Hitne mjere za spas novinarstva

SNH i HND ponovo upozoravaju i predlažu mjere pomoći za spas novinarstva. Erozija medija znači i eroziju demokracije; medijski sektor je u egzistencijalnoj opasnosti.   Poštovani predsjedniče Vlade RH, gospodine Plenkoviću, poštovana ministrice kulture, gospođo Obuljen Koržinek, nažalost, naša nedavna i opetovano izražena predviđanja i zabrinutost da ćemo zbog okolnosti nastalih nakon izbijanja pandemije koronavirusa ponovo biti u situaciji otpuštanja novinarki i novinara te ostalih radnica i radnika u medijima pokazala su se točnima. Novinarstvo, koje se još nije oporavilo ni od negativnih posljedica zadnje globalne krize, pogođeno je novom. Gubitak radnih mjesta i smanjenja primanja već su počela. Oni bi na kraju mogli dovesti do pada profesionalnog izvještavanja u medijima te bi Hrvatska za godinu dana mogla imati medijski problem koji će biti prepoznat na razini Europske unije, kao što su to danas medijski sustavi diljem Balkana. Na žalost, ni treći „paket“ Vladinih mjera nije se sjetio obuhvatiti novinare i medije u cjelini; novinarstvo je potpuno ignorirano. Država je u zdravstvenoj krizi zasad dobro reagirala, a mi novinari u tome imamo veliku i važnu ulogu. Članovi Stožera civilne zaštite RH svakodnevno nam zahvaljuju na dobro odrađenom poslu. Taj posao ima svoje zakonitosti i materijalne preduvjete nužne za kvalitetno izvještavanje. Zamislite kakva bi bila kriza da medijski sektor ne funkcionira, da vlada carstvo neprovjerenih informacija gdje se vlasnici senzacionalističkim naslovima grebu za svaki klik, za svaku kunu. Zamislite medijski okoliš u kojem su mediji tek biznis, a ne poziv posvećen dobrobiti javnosti. Funkcioniranje vitalnih javnih službi – od zdravstva preko opskrbe do financijskog sustava – i osobne sfere života građana izravno ovisi o pravodobnim i provjerenim informacijama, dok širenje dezinformacija sve krizne scenarije može učiniti mnogo težima. Novinarstvo nam je u mjesecima  i godinama koje dolaze stoga potrebnije nego ikad. A kvaliteta medija ovisi o brizi za medijski sektor. On se nalazi u resoru ministrice Obuljen Koržinek i od toga se ne može pobjeći. Odgovornost za to kako će novinarstvo izgledati za godinu-dvije leži danas na vama jednako kao i na nama. Devastiran medijski sektor u pravilu vodi do devastiranog društva. Primjera je koliko hoćete. Dopustite da oprimjerimo situaciju o kojoj govorimo. Samo u posljednja dva tjedna dogodilo se, prema našim informacijama, sljedeće:

• čak 28,7 % slobodnih novinara, freelancera i honorarnih suradnika ostalo je bez ikakvog angažmana u hrvatskim medijima, 26,2 % ih je izgubilo većinu angažmana, a kod njih 15,9 % se angažman prepolovio; samo 15 % zadržalo je svoje angažmane (anketa HND-a i SNH provedena od 6. do 8. travnja 2020. među članstvom – novinarkama i novinarima koji u hrvatskim medijima rade kao vanjski suradnici)
• otkazana je suradnja većini stalnih honorarnih suradnika Hrvatske radiotelevizije
• otkazana je suradnja većini stalnih honorarnih suradnika HANZA medije
• za 50 % srezane su plaće u Glasu Istre
• smanjena su primanja u Novom listu
• smanjena su primanja na HRT-u (odluke donesene bez socijalnog dijaloga)
• smanjena su primanja u HANZA grupi
• nakladnici neprofitnih medija očekuju gubitak izvora financiranja u sljedećih godinu dana, pri čemu čak 54 % njih procjenjuje da će taj gubitak biti veći od 50 % (prema anketi koju je HND proveo od 6. do 8. travnja 2020. među nakladnicima neprofitnih medija).

