Europski izazovi – Karlo Ressler i Velimir Šonje

U suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Sindikat novinara Hrvatske nastavlja projekt „Europski izazovi“ – seriju javnih razgovora o temama koje izravno oblikuju svakodnevni život građana Republike Hrvatske i budućnost Europske unije. Drugi susret u centru Doživi Europu u Zagrebu otvorio je neka od najkompleksnijih pitanja današnjice: Kako bi trebao izgledati novi višegodišnji proračun EU? Treba li nam više subvencija i podrške domaćoj proizvodnji ili radikalno manje regulacije?
Razgovore vodi novinar Domagoj Novokmet, a u fokusu ove epizode su ekonomska snaga Europe i fiskalni izazovi u novom geopolitičkom kontekstu. Gosti su zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za proračun Karlo Ressler (HDZ) te ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje.
Središnja tema rasprave bio je Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje nakon 2027. godine. Karlo Ressler je istaknuo kako se novi proračun donosi u vremenu duboke transformacije: „Europski proračun više nije samo alat kohezije; on postaje ključni instrument sigurnosti, obrane i tehnološke neovisnosti.“ Otvoreno je i pitanje fiskalne federalizacije – može li i treba li Unija preuzeti više ovlasti nad financijama država članica te postoji li opasnost da u tim novim okolnostima mali i manje razvijeni izvuku deblji kraj.
Sudionici su se detaljno osvrnuli na dramatičan izvještaj Marija Draghija o konkurentnosti. „Europa se nalazi pred izborom: ili će osigurati 800 milijardi eura dodatnih investicija godišnje, ili će se suočiti s laganim odumiranjem svog socijalnog modela“, upozoreno je tijekom rasprave. Poseban naglasak stavljen je na „birokratski uteg“ koji guši europska poduzeća, uz zaključak da zelena i digitalna tranzicija ne smiju postati prevelik teret za gospodarstvo.
Velimir Šonje i Karlo Ressler analizirali su i specifičnu poziciju Hrvatske. Dok se još uvijek oslanjamo na izdašna europska sredstva, procesi u razvijenijim zemljama poput Češke ili Litve pokazuju što nas čeka – postupni pad značaja javnih europskih sredstava i nužnost jačanja privatnih investicija.
Rasprava nije zaobišla ni demografsku krizu, koju su sugovornici detektirali kao „tihu prijetnju“ koja izravno podriva ekonomsku održivost i budućnost europskog načina života.
Projekt „Europski izazovi“ nastavlja detektirati stvarne izazove i nuditi kontekst u vremenu ubrzanih promjena, donoseći argumentiranu raspravu o strateškim pitanjima koja izravno određuju budućnost hrvatskih građana.