Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI / Arhiva
 
Priopćenje SNH povodom 3.svibnja Svjetskog dana slobode medija
Prava demokracija poštuje prava novinara! Povodom 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske poziva sve novinare i medijske radnike u Hrvatskoj da u subotu, 3. svibnja s Pet minuta gromoglasne tišine, od 11,55 do 12,00 sati, upozore poslodavce, nadležna tijela i javnost na položaj novinara i medijskih radnika u njihovim radnim sredinama. Nesigurnost je sve veća, plaća sve manja. Pritisak na novinare i medijske djelatnike sve je veći, a ugled sve manji. Odgovornost za javnu riječ golema je, a podrška poslodavaca sve češće izostaje. Novinarske tekstove istiskuju plaćeni oglasi koji se nerijetko prikriveno provlače i kroz informativni sadržaj medija. U toj prevari čitatelja, slušatelja i gledatelja novinari su prisiljeni sudjelovati. Zašto? Zato što godinama rade kao honorarni suradnici, u nekim medijima i po 12 godina. Nakon toga ih se prisiljava da postanu "samostalni poduzetnici", odnosno prikriveni honorarni suradnici koji rade u prostoru poslodavca i na sredstvima poslodavca. Kad napokon dobiju priliku za radni odnos, nude im se ugovori na određeno vrijeme pa i na rok od mjesec dana. Popularno je postalo i iznajmljivati novinare preko agencija za privremeno zapošljavanje. U novim medijima, internet portalima, novinarsku plaću često određuje broj "klikova" na tekst. Što je informacija žuća, broj "klikova" je veći. Ima li tu mjesta za ozbiljnu informaciju? Kakvu slobodu medija javnost može očekivati, ako novinari rade u takvim ponižavajućim uvjetima? O kakvoj se slobodi može govoriti, ako se novinari boje postaviti pitanje uvjeta rada, plaće, godišnjeg odmora, slobodnog dana za odrađeni prekovremeni rad i niz drugih temeljih prava. Sve su to pitanja koja se trebaju i mogu urediti kolektivnim ugovorom. Ali, ako u pregovaračkom odboru poslodavaca sjede i oni koji s novinarima potpisuju ugovore o radu s jednomjesečnim rokom trajanja, ako sjede oni kojima je od informacije važniji komad marketinškog kolača i oni koji prisiljavaju novinare da postanu "samostalni poduzetnici" kako bi izbjegli obveze prema njima - onda je jasno zbog čega poslodavci izbjegavaju potpisati Kolektivni ugovor za novinare i medijske radnike Hrvatske. Sindikat novinara Hrvatske poziva kolege i kolegice iz svih medija na profesionalnu i sindikalnu solidarnost. Jedino se tako možemo izboriti za uvjete rada koje zaslužujemo radeći odgovoran posao u interesu javnosti. Nitko drugi to neće učiniti umjesto nas! Bez zaštite novinara i medijskih radnika, ne može biti slobode medija, a bez slobodnih medija i demokracija je upitna. I ova akcija Pet minuta gromoglasne tišine, koju simbolično organiziramo već devetu godinu, način je da skrenemo pozornost poslodavcima u svojim sredinama da će nas svojim ponašanjem prisiliti i na akcije oštrije od simbolične. IZVRŠNI ODBOR SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE
 
Upitnik za slobodne novinare
Postovani kolegice i kolege slobodni novinari (RPO-ovci, honorarci te svi koji nemate potpisan ugovor o radu), Sindikat novinara Hrvatske vas moli da popunite Upitnik, koji smo sastavili kako bismo dobili spoznaju o vašem trenutnom statusu na medijskom tržištu, te da ga do kraja mjeseca ožujka pošaljete u tajništvo Sindikata na adresu: SINDIKAT NOVINARA HRVATSKE, Perkovčeva 2, 10 000 Zagreb ili na e-mail adresu sinoh@hnd.hr (Upitnik je priložen na mjestu gdje inače možete otvoriti i pogledati fotografiju)
 
