Hrvatski - English
NEWSLETTER
 
 
 
   
NASLOVNA KONTAKT
  AKTUALNE NOVOSTI
IFJ
Narodne novine
HND
SNH / NOVOSTI
 
Podružnica SNH na HRT - otkaz H. Zovku neopravdan

 Priopćenje Podružnice SNH novinari i medijski radnici HRT

 

U povodu izvanrednog otkaza kolegi Hrvoju Zovku

 


Podružnica Sindikata novinara Hrvatske novinari i medijski radnici HRT smatra da je izvanredni otkaz Hrvoju Zovku, novinaru i članu SNH, drastična, ishitrena i neopravdana mjera.

 

Budući da se cijeli slučaj - ne opravdavajući izgovoreno - sveo na neprimjerene riječi izgovorene u raspravi s nadređenom urednicom Odjela IMS HTV-a, Katarinom Periša Čakarun, smatramo da radno zakonodavstvo, pravilnici i ostali dokumenti HRT-a, te tijela HRT-a poput Etičkog povjerenstva i Povjerenstva za zaštitu dostojanstva zaposlenika omogućavaju izricanje niza primjerenijih mjera kojima se takav prekršaj može sankcionirati, kao na primjer opomenom, pa i financijskim sankcioniranjem zaposlenika kao što se prakticiralo u sličnim ranijim slučajevima.

 

Neprimjerene riječi izgovorene u afektu dosad nisu dovodile u pitanje egzistencijalni i profesionalni integritet zaposlenika, a svjedoci smo da je na HRT-u u posljednje vrijeme bilo niz sličnih situacija zbog kojih ili uopće nisu izricane sankcije ili su bile blaže, pa se drastična mjera izrečena kolegi Zovku može iščitavati kao oblik zastrašivanja radnika.

 

Prosvjedujemo i zbog samog načina na koji je Ravnateljstvo HRT-a objavilo odluku o izvanrednom otkazu Hrvoju Zovku, jer kolega Zovko nije zaprimio službeni dokument o otkazu, nego su mu to priopćili novinari kojima je ta informacija poslana elektroničkom poštom.

 

Tako je javnost za otkaz doznala prije samog Hrvoja Zovka, a cijeli slučaj verbalnog duela  nadređene rukovoditeljice i novinara oko raznih mogućih oblika pritisaka i cenzure na HRT-u sveden je samo na neprimjerene riječi izgovorene u prepirci - uz pozivanje na Istanbulsku konvenciju koja u Republici Hrvatskoj još nije ni stupila na snagu! To odluku Ravnateljstva HRT-a o izvanrednom otkazu kolegi Zovku čini dodatno upitnom, nepromišljenom i neprihvatljivom.

 

 

Povjereništvo Podružnice SNH novinari i medijski radnici HRT

 

 Zagreb, 26. rujna 2018.
Sindikat novinara Hrvatske: Najgori poslodavci godine HRT i Večernji list

 Nagradu „Krumpirko“ za najgoreg poslodavca godine dobili su Hrvatska radiotelevizija i Večernji list, a nagradu „Cvjetko“ za najboljeg poslodavca godine Kanal RI iz Rijeke, odlučili su delegati 30. Skupštine Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u subotu, 19. svibnja 2018. u Novinarskom domu.

 

Uprava HRT-a i glavni ravnatelj Kazimir Bačić „Krumpirka“ su zaslužili zbog potpisivanja kolektivnog ugovora koji je znatno lošiji od prethodnog, dok su Andrea Borošić i Miro Muhar iz uprave Večernjeg lista ‘Krumpirka’ dobili zbog smanjenja plaća i ukidanja gotovo svih prava, uključujući dodatka na radni staž.

Priznanje Povjerenik godine dobio je Paulo Gregorović iz Glasa Istre.

Skupština je usvojila Izvještaj o radu SNH i ostvarenju zadataka 29. Skupštine SNH, Izvještaj o poslovanju SNH u 2017. i prvom kvartalu 2018. te izvještaj Nadzornog odbora SNH .

Usvojena je odluka da će iznos sindikalne članarine u 2018. ostati na razini 1,2 posto neto mjesečne plaće članova, te da će omjeri koji idu središnjici (0,7)% i podružnici (0,5%) također ostati isti do iduće Skupštine SNH. Iz sindikata kažu kako smanjenje članarine, kao ni promjena omjera izdvajanja za središnjicu, trenutno nije opcija zbog pokrivanja troškova sudskih sporova i odvjetničkih naknada. 

