Kao i prošle godine, najviše tužbi ima Hanza Media, njih
479, „teških“ u prosjeku
100.000 kuna. Odmah za njom je Styria s
203 tužbe, čiji odštetni zahtjevi iznose gotovo
20,2 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tužbenih zahtjeva kreće se od nekoliko tisuća kuna do čak više od milijun kuna, dok najdulji sudski spor traje čak
12 godina.
![]()
Od ukupnog broja od
924 tužbe,
892 se odnose na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga, dok su trenutno aktivna
32 kaznena postupka. Među tužiteljima se, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najviše ističu osobe iz javnog i političkog života, zatim pravne osobe, političari koji obnašaju vlast pa i sami suci.
Samo protiv Hanza Medije, trenutno su aktivne 33 tužbe koje je podnijelo 15 sudaca na ukupan iznos od 2,212.500 kuna.
![]()
Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem potražuje najmanje
78,5 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure i autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih.
Ove su godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorila 23 medija. Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je gotovo 89 % ispitanih medija odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok se 37 % njih jedva ili jako teško s tim nosi – tu je najčešće riječ o malim i neprofitnim medijima, koje ovakve tužbe dovode do ruba propasti.
![]()
„Brojka od
924 tužbi protiv novinara i medija pokazuje da pravosudni progon medija i novinara u Hrvatskoj i dalje traje te da mu se ne nazire kraj. Važno je napomenuti kako je stvarna brojka veća jer smo ovaj podatak dobili od tek
23 medija. Želimo jasno upozoriti domaću i međunarodnu javnost kako su tužbe najčešće sredstvo zastrašivanja novinara i medija kako bi odustali od ozbiljnih istraživačkih priča“, rekao je
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Dodao je i kako se medije „visokim odštetnim zahtjevima želi uništiti financijski. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci. Ovaj rat tužbama protiv novinara i medija velika je sramota za Hrvatsku, članicu Europske unije.“
![]()
Prema službenim podacima
Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je zatražio HND, ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2020. godine bio je
125. Također, lani je protiv novinara pokrenuto novih
489 parničnih predmeta za naknadu štete, a ukupno
840 parnica još nije riješeno.
Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2018., 2019. i 2020. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno
38 rješenja kojima je odbačena privatna tužba ili optužnica te
51 rješenje o obustavi postupka. Donesene su dvije odbijajuće presude te
25 oslobađajućih presuda. U samo
12 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki
deseti novinar osuđen za djelo za koje se teretio.
I sam HND ima tri aktivna sudska spora. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, kao i spor za naknadu štete od 250 tisuća kuna, od HND-a potražuje 200 tisuća kuna, a u istoj tužbi protiv predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić 50 tisuća kuna. Podsjetimo, riječ je o jedinstvenom slučaju tužbi javnog medijskog servisa protiv vlastitih zaposlenika, ali i strukovne novinarske udruge.
Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju su odgovorila
23 medija, u Hrvatskoj je u veljači 2020. bilo aktivno
905 sudskih sporova. Iako je ovogodišnja brojka neznatno veća, zabrinjava činjenica da uopće postoji toliki broj aktivnih tužbi. U velikom broju ovih postupaka riječ je o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation), tužbama kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija.
Monika Kutri
EN
Od ukupnog broja od 924 tužbe, 892 se odnose na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga, dok su trenutno aktivna 32 kaznena postupka. Među tužiteljima se, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najviše ističu osobe iz javnog i političkog života, zatim pravne osobe, političari koji obnašaju vlast pa i sami suci.
Samo protiv Hanza Medije, trenutno su aktivne 33 tužbe koje je podnijelo 15 sudaca na ukupan iznos od 2,212.500 kuna.
Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem potražuje najmanje 78,5 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure i autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih.
Ove su godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorila 23 medija. Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je gotovo 89 % ispitanih medija odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok se 37 % njih jedva ili jako teško s tim nosi – tu je najčešće riječ o malim i neprofitnim medijima, koje ovakve tužbe dovode do ruba propasti.
„Brojka od 924 tužbi protiv novinara i medija pokazuje da pravosudni progon medija i novinara u Hrvatskoj i dalje traje te da mu se ne nazire kraj. Važno je napomenuti kako je stvarna brojka veća jer smo ovaj podatak dobili od tek 23 medija. Želimo jasno upozoriti domaću i međunarodnu javnost kako su tužbe najčešće sredstvo zastrašivanja novinara i medija kako bi odustali od ozbiljnih istraživačkih priča“, rekao je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Dodao je i kako se medije „visokim odštetnim zahtjevima želi uništiti financijski. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci. Ovaj rat tužbama protiv novinara i medija velika je sramota za Hrvatsku, članicu Europske unije.“
Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je zatražio HND, ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2020. godine bio je 125. Također, lani je protiv novinara pokrenuto novih 489 parničnih predmeta za naknadu štete, a ukupno 840 parnica još nije riješeno.
Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2018., 2019. i 2020. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno 38 rješenja kojima je odbačena privatna tužba ili optužnica te 51 rješenje o obustavi postupka. Donesene su dvije odbijajuće presude te 25 oslobađajućih presuda. U samo 12 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki deseti novinar osuđen za djelo za koje se teretio.
I sam HND ima tri aktivna sudska spora. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, kao i spor za naknadu štete od 250 tisuća kuna, od HND-a potražuje 200 tisuća kuna, a u istoj tužbi protiv predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić 50 tisuća kuna. Podsjetimo, riječ je o jedinstvenom slučaju tužbi javnog medijskog servisa protiv vlastitih zaposlenika, ali i strukovne novinarske udruge.
Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju su odgovorila 23 medija, u Hrvatskoj je u veljači 2020. bilo aktivno 905 sudskih sporova. Iako je ovogodišnja brojka neznatno veća, zabrinjava činjenica da uopće postoji toliki broj aktivnih tužbi. U velikom broju ovih postupaka riječ je o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation), tužbama kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija.
Monika Kutri
