EN
Poslovni model na kojem su desetljećima počivali profesionalni mediji dramatično se promijenio. Oglašavanje se preselilo na velike digitalne platforme, prihodi tradicionalnih medija padaju, projektno financiranje ne omogućuje stabilan rad redakcija, a novinari sve češće napuštaju profesiju ili rade u prekarnim uvjetima, potplaćeni i bez zaštite profesionalnih i radničkih prava.
Profesionalno novinarstvo građanima osigurava provjerene i pouzdane informacije, nadzire vlast i druge centre moći te omogućuje javnu raspravu i donošenje informiranih odluka. Bez snažnog i neovisnog novinarstva nema informiranih građana, a bez njih nema ni funkcionalne demokracije. Istodobno, upravo novinarski sadržaj ostaje jedan od temelja digitalnog informacijskog prostora koriste ga platforme, tražilice i sustavi umjetne inteligencije.
Na okruglom stolu održanom u Novinarskom domu „Agora o AgoriEU: zašto je EU financiranje važno za zaštitu novinarskih prava?“, u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske, Hrvatskog novinarskog društva i Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, predstavnici novinarskih organizacija, medija, akademske zajednice i regulatora razgovarali su o europskim i nacionalnim modelima financiranja novinarstva, od budućeg programa AgoraEU do oporezivanja velikih tehnoloških platformi i izravne potpore novinarskom radu.
Uvodno je Diego Agundez iz Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju Europske komisije DG CONNECT predstavio gdje se trenutačno nalaze pregovori o budućem europskom proračunu za razdoblje 2028.-2034. i programu AgoraEU. Upravo se sada odlučuje kako će izgledati buduće financiranje i koliko će prostora unutar AgoraEU biti za novinarstvo, medijske slobode i pravo građana na pouzdane informacije. Mi tražimo da najmanje 20 posto ukupnog proračuna AgoraEU bude namijenjeno novinarstvu, informacijskom ekosustavu i slobodi medija.
Sever: Treba financirati novinarski rad, a ne samo projekte oko novinarstva
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara Maja Sever upozorila je da priča o budućem europskom proračunu i programu AgoraEU na prvi pogled može djelovati apstraktno i udaljeno od svakodnevnog rada novinara. No riječ je o vrlo konkretnom pitanju: od odluka koje se donose danas ovisit će koliko će novca u sljedećih sedam godina biti dostupno za novinarstvo, kome će ta sredstva biti namijenjena i hoće li se njima napokon moći financirati sam novinarski rad.
EFJ zato zagovara da najmanje 20 posto sredstava budućeg programa AgoraEU bude namijenjeno novinarstvu, informiranju i slobodi medija, ali i da novinarstvu budu dostupni drugi europski fondovi. Poseban je zahtjev uspostavljanje jasne i zaštićene linije za novinarstvo kako se sredstva za novinarski rad ne bi izgubila u konkurenciji s mnogo širim kulturnim i audiovizualnim sektorom.
„Europa mora prepoznati da treba financirati novinarstvo, novinarski rad i proizvodnju novinarskog sadržaja. Izgubili smo se u financiranju jačanja kapaciteta, radionica i drugih aktivnosti, dok je puno teže financirati ono osnovno - sam novinarski rad.“ naglasila je Sever i dodala da europska sredstva nisu jedino rješenje, nego dio šireg sustava u kojem se mora jasno odlučiti što se zapravo želi sačuvati, a to je novinarski rad i slobodni mediji.
Skender: Projektno financiranje nije rješenje za redakcije
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender upozorila je da Hrvatska ima kvalitetne novinare, ali da oni imaju sve manje prostora za rad. Redakcije se smanjuju, novinari napuštaju profesiju, a jeftinija tehnološka rješenja sve češće zamjenjuju novinarski rad.
Problem je, istaknula je, i u postojećim modelima javnog financiranja. Ako javni novac financira medijski sadržaj, mora postojati mogućnost da se utvrdi je li njime doista financiran rad novinara. Skender upozorava da
„Projektno financiranje nije nikakvo rješenje za novinarstvo i redakcije. Trebaju nam jasni kriteriji i trebamo konačno vrednovati novinarstvo i financirati novinarstvo.“
Posebno je upozorila na razliku između financiranja aktivnosti povezanih s medijima i financiranja samog novinarskog rada. Medijska pismenost, fact-checking, edukacije i razvoj projekata mogu biti važni, ali ne mogu zamijeniti novinare u redakcijama.