U raspravi o stanju i problemima u podružnicama SNH, glavna sindikalna povjerenica na HRT-u Maja Sever istaknula je kako je glavni cilj podružnice povećanje broja članova i vraćanje reprezentativnosti do početka pregovora o novom kolektivnom ugovoru koji bi trebali početi u rujnu 2018. Sever je također predložila da sindikalni povjerenici porade na poboljšanju međusobne komunikacije, razmjene ideja i materijala, kao i komunikacije s članovima i nečlanovima, osobito putem društvenih mreža.  

U raspravi o određivanju prioritetnih zadataka SNH do iduće Skupštine, predsjednik SNH Anton Filić istaknuo je da jedan od glavnih prioriteta mora biti rad na povećanju broja članova. „U najboljim godinama SNH je u prosjeku imao oko 3000 članova. Zbog gospodarske krize i smanjenja broja zaposlenih u medijima, odlaska iz profesije i odlaska u mirovinu, smanjivao se i broj članova pa SNH danas u evidenciji ima oko 2100 članova“, naveo je Filić u izvještaju o radu SNH.

Što se tiče kolektivnih ugovora, predsjednik SNH izvijestio je da je nacionalni kolektivni ugovor jedan od glavnih ciljeva SNH, ali da treba nastaviti aktivnosti na ostvarivanju uvjeta za potpisivanje kolektivnih ugovora na razini medijskih kuća. „Od 11 kolektivnih ugovora koje je SNH bio ukupno potpisao na razini medijskih kuća, dva su se održala do danas, neki se primjenjuju djelomično, neki su potpuno prestali važiti pa se prava zaposlenika reguliraju pravilnikom o radu“, ističe se u izvještaju u radu SNH.

Predsjednik SNH predložio je da jedan od prioritetnih zadataka bude razmatranje inicijative za spajanjem SNH s HND-om.  „Sazrelo je vrijeme da dogovorimo inicijativu o tome – da se u dogledno vrijeme započnu razgovori o opcijama spajanja te dvije organizacije. U većini europskih zemalja sindikat i strukovno udruženje spojeni su u jednu udrugu“, kazao je Filić.

Nakon što su neki od delegata izrazili neslaganje s tom idejom, prihvaćen je prijedlog da Izvršni odbor SNH pripremi elaborat s razradom ideje o spajanju organizacija o kojem će se povesti rasprava među članstvom SNH i koji će onda biti uvršten u prioritetne zadatke.

Također je dogovoreno da se u predstojećem razdoblju ispitaju mogućnosti plaćanja doprinosa za slobodne novinare prema modelu koji se primjenjuje za slobodne umjetnike.

Piše: Ema Tarabochia

 Zagreb, 19. svibnja 2018.
Inspektori, obratite pozornost na zlouporabu studentskog rada u medijskim kućama

 PRIOPĆENJE SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE

POVODOM 3. SVIBNJA, SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA

 

Inspektori, obratite pozornost na zlouporabu studentskog rada u medijskim kućama

 

   Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske (SNH) poziva svoje članove kao i sve druge novinare i medijske radnike u Republici Hrvatskoj da u četvrtak, 3. svibnja, od 11,55 do 12,00 sati – tradicionalnom simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine – upozore svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija, čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje.  

   Hrvatsko je novinarstvo bremenito problemima. Posebno je zabrinjavajuće stanje u privatnim medijima gdje su stalno zaposleni novinari pod velikom presijom vlasnika koji im sustavno smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. U još goroj su situaciji novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri, kao i sve brojniji studenti. Inspekcije ne bi smjele zatvarati oči pred širokom zlouporabom "student-servisa" pomoću kojega poslodavci, posebno u nekim televizijskim kućama, dolaze do jeftinih novinara koji su prema poslodavcu gotovo u robovskom odnosu (i često svojim šefovima moraju vraćati dio zarađenog novca). 

   I bez toga, u medijima privatiziranim na razne čudne načine, često rade potplaćeni i zaplašeni novinari koji se ne usude baviti najozbiljnijim problemima našeg društva kao što su korupcija, nepotizam, politička trgovina, nefunkcioniranje pravosuđa i sl. Premalo je istraživačkog novinarstva, a previše površnog i tračerskog, za što najveću krivnju snose glavni urednici koji su (zbog negativne selekcije) izgubili odgovornost prema novinarima i novinarstvu i sve češće su produžena ruka vlasnika. Ne možemo imati slobodne medije i kvalitetno informiranje ako se zanemaruju profesionalci koji trebaju izvještavati, istraživati i informirati javnost.

