EN
Za suzbijanje SLAPP-a potrebna je kvalitetna primjena europske Anti-SLAPP direktive i zakona, ali i preventiva kojom bi se onemogućilo da takve tužbe uopće dođu na sud, rečeno je na današnjem okruglom stolu “Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP)” održanom u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva i Zelene akcije. Okrugli stol, koji je moderirao Domagoj Novokmet, simbolički je organiziran 99 dana prije isteka roka za implementaciju europske Anti-SLAPP direktive. Uvodna izlaganja i rasprava obuhvatili su različite aspekte prava EU-a u kombinaciji s nacionalnom pravnom praksom i relevantnim pravnim standardima kako bi se razmijenila iskustva i promišljanja za upotrebu pravnih odredbi EU-a u borbi protiv SLAPP-ova, za zaštitu javnog sudjelovanja te slobode izražavanja i medija. Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara, istaknula je da su SLAPP-ovi stalno mrcvarenje i pritisak na novinare, čime se zapravo želi onemogućiti profesionalni rad novinara. Dodala je da je važna primjena Europskog akta o slobodi medija (EMFA) u nacionalni zakonodavni okvir i da se doneseni propisi u potpunosti poštuju. “U Europi imamo tisuće SLAPP-ova, a ni u Hrvatskoj se broj ne smanjuje, što pokazuje da je to i dalje jedan od najvećih problema koji guši novinarstvo”, kazala je Sever.
Novinari i predstavnici HND-a Branko Mijić i Goran Gazdek govorili su iz vlastitog iskustva u suočavanju sa SLAPP-om na kojem su ročištu bili ovih dana, a tužio ih je nekadašnji ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, zbog toga što su kao potpredsjednici HND-a supotpisali priopćenje koje je donio Izvršni odbor HND-a o stanju na HRT-u. “Postupak traje evo petu godinu i ne nazire mu se kraj. Rasteže se i mrcvari nas, financijski i emotivno, jer svaki put moramo doći u Zagreb na ročišta. Smatram da treba povesti više brigu o preveniranju ovih postupaka i zašto takvi postupci uopće dolaze na sud”, naveo je Mijić. Gazdek je napomenuo kako je posebno teško biti žrtva SLAPP-a u lokalnim sredinama, gdje gotovo svakodnevno susrećete svoje tužitelje, čija vam djeca prijete i gdje ste izloženi stalnom šikaniranju.
Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije naglasila je da je SLAPP za njih u civilnom sektoru dodatno opterećenje. Navela je i vlastiti primjer u kojem je s dvojicom kolega žrtva takve tužbe i postupka koji traje već osam godine. “Cijelo to vrijeme provodimo po sudovima. To je naporno i iscrpljujuće, a također opterećuje kako financijski tako i emotivno”, navela je Gracin. Fadila Bahović, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, najavila je Nacrt prijedloga zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, kojim se želi suzbiti SLAPP. Bahović je istaknula kako se u zakon ugrađuju odredbe po kojima će tužitelj morati deponirati određeni iznos za troškove postupka, a predviđene su i novčane kazne ako dođe do spoznaje o zloupotrebi postupka.
“Ovo je prvi takav zakon u Hrvatskoj gdje transponiramo Direktivu i propisujemo zaštitne mehanizme za sve osobe koje su uključene u javno djelovanje poput novinara, boraca za ljudska prava, organizacija civilnog društva, umjetnika, znanstvenika. Predvidjeli smo također da sud, na prijedlog tuženika, traži javnu objavu presude u medijima, i to na trošak tužitelja”, kazala je Bahović, koja je naglasila kako su u radnoj skupini za izradu zakona, čija je predsjednica, zastupljeni predstavnici iz svih sfera zainteresiranih dionika.
Na njezino izlaganje nadovezala se Petra Jurina, načelnica sektora Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i ‘focal point’ Europske komisije za izvještavanje o SLAPP-u, kazavši kako će Ministarstvo biti nadležno za statističko praćenje broja SLAPP-ova jer su brojke koje se iznose u javnosti različite, a u tu svrhu služit će se propisanim indikatorima za identifikaciju SLAPP-a. Alan Uzelac, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstavnik Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo” naveo je kako SLAPP-ovi datiraju još iz devedesetih godina prošlog stoljeća, a da se nažalost stanje nije popravilo, nego čak i pogoršalo. Istaknuo je da je najveći problem ovih tužbi njihova dugotrajnost, postupci koji traju od 3 do 4,5 godina te iscrpljivanje tuženika. Dijana Kesonja iz Ureda pučke pravobraniteljice navela je kako su, osim novinara, koji su prvi, na udaru SLAPP-a i druge kategorije, pojedinci i organizacije za ljudska prava. Istaknula je da im se često javljaju aktivisti za okoliš, koji su često izloženi svim vrstama pritisaka.
“Postoje određena i stalna zastrašivanja i od samog represivnog aparata, čemu su izloženi i prijavitelji nepravilnosti u sustavu”, navela je Kesonja. Marija Orošić Kranjčec, sutkinja Općinskog suda u Novom Zagrebu, istaknula je kako očekuje da Zakon koji se donosi bude jasan, razumljiv i primjenjiv. “Tada neće biti problema i osobno se nadam da neću morati trošiti vrijeme i razmišljati kako da ga uskladim s drugim zakonima”, kazala je Orošić Kranjčec. Lana Ofak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu navela je kako osim neospornog prava na pristup sudu treba voditi računa i o pravu na slobodu izražavanja jer se kroz SLAPP to pravo pokušava osporiti.
Izvor: HND/ Ivica Buljan
