EN
Europska federacija novinara usvojila je snažnu rezoluciju na svojoj Općoj skupštini u Budimpešti 3. lipnja 2025., pozivajući na hitno djelovanje za rješavanje nejednakosti, diskriminacije i nasilja s kojima se suočavaju novinarke diljem Europe.
Rezolucija, koju je predstavio Upravni odbor EFJ-a i njegova Stručna skupina za rod i raznolikost (GENDEG), rezultat je novog istraživanja provedenog diljem Europe koje prikazuje zabrinjavajuću sliku stvarnosti s kojom se mnoge novinarke danas suočavaju.
„Moramo poduzeti konkretne mjere protiv ovih upornih rodnih nejednakosti u medijima u Europi; diskriminacija na temelju spola ili raznolikosti nije samo pitanje ljudskih prava, već utječe i na kvalitetu naših medija i pravo građana na informiranje“, kaže Elena Tarifa, supredsjedateljica GENDEG-a.
Istraživanje GENDEG-a prikupilo je odgovore 859 novinara (499 žena i 360 muškaraca) iz 17 europskih zemalja. Rezultati potvrđuju da se nejednakost spolova u novinarstvu u nekim slučajevima i pogoršava, posebno za majke i mlađe žene koje ulaze u profesiju. Mnoge žene su izjavile da im je majčinstvo ili zaustavilo karijeru ili ih je potpuno prisililo da napuste redakcije. Novinarke su opisale kako su bile izostavljene s nekih poslova nakon porodiljnog dopusta ili kako su se borile s radnim vremenom koje je brigu o djeci činilo gotovo nemogućim za uskladiti. Nejednakost u plaćama također je bila očita. Dok gotovo polovica svih ispitanika smatra da su muškarci i žene jednako plaćeni, 70% ispitanih žena ne slaže se s tom ocjenom. Mnoge novinarke su odgovorile i da nisu u mogucnosti pregovarati o boljim uvjetima rada ili plaći.
„Trebale su mi godine samo da zatražim računalo“, objasnila je jedna ispitanica. „Ne osjećam se sposobnom pregovarati o bilo čemu osim svoje fiksne plaće“, rekla je novinarka.
Diskriminacija i zlostavljanje na radnom mjestu također su rašireni. Više od četvrtine svih ispitanida reklo je da su se osjećale diskriminirano tijekom karijere - a 77% njih bile su žene. Žene su prijavile više verbalnog zlostavljanja, zastrašivanja i uznemiravanja. Od 1346 prijava neprimjerenog ili nasilnog ponašanja, preko 65% su prijavile žene. Gotovo sve prijavljeno seksualno agresivno ponašanje doživjele su žene. Ovi su se incidenti događali u svim profesionalnim okruženjima: prije svega u redakcijama, na terenu, online, pa čak i putem privatnih poruka ili telefonskih poziva. Počinitelji su bili od nadređenih i kolega do ispitanika i javnosti.
Unatoč rasprostranjenosti nedoličnog ponašanja, sustavi prijavljivanja općenito se smatraju neučinkovitima. Samo 28% ispitanika reklo je da je lako prijaviti neprimjereno ponašanje. Mnoge žene izrazile su nedostatak povjerenja u one zadužene za rješavanje pritužbi - ili su rekle da čak ni ne znaju koga kontaktirati. „Ako ne pristupimo ključnom pitanju rodne ravnopravnosti, povezanom s diskriminacijom na temelju raznolikosti, udaljavamo se od temeljnog načela koje uređuje svaku demokraciju i riskiramo da žene nestanu s odgovornih pozicija, na kojima ih je već malo“, stoji u rezoluciji.
Na temelju ovih nalaza, EFJ poziva poslodavce u medijima da provedu politike nulte tolerancije prema diskriminaciji i nasilju, razviju planove za jednakost na radnom mjestu i podrže napredovanje žena na vodeće pozicije. Rezolucija također poziva na jače uključivanje rodne ravnopravnosti u politiku EU-a te sindikate da integriraju specifične zaštite u kolektivne ugovore.