„Moramo konačno doći do toga da se javnim sredstvima financira novinarstvo. Novac mora biti vezan uz jasne kriterije, poštovanje redakcijske autonomije i stvarni novinarski rad.“
Špoljar: Tržište neće riješiti problem
Glavni tajnik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava Marko Špoljar detaljno je govorio o pokušajima da se povećaju prihodi novinara od autorskih prava - od press clippinga i javne posudbe do naknada vezanih uz uređaje i korištenje sadržaja na digitalnim platformama. No naglašava koji se na taj način mogu prikupiti pokazuju granice tog modela. Prosječna godišnja isplata članu DZNAP-a, rekao je Špoljar, iznosi oko stotinu eura neto.
„Ako ćemo ozbiljno govoriti o financiranju novinarstva i novinara, moramo biti puno ambiciozniji od naknada za autorska prava i puno ambiciozniji od natječaja kojima se financiraju pojedini projekti.“ Špoljar smatra da projektno financiranje ne može osigurati dugoročnu održivost profesije te da je potrebno snažnije javno financiranje uz jasne mehanizme koji će osigurati da sredstva dođu do novinarskog rada.
„Tržište ne može riješiti naše probleme. Novinarstvu treba snažno javno financiranje, a sredstva treba što je više moguće usmjeravati izravno prema novinarima za stvaranje novinarskog autorskog djela.“
U nastavku rasprave upozorio je i na sve teži materijalni položaj zaposlenih novinara. Sve više njegovih kolega, rekao je, uz redovni novinarski posao radi još jedan, a ponekad i dva dodatna posla.
Ako se taj trend nastavi, upozorio je, novinarstvom će se moći baviti samo oni koji imaju druge izvore prihoda.
Kronja: Dio novca koji odlazi Big Techu mora se vratiti medijima
Direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača Ozren Kronja upozorio je da postojeći europski mehanizmi naknade za korištenje novinarskog sadržaja ne daju rezultate koji bi mogli ozbiljnije kompenzirati gubitak prihoda medija.
Prema njegovu mišljenju, samo oslanjanje na autorska i srodna prava neće biti dovoljno. Problem je mnogo veći: velik dio novca iz oglašavanja koji je nekada financirao medije sada završava kod tehnoloških platformi.
„Ako ostanemo samo na autorskim pravima i očekujemo da ćemo time riješiti financijsku kompenzaciju, to se neće dogoditi. Nije se dogodilo ni na razini cijele Europe. Potrebno je nešto jače.“
Kronja smatra da Hrvatska zato mora razmišljati i o nacionalnom rješenju koje bi dio prihoda od digitalnog oglašavanja vratilo domaćem medijskom sustavu.
„Moramo napraviti nešto lokalno. Dio kolača od oglašavanja Big Techa mora se vratiti medijima. To je način da se prihodi vrate onima koji proizvode sadržaj i da se taj novac ponovno može ulagati u novinarstvo.“
Naglasio je pritom paradoks današnjeg digitalnog tržišta: platforme postaju sve važnije, promet prema izvornim medijskim stranicama pada, ali platforme i sustavi umjetne inteligencije i dalje ovise o sadržaju koji proizvode profesionalne redakcije.
Čuvalo: Bez kvalitetnog novinarstva nema demokracije
Izvanredna profesorica Fakulteta političkih znanosti Antonija Čuvalo upozorila je da rasprava ne smije stati samo na pitanju kako prikupiti novac. Jednako je važno odrediti kriterije prema kojima će se taj novac raspoređivati.
U središtu sustava, smatra, mora biti društvena i informativna vrijednost novinarskog sadržaja, a ne isključivo digitalne metrike, klikovi i doseg.
„Moramo pronaći način da se novac koji platforme ostvaruju koristeći novinarski rad vrati novinarima i novinarskoj profesiji. Ali moramo otvoriti i raspravu o kriterijima vrednovanja novinarskog rada.“
Čuvalo je podsjetila i na modele u kojima se javna sredstva izravnije usmjeravaju prema novinarima te na eksperimente s temeljnim dohotkom za kreativne radnike.
„Moramo osigurati sredstva baš za novinare i za kvalitetno novinarstvo jer bez kvalitetnog novinarstva nemamo demokraciju. Za snalaženje u kompleksnim društvima trebaju nam novinari i pouzdane, kvalitetne informacije.“
Vidov: Dobro novinarstvo je sporo i skupo. Netko ga mora platiti
Urednik Faktografa i Klimatskog portala Petar Vidov govorio je iz iskustva neprofitnih medija koji ovise o kombinaciji projektnog financiranja i ugovora s tehnološkim platformama.