IO SNH i IO HND-a zabrinuti zbog najave ukidanja dopisništava Slobodne Dalmacije
Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva i Sindikat novinara Hrvatske izražavaju zabrinutost svojih članova zbog najave ukidanja dopisništva Slobodne Dalmacije u Zagrebu i dopisničke mreže toga lista. Ukidanjem dopisništava osiromašilo bi se autorsko novinarstvo u Slobodnoj Dalmaciji, autonomnost, dosadašnji identitet i prepoznatljivost lista, također i konkurentnost na hrvatskom i regionalnom tržištu. Predviđeno je da dopisnici nastave novinarski posao u agenciji EPEHA, ali agencijsko novinarstvo ne može nadomjestiti kvalitetu i originalnost individualnog novinarskog pristupa. IO HND-a i SNH pitaju je li takva strategija razvoja Slobodne Dalmacije sukladna potpisanim stavkama iz Ugovora o kupnji Slobodne Dalmacije iz 2005. godine. Ne ulazeći u pravo poslodavca da uspostavi što djelotvorniju organizaciju tvrtke, upozoravamo da su dostavljenim ugovorima o sporazumnom raskidu radnog odnosa, a bez predloženih novih ugovora o nastavku rada u agenciji, prekršeni raniji dogovori novinarskih sindikata i Poslovodstva Slobodne Dalmacije. IO HND-a i SNH posebno su nezadovoljni prijedlozima novih ugovora o radu u agenciji, koji bi ovlastili poslodavca da pregledava individualnu elektronsku poštu novinara i zaposlenika i da se novinari odriču svojih autorskih prava u korist poslodavca. Svim djelatnicima dopisništava Slobodne Dalmacije SNH savjetuje da provjere jamči li im se u novim ugovorima kontinuitet prava iz rada u Slobodnoj Dalmaciji, te poštuju li se stečena prava radnika iz kolektivnih ugovora potpisanih na razini tvrtki unutar EPH. Za Izvršni odbor HND-a Zdenko Duka, predsjednik Za Sindikat novinara Hrvatske Gabrijela Galić, predsjednica
 
U Glasu Slavonije potpisan novi kolektivni ugovor
Prava zaposlenika Glasa Slavonije od srijede (21.11.2007.) štiti novi kolektivni ugovor. Njime je 228 zaposlenika, između ostalog, osiguralo i povećanje bruto plaća za 15 posto. -U trenutku kad se u mnogim medijskim kućama otkazuju kolektivni ugovori, mi smo ga danas potpisali, a on zaposlenicima Glasa Slavonije jamči zadržavanje svih stečenih radnih i socijalnih prava, neka od njih i podže na višu razini- rekla je nakon potpisivanja Vera Kovačić, glavna sindikalna povjernica Podružnice Sindikata novinara Hrvatske u Glasu Slavonije. Predsjednik Uprave Glasa Slavonije d.d., Ivan Šimić, istakao je, pak, da je potpisivanjem kolektivnog ugovora završen proces samosanacije te medijske kuće, koji traje od 2000. godine. Uz glavnu povjerenicu SNH u Glasu Slavonije Veru Kovačić te predsjednika Uprave Ivana Šimića, potpise na kolektivni ugovor u Osijeku su stavili i predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Stjepan Kolarić te njegova sindikalna povjerenica u Glasu Slavonije Suzana Bošnjak. (Kolektivni ugovor i Aneks KU nalaze se na web stranici pod Dokumenti)
 