Zasad su mjere koje je Vlada donijela za pomoć gospodarstvu uglavnom obuhvatile poduzetnike, odnosno komercijalne medijske nakladnike. Kako bi se izbjegla interventna otpuštanja novinarki i novinara te svih ostalih medijskih radnika zbog krize uzrokovane koronavirusom, Vladine mjere za očuvanje solventnosti i zaposlenosti treba hitno proširiti i primijeniti na sve medije. Što je, naime, s neprofitnim medijima, a što s medijima čiji su osnivači država, županije, jedinice lokalne samouprave? Njih Vladine mjere ne obuhvaćaju. I što je s novinarima? Stalno zaposleni, kao što vidimo, ostaju bez velikog dijela plaće, a posebno nas zabrinjava sudbina stalnih honorarnih suradnika, slobodnih novinara, freelancera. Takvih ima na stotine, a rade u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima. Oni ne ulaze u kategoriju samozaposlenih pa slijedom toga ne mogu aplicirati na mjere, a poslodavci su im mahom otkazali suradnju; prema anketi koju su Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske proveli, samo 15 % njih zadržalo je svoje angažmane. Neprofitni medijski sektor doživio je devastaciju 2016. godine pogubnim odlukama tadašnje administracije u Ministarstvu kulture. Nova bi ga kriza potpuno uništila pa mu treba hitno otvoriti izvore javnog financiranja. Lokalni mediji, pogotovo oni mali (s manje od 10 zaposlenih), često su u određenom postotku u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te slijedom toga nemaju pristup Vladinim mjerama. Jedan izvor potpore (JLS i JRS) u ovom slučaju ne može i ne smije biti prepreka drugom (mjere HZZ-a). Riječ je o velikom broju novinarskih radnih mjesta, ljudskih života. Smatramo da se mjere namijenjene njima trebaju prilagoditi tako da odgovaraju udjelu koji ostvaruju na tržištu. Uz to, zaposlenici Hine, čiji je osnivač država, nakon razornog potresa u Zagrebu u kojem je uništena Hinina zgrada, rade u teškim uvjetima, od kuće, na vlastitim sredstvima za rad, te pojačanim naporima nastoje održati rad agencije i osigurati produkciju vijesti i drugih sadržaja namijenjenih korisnicima i ispunjavanju uloge javnoga servisa. Vlada RH dužna je Hini omogućiti pristup mjerama jednako kao što je dužna što hitnije pronaći zaposlenicima prostor za rad te obnoviti i modernizirati sjedište agencije kako bi radni prostori bili primjereni i potpuno sigurni. Apeliramo na vas da prepoznate kako ovo nisu normalna vremena i da će, ako se ništa ne poduzme, uslijediti val otpuštanja novinara i gašenja medija. Podsjećamo, prema podacima Nacionalnog izvještaja o medijima (Ministarstvo kulture 2015), globalna ekonomska kriza 2008. godine utjecala je na dugotrajnu krizu medija u Hrvatskoj, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje Ustavom zajamčenih prava na slobodu izražavanja i demokratsku funkciju sredstava javne komunikacije. Od 2008. do 2012. godine zaposlenost u medijima bila je pala za 25 posto – s 12.500 na 9300 radnika. Novinari i mediji moraju imati posebne mjere koje donosi Vlada. Slijedom toga, plan za oporavak medija treba uključivati sljedeće: Kratkoročno