   No, ne smijemo odustati. Naši čitatelji, gledatelji i slušatelji imaju pravo na poštenu i istinitu informaciju. Samo za takvo novinarstvo možemo reći da je javno dobro, kao što su to javno zdravstvo ili školstvo. 

   I zato je uvijek dobro prisjetiti se osnovnih postulata novinarstva, onako kako ih je sažeo slavni američki novinar i publicist Joseph Pulitzer koji smatra da treba poštovati ova moralna načela: "... uvijek se boriti za napredak i promjene, nikada tolerirati nepravdu i korupciju, uvijek se boriti protiv podilaženja svih vrsta, stalno oponirati privilegiranima i javnim pronevjeriteljima, uvijek suosjećati sa siromašnima, uvijek podupirati javno dobro, nikada ne biti zadovoljan samo objavljivanjem vijesti, uvijek biti posve neovisan, ne bojati se napasti zlo, bez obzira na to je li ga uzrokovala plutokracija ili centri moći".

   Imajmo ove profesionalne imperative pred očima kad sutra nastavimo s našim uobičajenim poslom! 

 

 

Za Sindikat novinara Hrvatske:

Anton Filić, predsjednik 

 Zagreb, 2. svibnja 2018.
Otvoreno pismo SNH pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović u povodu 5. studenoga, Europskog dana obrane novinarstva

 Predmet: Diskriminacija sindikalnih povjerenika u hrvatskim medijskim kućama

 

Poštovana gospođo Vidović,

 

   Obraćamo Vam se za pomoć kao osobi i instituciji opunomoćenoj od Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima RH i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama. Jedno od tih prava je i pravo na sindikalno organiziranje i zaštitu sindikalnih povjerenika. Vi, naime, sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, obavljate poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. U tom smislu želimo Vas izvijestiti o slučajevima diskriminacije članova sindikata, napose sindikalnih povjerenika u pojedinim hrvatskim medijskim kućama.

   Imamo drastične primjere iz Glasa Istre gdje su posljednjih godina sindikalni povjerenici dobivali otkaze iako bi Zakonom o radu (čl. 188.) trebali biti zaštićeni. Redom su otpuštani: Noel Mirković, Dubravka Blaško, Maša Jerin, Slaven Legović i, kao posljednji slučaj, Paulo Gregorović. Model je uvijek isti: sindikalci se proglase tehnološkim viškom i potjera ih se na cestu. Umjesto njih, poslodavac odmah, ne čekajući ni minimalnih šest mjeseci, angažira druge novinare, često jeftinije agencijske radnike ili studente, koji nastavljaju obavljati isti posao koji su radili otpušteni novinari.

   Isto tako, ukazujemo na neodrživu situaciju u Večernjem listu gdje troje sindikalnih povjerenika ima (već godinama) najnižu plaću od svih stalno zaposlenih novinara. Sva njihova nastojanja da dobiju objašnjenje zbog čega – i na temelju kojih i kakvih kriterija - imaju najnižu plaću ostala su bez valjanog i argumentiranog odgovora.

   Vjerujemo da ćete se složiti da moramo braniti sindikalne povjerenike jer na taj način branimo sindikalno udruživanje. A braneći sindikalno udruživanje branimo pauperizirano hrvatsko radništvo, u ovom slučaju novinare. Jer sindikat zapravo znači – organizirano radništvo. Ako budemo tolerirali očitu diskriminaciju sindikalnih povjerenika, naši će sindikati postati nemoćni i nedjelotvorni, budući da se više nitko neće usuditi obnašati funkciju koja u jednom slučaju znači otkaz, a u drugom najnižu plaću.

 

S poštovanjem, 

 

Za Sindikat novinara Hrvatske:

Anton Filić, predsjednik 

 Zagreb, 3. studenoga 2017.
Kaznena prijava protiv čelnika Glasa Istre

 Otvoreno pismo medijima u Hrvatskoj od glavnog povjerenika podružnice sindikata i člana Radničkog vijeća u jedinom istarskom dnevnom listu

 

PODNIJETA KAZNENA PRIJAVA PROTIV ČELNIKA TVRTKE GLAS ISTRE NOVINE I SUPRUŽNIKA FAGGIAN

 

Paulo Gregorović, novinar, glavni sindikalni povjerenik i član Radničkog vijeća u tvrtki Glas Istre novine d.o.o. danas je Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, a na znanje i Policijskoj upravi Istarskoj, podnio kaznenu prijavu protiv čelnika tvrtke Glas Istre novine. U prijavi su navedeni: Albert Faggian, jedini član Uprave društva Intus d.o.o., Ester Faggian, jedina članica društva Intus d.o.o., Neven Klarin, predsjednik Uprave Glas Istre novine d.o.o., Slaven Žmak, izvršni direktor Glas Istre novine d.o.o. i Richard Flimel, predstavnik JOJ Media Housea, većinskog vlasnika Glas Istre novine d.o.o.