Poruka okruglog stola u povodu Dana europske akcije za obranu novinarstva- Završimo priču o kolektivnom ugovoru
-Mi imamo najveću koncentraciju magistara u državi, a "ništa ne vrijedimo"- rečenica je kojom je svoju gorčinu o stanju u medijima, na okruglom stolu održanom u povodu Dana europske akcije za obranu novinarstva, opisao Marijan Belčić, član Izvršnog odbora Sindikata novinara Hrvatske te član pregovaračkog tima SNH o kolektivnom ugovoru na nacionalnoj razini. Baš je taj kolektivni ugovor, o kojem se pregovara gotovo četiri godine, bio tema provlačena kroz sve aspekte razgovora između predstavnika poslodavaca i države te predstavnika novinarske struke koji su se 5. studenog sastali u Novinarskom domu. U dijelu nazvanom „Pogled odozdo“, sindikalisti, predstavnici Hrvatskog novinarskog društva te pravni stručnjaci istakli su brojne probleme koji pritišću novinare te čijim bi se rješenjem poboljšao novinarski status. Predsjednica SNH Gabrijela Galić rekla je da, kada se govori o novinarstvu, ne može doći do veće fleksibilizacije tržišta rada o kojoj su nedavno s političkim strankama, u jeku predizborne kampanje, razgovarali predstavnici HUP-a. -Novinari su se već dovoljno fleksibilizirali kroz pet socijalnih kategorija. Tako uz stalno zaposlene imamo i zaposlene na određeno vrijeme, prisilne honorarce, novinare obrtnike te od nedavno i najgoru socijalnu kategoriju a to su novinari koje poslodavci iznajmljuju preko agencija za zapošljavanje- navela je Galić zaključujući da već takva fleksibilnost dovodi do socijalne nesigurnosti novinara, ne slobode govora pa time i upitnosti profesionalne kvalitete. -Kad je tema o socijalnom položaju novinara bila materijal u medijima? Bi li javnosti bila zanimljiva informacija, objektivna, vjerodostojna, pravovremena i nepristrana, koliko tjedno radi osoba koja joj u tom trenu prenosi informaciju? Ima li ta osoba plaću kojom može pokriti makar pola mjesečne košarice potreba prosječne hrvatske obitelji i je li od te košarice važnija ona u kojoj se skuplja profit vlasnika medija?- neka su od pitanja koje je postavio Marijan Belčić ističući prijedlog poslodavaca da akademski obrazovan novinar početnik dobije bruto plaću u iznosu 4.000 kuna. Govoreći o pregovaranju o kolektivnom ugovoru Belčić je istakao da iza pregovaračkih timova stoji „godina ničega“ te da je nakon odlaska jednog od predstavnika poslodavaca Ante Gavranovića iz pregovaračkog tima poslodavaca, poslodavce teško posjesti za stol kako bi razriješili preostala pitanja i konačno priču o kolektivnom ugovoru na nacionalnoj razini priveli kraju. Stručnjakinja za radno pravo Danica Lisičar istakla je da je za pregovaranje potrebna dobra volja s obije strane, a da se u posljednje vrijeme, prema svemu čini da poslodavci takvu volju uopće nemaju. –Da bi se došlo do manjih prava od onih koje već imamo potpisane u kolektivnim ugovorima većih medijskih kuća, s pregovaranjem o KU na nacionalnoj razini se odugovlači- rekla je Danica Lisičar dodajući da se i postojeći ugovori, nakon isteka, sve teže obnavljaju. O neuređenosti odnosa unutar novinarske redakcije te potrebi Statuta medija kao jednom od rješenja problema, kad je riječ o profesionalnim pravima i odnosima unutar redakcija, govorili su potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka te odvjetnik Emil Havkić. –Bilo je mnogo prijedloga Statuta i mnogo jamstava izdavača da će se to pitanje uskoro riješiti- kazao je Duka napominjući da u ovom trenutku još nema rezultata. „Gledajući odozgo“ poslodavci su isticali svoje probleme, postavljajući jedno pitanje kao ključno- Kako osigurati prava radnika, a da mediji ne propadnu? -Shvatili smo poruke- kazao je predsjednik HURIN-a Ivan Butković novinarima. I dok je Marijan Belčić kazao da se, uz brojne kompromise koje je sindikat predložio poslodavci drže samo onog po kojem se mora prihvatiti njihov prijedlog, Butković je svoje shvaćanje izrazio riječima da se predstavnici novinara ponašaju kao „najbolji na svijetu, a poslodavci ih tlače“. Naveo je da 80 posto članica HURIN-a ne može podnijeti zahtjeve sindikata te da bi u slučaju prihvaćanja novinarske bruto plaće od 6.000 kuna mnogi lokalni mediji „riknuli“. Iako je 1100 radnika koje ta udruga broji prošle godine, prema njegovim informacijama zaradilo oko 450 milijuna kuna, novac se ne može rasporediti na sve jednako jer neki mediji zarađuju pristojno dok drugi nisu u toj poziciji. Kao probleme je naveo i veliku rascjepkanost lokalnih medija od kojih neki imaju svega 200 slušatelja dok se kod drugih taj broj podiže i na tisuće. O tome, kako kaže, ovisi i marketinška dobit. Butković je naveo i problem vlasništva ističući da lokalna samouprava ne bi smjela imati udjela u medijima i da bi se trebalo inzistirati na njihovoj privatizaciji. Dopredsjednik Udruge novinskih izdavača Marjan Jurleka izrazio je čuđenje pričama o „ganjanju profita i grabeži poslodavaca“ kada su izdavačke kuće njegove udruge u prošloj godini, sve osim Novog lista, poslovale s gubitkom. Govoreći o iznalaženju rješenja naveo je ne promijenjenu cijenu novina unazad šest godina, problem marketinškog kolača čiji najveći dio odnose tv kuće, povećanje cijena ulagačkih proizvoda kao što su električna energija, boja za tiskanje i drugo. Prema njegovim riječima izdavačima ne pomaže puno ni smanjenje PDV-a. Jurleka smatra da je hrvatskom medijskom prostoru potreban uređen odnos kroz Zakon o medijima te kolektivni ugovor, no jednako tako veli da je potrebno potražiti nove smjernice kako bi došlo do dogovora. Kao jedan od prijedloga ističe i odvajanje medijskih radnika od novinara pri pregovaranju o KU, na što sindikat ne pristaje, te kao veliki problem navodi obuhvaćanje „previše različitih razina problema u jednom dokumentu“. Jedan od tih problema, koji će također uskoro morati biti riješen je pitanje slobodnih novinara o kojem je govorila viša savjetnica Ministarstva gospodarstva, rada i socijalne skrbi Irena Cvitanović. Ona je istakla kako brojni slobodni novinari rade u redakcijama, na opremi poslodavca te da imaju iste obaveze kao i zaposleni, a nemaju ugovor o radu. Taj problem, rekla je Cvitanović, trebalo bi se riješiti potpisivanjem ugovora na određeno ili neodređeno vrijeme s tim ljudima jer se takav rad zakonski smatra radnim odnosom. Skup je zaključio državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antolović riječima da što prije treba urediti odnose u medijima jer naposljetku „bez novinara nema medija“.
 