1. Svaki oblik poticaja, pomoći i financijskih olakšica medijskim tvrtkama treba biti čvrsto i isključivo vezan uz jasnu, pisanu, ugovorom definiranu obavezu medijske tvrtke koja će jamčiti – i kasnije dokazati – da tijekom krize i najmanje godinu dana nakon korištenja pomoći države neće biti otpuštanja ni otkazivanja suradnje honorarnim suradnicima i freelancerima, slobodnim novinarima. Također, financijske olakšice medijskim vlasnicima čvrsto trebaju biti vezane uz obavezu da ne otpuštaju stalno zaposlene niti im smanjuju plaće i ostale dodatke. Sredstva dobivena od države moraju se trošiti namjenski. Kriza ne smije biti pokriće medijskim nakladnicima za ponovna otpuštanja i rušenje cijene rada u ionako potplaćenoj i devastiranoj novinarskoj profesiji. Posebno je to važno jer vlasnici medija i nakladnici ni do sada u praksi nisu poštovali zakonsku odredbu o formiranju redakcijskih vijeća kao uvjeta na temelju kojih su od države dobili povlašteni PDV (naprosto, za to nema nikakvih propisanih sankcija) ili se na stavove redakcijskih vijeća uopće ne obaziru, za što je najbolji primjer Novi list gdje Uprava višekratno i nekažnjeno krši Statut medija.
2. Povećanje javnog financiranja medija putem kriznog fonda za novinarstvo. Fond koji bi financirao novinarski rad raspolagao bi s 30 milijuna kuna, čime bi se moglo osigurati kvalitetan rad oko 300 novinara neprofitnih i lokalnih medija do kraja 2020. godine, a iskustvo bi pokazalo treba li taj broj korigirati za sljedeću. Sredstva treba odmah staviti na raspolaganje neovisnim i lokalnim medijima te svim slobodnim novinarima, fotoreporterima, snimateljima i ostalim medijskim radnicama, a procedure raspodjele sredstava potrebno je ubrzati i pojednostaviti. Konkretno, mediji bi mogli svoje programe i projekte prijaviti uz kratak opis aktivnosti i broj angažiranih novinara, a sredstva bi im se odobravala na osnovi plaće, odnosno honorara za novinarski rad (predlažemo iznos od 9000 kuna bruto mjesečno). Takvim fondom za financiranje novinarskog rada i dodatno zapošljavanje novinara koji će se odmah uključiti u vitalne poslove vjerodostojnog izvještavanja o svim aspektima aktualne krize može upravljati vijeće sastavljeno od predstavnika medijskih radnika i znanstvenika, koje delegiraju Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Ministarstvo kulture, uz administrativnu podršku Ministarstva kulture ili Ministarstva financija. Moguće je, međutim, da bi zbog hitnosti proceduru dodjele privremeno preuzela Agencija za elektroničke medije (AEM), kojoj u tom slučaju treba omogućiti da financira i male, lokalne tiskane medije, neovisno o strukturi vlasništva te njihovoj profitnosti ili neprofitnosti. Uz same medije, proizvedene materijale mogli bi koristiti i Hina, odnosno HRT.
3. Medijima čiji su osnivači država ili jedinice lokalne i regionalne samouprave također omogućiti korištenje Vladinih mjera u omjeru razmjernom onom koji spomenuti mediji ostvaruju iz komercijalnih prihoda.
4. Novinarima koji rade kao honorarni suradnici izravno na račune isplatiti naknadu od 4000 kuna na mjesec u sljedeća tri mjeseca, uz uvjet da poreznom karticom ili potvrdom od Regosa mogu dokazati da dosad u 2020. godini nisu imali prihod od nesamostalnog rada (plaće), a pogotovo ako potvrdama istih tijela mogu dokazati da su prethodnih godina veći dio prihoda ostvarivali samo po toj osnovi. Druga je mogućnost naknadu isplatiti preko poslodavca, ali onih koji mogu dokazati da imaju ugovor o suradnji s tim radnikom koji nije prestao. Isplatu treba vezati uz OIB kako bi se izbjegla mogućnost dvostrukog ostvarivanja prava. Također, u slučaju bolesti treba omogućiti isplatu naknade u visini od najmanje 70 % svih dotad ugovorenih mjesečnih honorara, ili 70 % zadnjeg isplaćenog honorara. Novinari honorarci (kao i druge profesije u kojima je moguć takav oblik rada) od 2017. godine plaćaju doprinose, dakle i doprinos za zdravstveno osiguranje, a nemaju pravo na naknadu honorara za slučaj bolovanja pa bi u tom slučaju ostali bez prihoda.

 

1. U trećem kvartalu 2020. godine raspisati novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
2. Vratiti, odnosno raspisati natječaj za neprofitne medije koje je od 2013. do 2015. godine provodilo Ministarstvo kulture te udvostručiti iznos tog fonda (na 6 milijuna kuna). Natječaj može provoditi Agencija za elektroničke medije, ali samo prema kriterijima spomenutog natječaja.
3. Odmah raspodijeliti sredstva (15 milijuna kuna) osiguranih putem Europskog socijalnog fonda (ESF) za program "Mediji zajednice", ali odmah potom raspisati i natječaj za drugu fazu istog programa, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna, također osiguranih putem ESF-a.

Dugoročno:

1. Osnovati stalni javni fond za novinarstvo koji će potpore dodjeljivati prema kriterijima poput onih natječaja za financiranje neprofitnih medija pri Ministarstvu kulture (od 2013. do 2015. godine). Fondom treba upravljati vijeće sastavljeno od predstavnika medijskih radnika i znanstvenika, koje delegiraju Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Ministarstvo kulture, uz administrativnu podršku Ministarstva kulture ili Ministarstva financija.
2. Uvesti porezne olakšice građanima koji doniraju ili se pretplate na medije registrirane u Hrvatskoj. Ovo je prilika da povećamo samostalnost financiranja medija iz neovisnih izvora i približimo naš medijski sustav onima u razvijenijim zemljama Europske unije (Njemačka, Francuska, Slovenija, skandinavske zemlje).
3. Pripremiti mjere podrške organizacijskim oblicima medijskih zadruga u cilju dugoročnog smanjenja ovisnosti medijskog sektora o državi, ali i o nestabilnostima tržišta.

  U ovoj izvanrednoj situaciji profesionalno novinarstvo, pošteno novinarstvo, medijska pismenost i transparentnost predstavljaju najbolji odgovor za dezinformacije. Ovim vas putem molimo da nam dopustite da obavljamo svoj posao, odgovorno i kritično, hrabro i neovisno. Bez adekvatnih javnih potpora i dugotrajnih mjera koje će ublažiti negativne posljedice ove krize to ne možemo. Opstrukcija medija predstavlja i opstrukciju demokracije. To ne smijemo dopustiti.   S poštovanjem, Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske