EN
U Gradskoj knjižnici Rijeka u Art-kvartu Benčić održana je otvorena rasprava „Kako obraniti lokalno novinarstvo?“, koja je okupila novinare, urednike, predstavnike medija, lokalne vlasti, sindikata i akademske zajednice s ciljem otvorenog razgovora o stanju lokalnih medija i uvjetima rada u redakcijama. Rasprava je bila zamišljena kao radni susret na kojem sudionici razmjenjuju iskustva i prijedloge o ključnim problemima u sektoru - od radnih uvjeta i prekarnih oblika rada do održivosti lokalnih medija i modela njihova financiranja.
Poseban naglasak stavljen je na transparentnost javnog financiranja medija, odgovornost u korištenju javnog novca te promjene koje donosi novi zakonodavni okvir, uključujući europski Akt o slobodi medija (EMFA) i najavljeni novi medijski zakon u Hrvatskoj.
U uvodu je istaknuto kako je jedan od ključnih ciljeva skupa potaknuti razgovor između svih dionika medijskog prostora - novinara, urednika, vlasnika medija i predstavnika javnih institucija - o načinima očuvanja i razvoja lokalnog novinarstva. Naglašeno je i da se Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo zalažu za zaštitu lokalnih medija te za transparentnije modele financiranja koji bi osigurali stabilnost njihovog rada.
Domaćin tribine i uvodničar Branko Mijić podsjetio je da se lokalno novinarstvo često podcjenjuje, iako upravo lokalni mediji donose prve informacije o događajima koji su važni za građane.
„Kad kažemo lokalno, često se stječe dojam da je riječ o nečemu manje važnom ili provincijskom. No u stvarnosti lokalno vrlo brzo postaje globalno, dovoljno je sjetiti se primjera poput radija iz Vukovara početkom rata, kada je lokalni medij postao ključni izvor informacija za cijeli svijet“, rekao je Mijić. Dodao je da su lokalni mediji danas suočeni s nizom izazova - od financijskih i profesionalnih do vlasničkih problema - te da upravo zbog toga treba otvoriti ozbiljan razgovor o njihovoj budućnosti.
Financiranje i transparentnost kao ključni problemi
Sudionici su se složili da je najveći izazov za lokalne medije nedostatak stabilnih i transparentnih modela financiranja. Javno sufinanciranje postoji, ali često nije dovoljno za dugoročnu održivost medijskih kuća, dok su kriteriji za dodjelu sredstava ponekad nejasni.
U raspravi je istaknuto da su lokalni mediji često prvi koji prenose priče o svakodnevnim problemima građana i funkcioniranju lokalne zajednice, ali istovremeno rade u uvjetima ograničenih resursa.
„Lokalni mediji donose priče o malom čovjeku i upravo na toj razini razvija se lokalna demokracija. To je njihov najveći doprinos društvu“, istaknuto je tijekom rasprave.
Sudionici su upozorili i na problem komercijalizacije medijskog prostora, gdje dio portala sve više poseže za senzacionalizmom i „clickbait“ sadržajem kako bi opstao na tržištu.
Kanal Ri i potreba za novim modelom financiranja
Jedna od važnih tema rasprave bila je i situacija u riječkoj televiziji Kanal Ri. Istaknuto je kako se trenutačno razmatra nekoliko mogućih modela financiranja i organizacije te medijske kuće.Predstavnici lokalnih vlasti naglasili da se razgovara o više modela stabilizacije i financiranja Kanala Ri, a cilj je pronaći dugoročno rješenje koje bi omogućilo stabilno poslovanje i razvoj programa.
„Razgovaramo o modelima koji bi osigurali dugoročnu stabilnost, a ne kratkoročna rješenja koja bi nas ponovno dovela u istu situaciju za godinu ili dvije“, istaknuto je tijekom rasprave u kojoj je o budućnosti Kanala Ri govorio zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić.
Također je spomenuto kako se među mogućim rješenjima razmatra i prihvaćanje modela financiranja koji je predložio HND, a koji bi mogao poslužiti kao okvir za transparentnije i održivije financiranje lokalnih medija. Sudionici su pritom naglasili da je važno pronaći model koji će omogućiti profesionalno novinarstvo, stabilne radne uvjete i razvoj kvalitetnog lokalnog programa.
Digitalizacija i promjene u novinarstvu
Osim financijskih pitanja, rasprava se dotaknula i promjena koje donosi digitalno doba. Novinarstvo se danas brzo mijenja – društvene mreže, video sadržaji i novi digitalni formati postaju sve važniji. Sudionici su istaknuli da novinari moraju stalno učiti i prilagođavati se novim tehnologijama.
„Novinarstvo se nevjerojatno mijenja. Način rada danas nema gotovo nikakve veze s onim kako smo radili prije dvadesetak godina“, istaknuto je tijekom rasprave. Posebno je naglašena potreba za edukacijom mladih novinara i stvaranjem uvjeta u kojima će se razvijati kvalitetno novinarstvo, a ne samo kratkotrajni digitalni trendovi. Jedan od zaključaka skupa bio je da lokalni mediji ne mogu opstati bez veće suradnje između medijskih kuća, lokalne samouprave i šire zajednice. Sudionici su istaknuli da je potrebno razvijati nove modele financiranja, poticati suradnju među medijima te osigurati transparentne mehanizme potpore. Naglašeno je i da lokalni mediji imaju nezamjenjivu ulogu u informiranju građana, jer nacionalni mediji često ne mogu pratiti sve teme koje su važne na lokalnoj razini.
Razgovor o budućnosti loklanih medija u Rijeci su vodili novinari Branko Mijić i Katarina Bošnjak, a sudjelovali su predstavnici lokalnih medija Kristina Pilko Felker (Kanal Ri), Ivana Perić (HRT), Zvonimir Peranić (Rijeka Danas), Robert Zeneral (Riportal) i Kristijan Sirotich (ArtKvart), kao i predstavnici lokalne vlasti - zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, te zamjenik gradonačelnice Rijeke Goran Palčevski Vivoda.
Dio projekta usmjerenog na jačanje socijalnog dijaloga
Okrugli stol održan je u sklopu projekta „Socijalni dijalog za promjene: jačanje kapaciteta socijalnih partnera u medijima kroz osposobljavanje i suradnju“, koji provodi Sindikat novinara Hrvatske u partnerstvu sa Sindikatom grafičara i medija.
Cilj projekta je jačanje kapaciteta socijalnih partnera u medijskom sektoru kroz edukacije, razmjenu iskustava i razvoj suradnje. Ovakvi okrugli stolovi predstavljaju jednu od ključnih aktivnosti projekta jer omogućuju umrežavanje novinara, urednika, predstavnika medija i institucija, kao i otvorenu raspravu o problemima i budućnosti medijskog sektora.