Okrugli stol o profesionalnoj dužnosti i radno socijalnoj nesigurnosti novinara
Ustanimo za novinarstvo- naziv je akcije kojom Europska federacija novinara 5. studenoga 2007. želi upozoriti na probleme s kojima se u svojoj profesiji susreću novinari. Obilježavanju Dana europske akcije u obrani novinarstva pridružit će se i Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo, u čijoj će se organizaciji održati okrugli stol „Novinari između profesionalne dužnosti i radno socijalne nesigurnosti“. Okrugli stol sastojat će se od prvog dijela izlaganja pod nazivom „Pogled odozdo- praksa i teorija“ u sklopu kojeg će govoriti predstavnici HND-a, SNH-a, te pravni stručnjaci i drugog dijela „Pogled odozgo- teorija i praksa“ tijekom kojeg će izlagati predstavnici udruga poslodavaca, HRT-a te državnih ustanova. „Pogled odozdo“ bavit će se profesionalnim standardima i etikom, radnom sigurnosti, zaštitom novinara na temelju Zakona o medijima i ZOR-u te Kolektivnim ugovorom. Predstavnici „Pogleda odozgo“, pak, govorit će o problemima u tisku, malim medijima i na HRT-u te europskim standardima u medijskom zakonodavstvu RH i radnom zakonodavstvu. Skup će se održati 5.studenoga 2007. od 10 do 13 sati i 30 minuta u velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu. (Naknadno ćemo objaviti točan raspored predavanja i imena predavača)
 
SNH upozorava-radna mjesta novinara sve nesigurnija
Nepoštivanje zakonskih akata, neosnovani otkazi te smanjenje iznosa honorara suradnicima bez obrazloženja, samo su neki od problema o kojima su danas (25.9.2007.) na konferenciji za novinare u Novinarskom domu u Zagrebu govorili predstavnici Sindikata novinara Hrvatske. -Stalno govorimo o problemima drugih profesija, a za svoje probleme ne pronalazimo vremena- kazao je glavni povjerenik Podružnice SNH u Večernjem listu Anton Filić, ističući kako je situacija u toj medijskoj kući već duže vrijeme problematična. Kao jedan od posljednjih primjera kršenja radničkih prava naveo je slučaj novinara Siniše Pantelića kojem je poslodavac uvjetovao- ili odlazak na rad u Osijek ili otkaz. -Time je poslodavac prekršio Zakon o radu, Kolektivni ugovor u kojem se traži pristanak novinara na izmještanje iz Zagreba, te Aneks KU-a koji smo potpisali baš kada je riječ o tom problemu- kaže Filić. Napominje i da je taj potez Uprave Večernjeg lista jedan od načina kojima od Siniše Pantelića žele napraviti tehnološki višak. -Mi viška radnika nemamo, jer naš poslodavac za poslove u Zagrebu zapošljava niz honorarnih i drugih suradnika. Dakle, kolega Pantelić nikako ne može biti višak. Dapače, on je novinar 26 godina i ne mora biti vezan uz određeno radno mjesto, može obavljati bilo koji drugi novinarski posao- tvrdi Anton Filić pozivajući novinare da se usprotive takvim postupcima jer bi se bilo tko od njih sutra također mogao naći u istoj poziciji. O „višku“ radnika govorila je i glavna povjerenica Podružnice SNH u Vjesniku Ranka Kovačević- Jeličić. Uprava Vjesnika broj zaposlenika do nedavno je željela svesti na svega osamdeset. Brojku su potom ispravili na 130, međutim priče o višku ne prestaju. -Zamislite kakva bi to bila dnevna tiskovina u kojoj radi svega 80 ljudi, kvalitetu nećemo ni spominjati- pita Ranka Kovačević- Jeličić koja u suradnji sa sindikalnim kolegama, već godinama, u toj kući s Upravom nastoji potpisati Kolektivni ugovor. Korak više nisu uspjeli učiniti ni kada je u pitanju Statut redakcije, a razgovori o budućnosti Vjesnika stalno se odgađaju. –Na zadnjoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva donesen je zaključak da Vjesnik mora postati javno glasilo. Mi smo taj zaključak proslijedili vlasniku te oporbenim strankama no do danas se ništa nije pomaklo s mrtve točke. Stoga tražimo podršku javnosti i apeliramo da je krajnje vrijeme da se progovori o budućnosti Vjesnika- napominje glavna sindikalna povjerenica SNH u toj kući. U posljednje vrijeme u to dnevnoj tiskovini problem su i drastična smanjenja honorara dopisnicima koji nerijetko mjesečno pošalju i oko šezdeset tekstova, a svaki mjesec su sve manje plaćeni i to bez obrazloženja. –Za honorarne suradnike ne postoje jednaki kriteriji pri plaćanju i mi inzistiramo da se to ispravi- zaključila je Kovačević- Jeličić. Konferenciju za novinare predstavnici SNH u Večernjem listu i Vjesniku iskoristili su i kako bi pozvali i ostale kolege sindikalne povjerenike medijskih kuća da progovore o brojnim problemima koja ih muče. Jedna od prigoda za to bit će i akcije koje će, prema riječima predsjednice SNH Gabrijele Galić, sindikat organizirati u povodu 5.studenoga, dana pod nazivom „Ustanimo za novinarstvo“.
 
