuko i Zdravki Sever.

Jednako tako produžen je mandat i članovima Nadzornog odbora Vladi Dražiću, Marti Meder i Dijani Pirjavec Remeša.

Radi usklađivanja sa Statutom i zbog činjenice da je tijekom dvije godine Statutarna komisija bila u potpunosti neaktivna, ona je raspuštena te su izabrani njeni novi članovi. To su: Sniježana Črnjević iz Večernjeg lista, Nada Dmitrović Krištofić iz Vjesnika, Damir Karačić iz Slobodne Dalmacije, Snježana Matejčić iz Glasa Istre te Vuk Tešija iz Glasa Slavonije.

 
SNH: Poslodavcima je kriza izgovor za smanjenje radničkih prava

   Poslodavci krizu koriste kako bi ignorirajući potpisane kolektivne ugovore u medijskim kućama smanjili prava zaposlenicima. Jedna je to od poruka Sindikata novinara Hrvatske koji je u povodu 3. svibnja Svjetskog dana slobode medija održao press konferenciju. Sindikalisti su kao primjere naveli tri najjače tiskovine u Hrvatskoj u kojima su od najava krize imali najveće probleme. Tako su, primjerice, naveli Večernji list u kojem je poslodavac nastavio pregovore za kolektivni ugovor tek nakon prijetnje tamošnjih zaposlenika da će krenuti u štrajk. U Glasu Slavonije, poslodavac je u potpunosti izignorirao kolektivni ugovor te na račun krize, ne konzultirajući se sa sindikatom, radnicima odlučio smanjiti plaće od 4 do 10 posto. Nakon protesta tamošnje podružnice Sindikata novinara Hrvatske, koja je ujedno zaprijetila i tužbom zbog kršenja kolektivnog ugovora, poslodavac je sa sindikalistima sjeo za stol te su uspjeli dogovoriti da će se plaće vratiti na razinu na kojoj su bile kada kriza završi. Zadnji zabilježeni problem pojavio se u Jutarnjem listu. Poslodavac u toj medijskoj kući odlučio je iskoristiti trenutak u zemlji i otkazati kolektivni ugovor te radnička prava spustiti na razinu prava Zakona o radu. Također je želio da se osnovica plaće mijenja na temelju tromjesečnih rezultata poslovanja, što bi kako slikovito ističu u SNH, moglo značiti da ona iznosi i svega jednu kunu. Podružnica SNH u Jutarnjem listu zatražila je od poslodavca hitne pregovore koji su još uvijek u tijeku. Iz tamošnje Podružnice podsjećaju na izjave Ninoslava Pavića pri potpisivanju kolektivnog ugovora. Tada je tvrdio da su medijski radnici u Jutarnjem listu potpisali najbolji kolektivni ugovor, koji im osigurava slobodu i neovisnost u radu te naglasio kako bi takav ugovor trebao biti potpisan i na nacionalnoj razini. Danas sindikalisti u toj medijskoj kući ističu da se u ovim trenucima bore za ta ista prava koja su im već osiguravala slobodu i neovisnost u radu. U želji da upozore na sve navedene, ali i druge probleme s kojima se medijski radnici trenutno susreću u tvrtkama u kojima rade, Sindikat novinara Hrvatske pozvao je sve kolegice i kolege da u nedjelju 3. svibnja zaustave rad od 11 sati i 55 minuta do 12 sati i na taj način ujedno obilježe Svjetski dan slobode medija, koji se u Hrvatskoj obilježava već devetu godinu zaredom. Tim povodom SNH je izdao i prigodno priopćenje. 

   Kriza kao pokriće za kršenje prava novinara Nema slobode medija ako novinari žive i rade u uvjetima siromaštva, korupcije ili straha - a mnogi naši novinari svakodnevno rade u tim uvjetima. Rad na crno i po deset godina uz niske naknade, nesigurnost i strah od gubitka egzistencije, materijalna zakidanja, pritisci urednika i političko-gospodarskih skupina, sve više radnih sati a sve manje temeljnih prava - to je svakodnevica većine hrvatskih novinara. Kršenje prava novinara i ponižavanje odgovorne i časne novinarske profesije odražava se i na ne/kvaliteti medija. Kakve uvjete za profesionalno-etičan rad i objektivno izvještavanje imaju novinari kojima poslodavci svakodnevno prijete otkazom i raskidom suradnje, jednostrano smanjuju plaću, zakidaju za putne troškove, nameću radne zadatke suprotne kodeksu časti hrvatskih novinara i prisiljavaju ih da gaze pravila i dostojanstvo vlastite profesije. Sve to provodi se bez argumenata, sustavnim pritiscima, prijetnjama, zastrašivanjem pa i ucjenama raskidom ugovora o radu ili suradnji. Kriza služi kao pokriće za sve, pa i nepoštivanje zakona, kolektivnih ugovora, ugovora o radu i suradnji. Tako se i u medijskim tvrtkama mjere štednje svode uglavnom na zakidanje novinara i medijskih radnika. Za službena putovanja koriste se privatni automobili djelatnika bez odgovarajuće naknade, mnogi fotoreporteri godinama troše svoju opremu bez kompenzacije, a sve češće i novinari rabe vlastita računala i telefone bez nadoknade. Novinarima se nedopustivo intervenira u tekstove, poćudne teme im se nameću, a nepoćudne ne objavljuju. Za sve više radnih sati, imaju sve manje prava. Svjetsku i domaću krizu može se potezati kao opravdanje za sve, ali kriza nije jedini uzrok pada naklada i ugleda medija. Javnost čine pojedinci koji uključuju sva zanimanja i sve stupnjeve obrazovanja. Ona prepoznaje i kažnjava nekvalitetu koju nameću vlasnici medija podcjenjujući time potrebu javnosti za relevantnim informacijama nužnima za donošenje odgovarajućih odluka u demokratskom društvu. Posredovanje tih informacija je pravi posao novinara. Nitko novinarima prava neće ponuditi na pladnju. Stoga Sindikat novinara Hrvatske poziva novinare i medijske radnike da svoja radna i socijalna prava u medijskim kućama zaštite kolektivnim ugovorima, a profesionalno dostojanstvo statutima medija. Organizirani i solidarni to možemo postići. A i mi i javnost znamo da bez slobode novinara nema slobode medija ni demokracije!

 IZVRŠNI ODBOR SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE

 
Poziv na akciju 03. 05. 2009.
Poštovani kolege i kolegice, U povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, pozivamo vas da i ove godine sudjelujete u simboličnoj akciji Sindikata novinara Hrvatske Pet minuta gromoglasne tišine, u nedjelju, 3. svibnja 2009. godine, od 11,55 do 12,00 sati! Ujedno vam zahvaljujemo na podršci u proteklih devet godina. Ovogodišnjom jubilarnom 10. akcijom Pet minuta gromoglasne tišine Sindikat novinara Hrvatske upozorava na učestalo kršenje prava novinara pod okriljem krize kojom se nastoji opravdati nepoštivanje zakona, kolektivnih ugovora, ugovora o radu i suradnji, pa i ponižavanje profesije. Stoga POZIVAMO sve novinare i medijske radnike u Hrvatskoj da se odazovu desetoj akciji SNH-a, kao što su to činili i u prethodnih devet, te da svojim sudjelovanjem pokažu spremnost i odlučnost da se bore za svoje temeljno ljudsko pravo na dostojanstven rad u skladu s pravilima profesije. Simboličnom akcijom trebamo pokazati da ne odustajemo od svojih prava. Molimo povjerenike SNH u podružnicama ili predsjednike ogranaka HND, a u medijima u kojima nema tih novinarskih organizacija molimo urednike da upoznaju poslovodstvo s najavljenom akcijom Sindikata novinara Hrvatske. Uz ovu obavijest šaljemo vam priopćenje pod naslovom Kriza kao pokriće za kršenje prava novinara i molimo sve povjerenike SNH da navedeni tekst izvjese na oglasnim pločama u redakciji, te da ga u cjelosti pročitaju tijekom petominutnog prosvjeda. U redakcijama u kojima nema podružnice SNH, molimo predsjednike ogranaka HND da pročitaju tekst, a u malim redakcijama u kojima nema ogranka HND-a, molimo glavnog urednika ili nekoga od novinara da to učini. Pozivamo sve kolege i kolegice da podrže akciju Pet minuta gromoglasne tišine i zahvaljujemo na odzivu! *** NAPOMENA: Budući da 3. svibnja 2009. godine pada u nedjelju i u sklopu prvosvibanjskih praznika, svjesni smo eventualnih teškoća u organiziranju akcije. Stoga upute o tome kako se provodi akcija prilagodite svojim mogućnostima. *** Upute o načinu provođenja akcije nalaze se pod rubrikom DOKUMENTI- Priručnici!
 
Poziv za prethodno utvrđivanje inozemnog staža
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u područnim službama Zavoda prema mjestu prebivališta podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Tiskanica zahtjeva dostupna je na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr (ili direktno ako kliknete ovdje -> Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu (pdf, 225 kb)) ili u područnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63, te preko Pozivnog centra – 01/ 4891 – 666. Ugovori o socijalnom osiguranju koje je Republika Hrvatska sklopila i koje primjenjuje propisuju načelo zbrajanja staža osiguranja navršenog u državama ugovornicama radi ostvarivanja i očuvanja prava iz mirovinskog osiguranja. Staž potvrđen od strane inozemnog nositelja Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja. Inozemni nositelj osiguranja potvrđuje svoja razdoblja osiguranja na posebno ugovorenoj tiskanici, a zbog dugotrajnosti postupka potvrđivanja inozemnog staža osiguranja duže se čeka i na hrvatsku mirovinu. Posebno pozivamo osobe koje su radile u državama koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije da pravodobno podnesu zahtjeve za utvrđivanje staža jer razdoblja zaposlenja u Makedoniji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Crnoj Gori koja, iako upisana u radnoj knjižici, mora obavezno potvrditi nositelj mirovinskog osiguranja te države.
 
Usporedba radnopravnog, socijalnog i poreznog statusa različitih kategorija novinara
Zbog sve više neformalnog rada u medijima - honorarni rad, rad temeljem ugovora o autorskom djelu, u RPO statusu i sl. - Sindikat novinara Hrvatske zamolio je mr. sc. Mariju Zuber, stručnjakinju za računovodstvo i financije, da usporedi radnopravni, socijalni i porezni status različitih kategorija novinara. Dobili smo vrlo koristan materijal za koji smo uvjereni da će biti zanimljiv i poučan za sve kategorije novinara i drugih (su)radnika u medijima. 'Usporedba', u kojoj je sve detaljno opisano i pomoću tablica, nalazi se u rubrici Dokumenti pod 'priručnicima'.
 
IO SNH donio Odluku o besplatnoj pravnoj pomoći
Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske 9. ožujka 2009. donio je Odluku o besplatnoj pravnoj pomoći u ostvarivanju prava iz radnog odnosa i zastupanju u slučaju sudskog spora za zaštitu prava iz rada. Prema toj Odluci SNH će navedenu pomoć pružati samo osobama koje su već punih 6 mjeseci članovi SNH te tijekom njih uredno plaćaju članarinu (člank 17. Statuta SNH). Za pravne radnje i sudske sporove pokrenute prije nego što je član napunio šest mjeseci članstva i urednog plaćanja članarine, SNH neće snositi troškove, niti će preuzeti troškove u nastavku sporova pokrenutih prije ispunjenja uvjeta o članstvu. Da bi član SNH ostvario pravo na besplatnu pravnu zaštitu koje stječe ispunjenjem statutarnih uvjeta, obvezan je sa SNH-om potpisati Sporazum o radno-pravnoj zaštiti temeljem Pravila za pružanje radno-pravne zaštite članovima Sindikata novinara Hrvatske. Bez potpisanog Sporazuma, ovjerenog pečatom Sindikata novinara Hrvatske, član SNH ne može od odvjetnika tražiti pravnu zaštitu na teret SNH. Pravila za pružanje radno-pravne zaštite članovima Sindikata novinara Hrvatske zainteresirani članovi mogu pogledati na web stranici SNH (www.snh.hr) pod rubrikom Dokumenti. U toj rubrici također se nalazi i primjerak navedenog Sporazuma.
 
Marijan Belčić novi zamjenik predsjednice SNH
U skladu s odredbama Statuta Sindikata novinara Hrvatske, Izvršni odbor SNH razriješio je Antu Paštara dužnosti zamjenika predsjednice SNH s danom 3. veljače 2009. godine, a za novog zamjenika izabrao Marijana Belčića. Naime, izborom novog povjerenika i člana IO SNH iz Slobodne Dalmacije, Anti Paštaru je prestalo članstvo u IO SNH. S obzirom da članak 35. Statuta SNH određuje da se zamjenik predsjednika SNH bira iz redova članova IO SNH, IO SNH je razriješio Antu Paštara dužnosti zamjenika predsjednice SNH, te mu zahvalio na plodnoj suradnji. Marijan Belčić, novinar lista Međimurje, dugogodišnji je član SNH i u više mandata član IO SNH. Svojim radom i sindikalnim angažmanom zaslužio je povjerenje IO SNH.
 
Novinari rade i dok zastupnici govore
Sindikat novinara Hrvatske ocjenjuje krajnje neprimjerenom izjavu predsjednika Hrvatskog sabora g. Luke Bebića da novinari rade samo tri minute dnevno, te logističku potporu u nipodaštavanju novinarske profesije koju su mu pružili potpredsjednik Sabora g. Vladimir Šeks i zastupnik g. Damir Kajin. SNH želi vjerovati da ta nes(p)retna epizoda ne odražava širi stav političke elite prema vrlo odgovornoj i teškoj novinarskoj profesiji. Možda je ona samo rezultat nepoznavanja stvarnog rada novinara. Novinari, naime, rade i dok zastupnici govore. Rade i dok prikupljaju i provjeravaju podatke, tragaju za činjenicama, putuju na mjesta događaja, razgovaraju sa sugovornicima, čitaju materijale, preslušavaju snimke itd. Svaki je novinar u 17 godina rada napisao puno veću gomilu tekstova od pola metra visoke kolekcije fonograma g. Kajina - a za puno manju plaću od zastupničke. Uz svo dužno poštovanje i uvažavanje Hrvatskoga sabora, tim su istupima navedeni zastupnici pokazali neprimjereno nepoznavanje rada i manjak osnovnog poštovanja prema novinarima koji svojim radom uspostavljaju nužnu vezu sabornice s javnošću koja ima pravo znati. U svakoj demokratskoj zemlji rad novinara uključuje i pravo na kritiku utemeljenu na činjenicama. Nipodaštavanje i ušutkavanje novinara sa saborske govornice nije najbolji pravac za put u demokraciju. Bolju trasu može zacrtati nužna izmjena medijskog i radnog zakonodavstva kojim će se smanjiti masovni rad na crno u medijima, a i šire. Hoće li uvaženi saborski čelnici u tom smislu i vlasnicima medija uputiti koju riječ kritike - ili su im novinari dostatni dežurni krivci za sve?!
 
Poziv za prethodno utvrđivanje inozemnog staža
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u područnim službama Zavoda prema mjestu prebivališta podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Tiskanica zahtjeva dostupna je na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr ili u područnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63, te preko Pozivnog centra – 01/ 4891 – 666. Ugovori o socijalnom osiguranju koje je Republika Hrvatska sklopila i koje primjenjuje propisuju načelo zbrajanja staža osiguranja navršenog u državama ugovornicama radi ostvarivanja i očuvanja prava iz mirovinskog osiguranja. Staž potvrđen od strane inozemnog nositelja Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja. Inozemni nositelj osiguranja potvrđuje svoja razdoblja osiguranja na posebno ugovorenoj tiskanici, a zbog dugotrajnosti postupka potvrđivanja inozemnog staža osiguranja duže se čeka i na hrvatsku mirovinu. Posebno pozivamo osobe koje su radile u državama koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije da pravodobno podnesu zahtjeve za utvrđivanje staža jer razdoblja zaposlenja u Makedoniji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Crnoj Gori koja, iako upisana u radnoj knjižici, mora obavezno potvrditi nositelj mirovinskog osiguranja te države. Poziv se odnosi na novinare, koji su radili u navedenim državama.
 
Održana 20. redovna skupština SNH
Sindikat novinara Hrvatske u Top Termama Topusko 16. je svibnja održao 20. redovnu skupštinu. Skupštinari su donijeli izmjene i dopune Statuta koji bi sada trebao omogućiti učinkovitije organiziranje i bolju radno - pravnu zaštitu. Obvezali su Pregovarački tim SNH da nastavi pregovore s poslodavcima vezane za Kolektivni ugovor. Članovi Skupštine su također zadužili Izvršni odbor SNH da osmisli i organizira akcije kako bi se zauzeo što čvršći stav prema poslodavcima i vlasnicima medija, napominjući pri tom da se ne smije isključiti mogućnost organiziranja prosvjeda i štrajka upozorenja, a u cilju što bržeg potpisivanja Kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike u Hrvatskoj. Donijeta je i odluka po kojoj treba nastojati poboljšati suradnju sa strukovnim sindikalistima kako bi u trenutku štrajka svi stali na jednu stranu, te uz pisanje i govor zaustavili i rotacije i emitiranje programa. Dan nakon skupštine sindikalisti su obišli i kulturne znamenitosti toga kraja. Posjetili su Park prirode Lonjsko polje, a u sklopu njega i Europsko selo roda Čigoč, selo lastavica Mužilovčicu, te Selo europske graditeljske bištine Krapje. Domaćica im je bila i županica Sisačko- moslavačke županije Marina Lovrić