 

Gregorović ih tereti da su nesavjesnim poslovanjem oštetili tvrtku Glas Istre novine d.o.o.

 

Klarin i/ili Žmak učinili su to tako što su naložili da se s računa Glas Istre novine plati Intusu d.o.o. usluga upravljanja tvrtkom Glas Istre novine. U financijskom izvješću Glas Istre novine za 2016., koje je putem Fine postalo dostupno javnosti početkom kolovoza 2017., stoji da je tvrtka Glas Istre novine isplatila Intusu 100.000 kuna u 2015., 700.000 kuna u 2016. i 500.000 kuna u 2017. godini.

Iz navedenih isplata proizlazi da se supružnicima Faggian (Ester i Albertu), putem Intusa, plaćaju fiktivni računi za posao koji uopće ne obavljaju. Međutim, ako supružnici Faggian ipak upravljaju Glasom Istre u tajnosti, onda je fiktivan posao onaj koji javno rade izvršni direktor Glas Istre novine Slaven Žmak i predsjednik Uprave Neven Klarin te se onda toj dvojici očito isplaćuju plaće za fiktivno vođenje tvrtke. Predstavnik većinskog vlasnika Glas Istre novine (Richard Flimel) je očito suglasan s takvom politikom vođenja Glas Istre novine i jednako snosi odgovornost za štetu koja se čini društvu", stoji u kaznenoj prijavi.

 

Gregorović ukazuje, u podnijetoj prijavi, da u financijskom izvješću Glas Istre novine za 2015. uopće nije prikazana isplata Intusu te se pita "je li moguće da su lažirali financijsko izvješće za 2016. u kojem su to prikazali kao rashod prethodne godine."

 

Novinar, sindikalni povjerenik i član Radničkog vijeća u Glas Istre novini naglašava da su čelnici Glas Istre novine isplatom 1,3 milijuna kuna supružnicima Faggian doveli u moguće probleme tvrtku izdavača dnevnog lista Glas Istre koja broji oko 75 radnika.

 

"S druge strane, Uprava šalje radnicima pisma (u srpnju 2017.) u kojima ih poziva da se odreknu velikog djela potraživanja jer će radnici svojim ovrhama u potpunosti blokirati poslovanje Glas Istre novine", ističe Gregorović te dodaje da se po tome vidi da Uprava ima dvostruka mjerila kada je u pitanju isplata Faggianu i radnicima. Podsjeća da su potraživanja radnika nastala u vrijeme dok je Albert Faggian, kao direktor Glasa Istre novine, radnicima protuzakonito umanjivao plaće te da su radnici nakon pokrenutih tužbi dobili pravomoćne presude da su oštećeni za 3,7 milijuna kuna. No, radnici se ne mogu naplatiti jer su već tri godine onemogućene ovrhe nad računima tvrtke Glas Istre novine jer još nije postala pravomoćna predstečajna nagodba.

 

U zaključku Gregorović podsjeća da je krajem ožujka 2016. tvrtka Alberta Faggiana prodala tvrtki Richarda Flimela Glas Istre novine, Novi list i RTD - izdavača Zadarskog lista.

 

"U financijskom izvješću RTD-a za 2016. nije prikazana nikakva naknada za "usluge" Alberta Faggiana, a u izvješću Novog lista stoji da su Faggianu isplatili otpremninu, ali ne navode u kojem iznosu. Dakle, izgledno je da je nakon promjene vlasnika Faggian i dalje nastavio upravljati Glas Istre novinom iako nije bio upisan u sudski registar kao ovlaštena osoba, a nakon što je došlo do promjene većinskog vlasnika i promjene ovlaštene osobe", zaključuje kaznenu prijavu Paulo Gregorović.

 

Pored toga, član Radničkog vijeća i glavni sindikalni povjerenik obavještava da je prošlog tjedna od inspektora rada zatražio provođenje inspekcijskog nadzora u tvrtki Glas Istre novine. Sporno je što Uprava tolerira glavnom uredniku Ranku Borovečkom donošenje protuzakonitih odluka, unatoč pisanim upozorenjima Gregorovića na učinjene prekršaje.