Potpisan Okvirni sporazum za ujednačavanje prava u svim WAZ-ovim tvrtkama
Glavni tajnik Međunarodne federacije novinara Aidan White i glavni izvršni direktor WAZ Mediengruppe Bodo Hombach, 4. srpnja su u njemačkom gradu Essenu potpisali Okvirni sporazum o obrani i poticanju slobode medija, kvalitetnog novinarstva i zdravih industrijskih odnosa u djelovanju WAZ Mediengruppe (vidi pod Dokumenti- Izvještaji o radu). U nastojanju da se Sporazumom obuhvati i ujednačavanje osnovnih kriterija za poštivanje radnih i profesionalnih prava zaposlenika WAZ-a sudjelovao je i Sindikat novinara Hrvatske.
 
Od rujna intenzivniji pregovori za NKU
Predstavnici Udruge novinskih izdavača UNI - HUP i Sindikata novinara Hrvatske, u ponedjeljak, 16. srpnja 2007. godine održali su sastanak kako bi - nakon poduže pauze, a prije pune sezone godišnjih odmora - ozbiljnije pretreated otvorena pitanja važna za nastavak pregovora o Prijedlogu kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske. Premda je kod predstavnika poslodavaca, na čelu s predsjednikom UNI-HUP g. Marijanom Beljanom, kao do sada bila primjetna taktika odugovlačenja pregovora i pritisaka da sindikat i dalje pristaje na ustupke, na kraju je ipak zauzet zajednički stav da je nužno od rujna intenzivnije nastaviti pregovore. Dogovoreno je da će svaka pregovaračka strana do rujna pripremiti svoj prijedlog plaća i napredovanja u struci, kako bi se o tom pitanju nastavio argumentiran razgovor. Predstavnici sindikata, predvođeni predsjednicom SNH Gabrjelom Galić, smatraju da je šest preostalih neriješenih pitanja u pregovorima (vidi pod Dokumenti) previše ozbiljno za svakog novinara i radnika u medijima da bi se od njih odustalo. Kako je naglasio Marijan Belčić, iskusni član pregovaračkog odbora sindikata, poslodavci moraju shvatiti da smo u medijskom poslu zajedno i da ne mogu tražiti samo ustupke, nego moraju i osigurati uvjete za kvalitetan rad novinara i medijskih radnika.
 
Ante Toni Paštar zamjenik predsjednice SNH
Ante Toni Paštar, novinar Slobodne Dalmacije, novi je zamjenik predsjednice SNH Gabrijele Galić. Odluku o njegovom imenovanju jednoglasno je donio Izvršni odbor na sjednici održanoj 28. lipnja 2007. godine. Povjerenje kolegica i kolega, Ante Toni Paštar dobio je zahvaljujući svom dugogodišnjem predanom sindikalnom radu i zalaganju za zaštitu temeljnih ljudskih, radnih i socijalnih prava novinara i medijskih radnika u Slobodnoj Dalmaciji. Jednako tako cijeni je njegovo učestalo isticanje nužnosti profesionalne i sindikalne solidarnosti među kolegama u SNH-u.