Jedan od najvećih problema europskih projekata, rekao je, jest to što je često lakše dobiti novac za radionice, edukacije i aktivnosti povezane s novinarstvom nego za plaće novinara i proizvodnju novinarskog sadržaja.
„Projekti za financiranje čistog novinarskog rada praktički ne postoje. Puno je lakše dobiti projekt za radionice, medijsku pismenost ili neke druge aktivnosti nego sredstva za ono zbog čega mediji postoje – novinarski rad.“ rekao je Vidov i nastavio da takav sustav stvara paradoks u kojem redakcije provode projekte kako bi financirale organizaciju, a novinarstvom se bave u vremenu koje im nakon toga ostane.
Vidov je zato pitanje financiranja sažeo vrlo jednostavno:
„Ako hoćete kvalitetan proizvod, ako hoćete dobro novinarstvo, ono je sporo i skupo. Netko ga mora platiti. Ne vidim treću opciju osim javnog financiranja. Privatna filantropija i projektni grantovi neće biti dovoljni. Nama treba institucionalno financiranje novinarskog rada.“
Popovac: Ili ćemo financirati novinarstvo ili će postati hobi
Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac složio se da profesionalno novinarstvo bez novog modela financiranja teško može opstati.
„Ili ćemo većim dijelom podupirati novinarstvo javnim sredstvima ili će ono postati hobistička aktivnost pa na kraju iščeznuti.“
Za Popovca pitanje financiranja nije samo gospodarsko pitanje opstanka jedne industrije. Profesionalno novinarstvo povezao je s funkcioniranjem demokratskog društva, posebno u informacijskom prostoru u kojem građani sve teže mogu procijeniti podrijetlo i vjerodostojnost informacija.
„Bez profesionalnog novinarstva ne možemo imati demokratsko društvo. Koliko god vladali visokim tehnologijama i koliko god nam umjetna inteligencija bila dostupna, uvijek ćemo tražiti nekoga tko je odgovoran za informaciju i tko nam može reći kako do nečega zna.“ naglasio je Popovac i posebno istaknuo potrebu vraćanja dijela oglašivačkih prihoda domaćim medijima te promjene svijesti oglašivača o društvenoj vrijednosti ulaganja u profesionalne medije.
Andrea Hitner-Jančić: Ministarstvo čeka pregovore o AgoriEU
Predstavnica Ministarstva kulture i medija Andrea Hitner-Jančić poručila je da će se o konkretnom udjelu sredstava za novinarstvo tek pregovarati, ali i naglasila da oko potrebe zaštite profesionalnog novinarstva postoji suglasnost.
„Čekamo da krene trijalog i da onda možemo raspravljati o tome o kojem će postotku biti riječ. Svi se slažemo i svi želimo dobro i profesionalno novinarstvo, jer novinarstvo nam je ovdje najvažnije.“
Ivan Novosel: Novinarstvo mora imati izravnu javnu potporu
Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava upozorio je da AgoraEU, čak i uz veći udio za novinarstvo, sama neće riješiti strukturne probleme financiranja medija. Europski proces zato treba iskoristiti i za stvaranje stabilnog nacionalnog modela javnog financiranja novinarskog rada.
„Novinari trebaju imati izravan dio prihoda koji dolazi iz javnih izvora. Njih ne plaća država, plaćamo ih mi kao društvo jer nam je novinarstvo bitno.“ naglasio je Novosel.
Nije dovoljno financirati „sve oko novinarstva“
Iako su sudionici predlagali različite modele - od europskih fondova, digitalnog poreza i preraspodjele prihoda od oglašavanja do javnih fondova, financiranja doprinosa i izravnih potpora novinarim - svi se slažu da nije dovoljno financirati medijsku pismenost, edukacije, konferencije, radionice, tehnološki razvoj i kratkoročne projekte ako istodobno nestaju ljudi koji proizvode novinarski sadržaj.
Nije dovoljno ni očekivati da će tržište samo pronaći ravnotežu u situaciji u kojoj se oglašivački prihodi sele prema globalnim platformama, dok trošak profesionalnog novinarstva ostaje na redakcijama.
Zato se pitanje AgoreEU ne svodi samo na veličinu jednog europskog fonda već otvara šire pitanje političke odluke Europe i država članica: smatraju li profesionalno novinarstvo javnim dobrom koje vrijedi sustavno zaštititi i financirati.
Ako želimo novinare koji imaju vremena istraživati, provjeravati činjenice, odlaziti na teren, pratiti institucije i vlast, razgovarati s izvorima i preuzeti profesionalnu odgovornost za objavljenu informaciju, taj rad mora imati održiv ekonomski temelj.