 

Samo u kolovozu 2017. godine Borovečki je donio odluke za koje je Zakonom o radu, u člancima 228. i 229. predviđena novčana kazna za poslodavca od 246.000 do 440.000 kuna te od 14.000 do 20.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

 

Borovečki je nekim radnicima propisao radno vrijeme tako da im nije omogućio dnevni odmor od 12 sati između dva radna dana. Prekršaj je učinio jer je utvrdio da izmjenjeno radno vrijeme vrijedi za razdoblje kraće od tjedan dana. Glavni urednik je i samovoljno mijenjao petodnevni u šestodnevni radni tjedan radnicima. Sve te odluke je potpisao i donio bez da je prethodno napravljeno savjetovanje s Radničkim vijećem, a kako propisuje Zakon o radu.

 

Inače, Ranka Borovečkog je prije sedam godina u Glas Istre instalirao Albert Faggian. Unatoč tome što niti jednom Borovečki nije dobio suglasnost većine novinara da obavlja funkciju glavnog urednika - Uprava i dalje ustraje da Borovečki ostaje glavni urednik Glasa Istre.

 

Paulo Gregorović

(mob. 098 219 073)

 Pula, 21. kolovoza 2017.
Glas Istre - nema mjesta za sindikalce

 PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

 

Glas Istre - nema mjesta za sindikalce

 

 

U slučaju Glasa Istre radi o eklatantnom kršenju Zakona o radu koji jasno pruža zaštitu sindikalnim povjerenicima, ali u ovom je slučaju ta zaštita očito mrtvo slovo na papiru. Stoga pozivamo pravosuđe i inspekcije da reagiraju, ali i pučku pravobraniteljicu jer se ovdje radi o jednom vidu diskriminacije – predstavnika radnika. Ni ministrici kulture ne bi smjelo biti svejedno što se događa u medijima, važnom dijelu njezina resora - istaknuo je Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske (SNH) na konferenciji za novinare održanoj zajedno s Hrvatskim novinarskim društvom (HND) u ponedjeljak, 3. srpnja zbog zabrinjavajućeg trenda učestalih otkaza novinarima i sindikalnim povjerenicima u dnevnom listu Glas Istre. Ako se situacija s kolegom Paulom Gregorovićem ne riješi na pozitivan način, najavio je mogućnost šireg prosvjeda pred Glasom Istre u Puli.

 

Hrvatsko novinarsko društvo je upozoravalo na ovakav scenarij već u trenutku kada je najavljena kupoprodaja Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista, a tražili smo da o toj kupoprodaji raspravlja Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora tvrdeći da je riječ o politički-klijentelistički motiviranoj kupovini zbog koje će stradati novinari i ta tri medija. Tema nije nikada stavljena na dnevni red - rekao je Saša Leković, predsjednik HND.

 

Sindikalni povjerenici, koji bi trebali štititi radnike, u Glasu Istre nisu nimalo zaštićeni. Naprotiv, poslodavac ih obvezno stavlja na listu tehnološkog viška pa se sindikalna funkcija smatra izravnom kartom za otkaz, zbog čega se novinari više i ne usuđuju prihvatiti dužnosti povjerenika - naglasio je  Paulo Gregorović, novinar, glavni sindikalni povjerenik i jedini član Radničkog vijeća - koji upravo odrađuje otkazni rok kao najnoviji u nizu od pet sindikalnih povjerenika koji su dobili otkaz u posljednje tri godine. Ostalih četvoro su: Noel Mirković, Dubravka Blaško, Maša Jerin i Slaven Legović, među ukupno tridesetak radnika koji su u tom razdoblju dobili otkaz u Glasu Istre.

 

Zakon o radu, koji sindikalnim povjerenicima i članovima radničkog vijeća pruža određenu zaštitu, ne primjenjuje se u tom segmentu jer ni nakon tri godine ministar rada nije donio potrebne akte ni listu arbitara koji sudjeluju u postupku arbitraže u slučaju otkaza radničkim predstavnicima. Suglasnost na otkaz daje sud, pa je u slučaju Paula Gregorovića, u svibnju 2017. godine to učinio i Općinski sud u Puli. Dakle, sudovi daju suglasnost na otkaz predstavnicima radnika prema odredbama Zakona o radu iz 2009. godine koje su stavljene van snage prije tri godine.  

U odlukama Uprave Glasa Istre novine o otkazima sindikalnim povjerenicima i članu Radničkog vijeća već tri godine se ponavlja stav da su ti predstavnici radnika tehnološki višak. No, ubrzo po dostavljanju odluka o namjeri donošenja odluke o otkazu, Uprava Glasa Istre novine zapošljava nove radnike za obavljanje tih istih poslova koje su obavljali otpušteni radnici proglašeni tehnološkim viškom.

 

Novi radnici ne dobivaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, nego budu angažirani na određeno vrijeme, ili kao honorarni suradnici, ili putem agencije za zapošljavanje. Njihov je radni status izrazito nesiguran - honorarni suradnici uglavnom nemaju plaćene obvezne doprinose, a suradnici putem agencija rade za upola manje naknade od stalnih zaposlenika. Osim tih suradnika, zakinut je i državni proračun! 

 

Inspekcija rada u izvidu iz 2015. godine formalno nije našla ništa sporno u takvom postupanju poslodavca budući da su na poslove otpuštenih radnika angažirani suradnici u neformalnom odnosu, a ne putem ugovora o radu. Sindikat novinara Hrvatske će podnijeti novu prijavu u nadi da će predmet dobiti inspektor koji će ući u srž problema i objasniti kako radnik može dobiti zakonit otkaz kao tehnološki višak, a poslovi koje je svakodnevno obavljao traju i dalje - ali se za njihovo obavljanje umjesto otpuštenih radnika angažiraju vanjski suradnici.

 

Otkazivanjem ugovora o radu iskusnim novinarima i radničkim predstavnicima - nakladnici pokušavaju smanjiti troškove i riješiti se sindikalno organiziranih radnika, a angažiranjem suradnika u neformalnim oblicima rada zaobilaze Zakon o radu, dobivaju jeftinu radnu snagu i rješavaju se sindikata. Kako se to odražava na kvalitetu novina i potrebu javnosti za kvalitetnim i objektivnim informiranjem najbolje pokazuju podaci o padu prihoda od prodaje novina i marketinga.

 

 

Za Sindikat novinara Hrvatske:

Anton Filić, predsjednik

 

Za Hrvatsko novinarsko društvo:

Saša Leković, predsjednik

 

 Zagreb, 3. srpnja 2017.
Uprava Večernjeg lista najgori, a uprava Hine najbolji medijski poslodavac

 P R I O P Ć E N J E

 

UPRAVA VEČERNJEG LISTA NAJGORI, A UPRAVA HINE NAJBOLJI MEDIJSKI POSLODAVAC

 

 

Skupština Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u subotu je najgorim medijskim poslodavcem u prošloj godini proglasila članove uprave Večernjeg lista Andreu Borošić i Miru Mauhara zbog otkaza i ukidanja zaposleničkih prava, a najboljim ravnateljicu Hine Branku Valentić jer je ispoštovala sve odredbe kolektivnog ugovora, jednog od rijetkih na hrvatskoj medijskoj sceni.

 

Dok su u Hini zaposlenicima isplaćena sva materijalna prava proizašla iz kolektivnog ugovora koji se primjenjuje od 1. travnja 2015. i vrijedi četiri godine, u Večernjem listu je došlo do smanjivanja plaća i ukidanja gotovo svih prava. Osim toga uprava Večernjeg lista ukinula je ionako skroman dodatak na radni staž, a prozvana je i zbog diskriminacije sindikalnih povjerenika.

 

Skupština SNH je zaključila i da će pokrenuti kampanju za pridobivanje novih članova, posebno među mladim novinarima te nastaviti bitku za potpisivanje kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, ali i u svim podružnicama koji takav ugovor nemaju.

 

Naime, uz Hinu, kolektivni ugovor trenutno postoji jedino na HRT-u gdje je potpisan samo na godinu dana, a sada je u tzv. produljenoj primjeni.

 

Izaslanici Skupštine podsjetili su da nepostojanje ili ukidanje kolektivnih ugovora, a time i gotovo svih stečenih prava, opasno prijeti Ustavom zajamčenom standardu slobode medija i izvještavanja.

 

Situacija je, istaknuto je, posebno zabrinjavajuća u privatnim medijima gdje su novinari pod velikom presijom vlasnika koji im smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. U najgoroj situaciji su novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri čime bi se morale pozabaviti inspekcije i hrvatsko pravosuđe.

 

 

Za Sindikat novinara Hrvatske:

Anton Filić, predsjednik

 Zagreb, 6. svibnja 2017.