EN
Na međunarodnom novinarskom festivalu Varaždin Media Fest, održanom 9. i 10. listopada 2026. u Varaždinu, predstavili smo rezultate velikog regionalnog istraživanja o položaju žena u medijima, rodno uvjetovanom nasilju, seksualnom uznemiravanju i diskriminaciji u redakcijama. Istraživanje je provedeno u sklopu međunarodnog projekta „Žene u medijima” (Women in Media), u kojem sudjeluje i Sindikat novinara Hrvatske, a njegovi rezultati upozoravaju na ozbiljne, duboko ukorijenjene probleme u medijskoj industriji Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine.
Na panelu „Žene u medijima”, o rezultatima istraživanja i mogućnostima konkretne zaštite novinarki govorili su Selma Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo, Maja Sever iz Sindikata novinara Hrvatske i Darko Šper iz Granskog sindikata kulture, umjetnosti i medija „Nezavisnost” iz Srbije.
Istraživanje provedeno među 606 sudionica pokazalo je zabrinjavajuće razmjere problema: četiri od pet žena u medijima doživjele su neki oblik rodno uvjetovanog nasilja, dok su dvije od tri bile izložene nekom obliku seksualnog uznemiravanja ili seksualnog nasilja, uključujući verbalne, neverbalne i fizičke oblike.
No, jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jest da se ne radi o izoliranim incidentima ni pojedinačnim slučajevima neprimjerenog ponašanja. Nasilje i diskriminacija povezani su s načinom funkcioniranja redakcija, odnosima moći, nesigurnim radnim uvjetima, nedostatkom učinkovitih mehanizama zaštite i kulturom šutnje zbog koje brojne žene nikada ne prijave ono što su doživjele.
Nasilje nad novinarkama nije privatni problem, nego odgovornost cijelog medijskog sektora
Otvarajući razgovor, Maja Sever podsjetila je kako je projekt nastao iz potrebe da novinarske organizacije iz regije zajednički odgovore na probleme s kojima se novinarke svakodnevno suočavaju, ali o kojima se još uvijek nedovoljno otvoreno govori.
Govoreći o vlastitom sindikalnom iskustvu, opisala je slučaj mlade novinarke koja je bila izložena seksualnom uznemiravanju nadređene osobe te teškoće s kojima se suočila pokušavajući ostvariti zaštitu. Upravo je takvo iskustvo pokazalo koliko su postojeći mehanizmi često nedjelotvorni i koliko je teško zaštititi žrtvu čak i u velikim medijskim organizacijama koje imaju formalno uređene procedure.
„Svi moramo raditi na problemu seksualnog uznemiravanja, zastrašivanja i napada na novinarke, bilo da se događaju u redakcijama, izvan njih ili na internetu”, poručila je Sever, naglašavajući zajedničku odgovornost novinara, urednika, sindikata i medijskih poslodavaca.
Upozorila je i na činjenicu da mlade novinarke i novinari sve češće napuštaju profesiju zbog kombinacije loših radnih uvjeta, političkih i uredničkih pritisaka, niskih plaća, uznemiravanja i izostanka odgovarajuće zaštite.Posebno je istaknula važnost suradnje organizacija iz različitih zemalja. Upravo je povezivanje sindikata, profesionalnih udruga, istraživača i organizacija civilnog društva omogućilo da se iskustva o kojima se godinama govorilo uglavnom pojedinačno prvi put sustavnije istraže i pretoče u podatke na temelju kojih se mogu zahtijevati promjene.
Selma Zulić Šiljak: Žena je sve više u novinarstvu, ali ne i na mjestima odlučivanja
Rezultate regionalnog istraživanja predstavila je Selma Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo, koja je naglasila kako cilj istraživanja nije bio samo utvrditi razmjere seksualnog uznemiravanja, nego sagledati cjelokupan položaj žena u medijskom sektoru. Jedan od važnih nalaza odnosi se na takozvanu feminizaciju novinarstva. Iako žene čine sve veći dio novinarske profesije, njihova brojnost nije praćena odgovarajućim povećanjem utjecaja na uredničke odluke, upravljanje medijskim organizacijama i raspodjelu moći.
„Nasilje na radnom mjestu nije slučajno. Ono je strukturno, ukorijenjeno u organizacijskoj kulturi i raspodjeli moći unutar redakcija”, istaknula je Zulić Šiljak, objašnjavajući središnji zaključak istraživanja.
Posebno zabrinjavaju podaci o neprijavljivanju nasilja. Brojne novinarke ne vjeruju da će prijava dovesti do stvarne zaštite, strahuju od gubitka posla, profesionalnih posljedica ili stigmatizacije. Neke se boje da će ih se nakon prijave promatrati isključivo kroz iskustvo uznemiravanja, umjesto kroz njihov profesionalni rad.
Istraživanje je pokazalo i da postojanje formalnih pravilnika nije jamstvo zaštite. Ako zaposlenice ne znaju kome se mogu obratiti, ako ne vjeruju da će prijava biti ozbiljno razmotrena ili ako postupci ne završavaju odgovarajućim sankcijama, takvi dokumenti ostaju samo deklarativna zaštita.
Dodatno zabrinjava što su među počiniteljima često upravo kolege i nadređeni, odnosno osobe s kojima novinarke svakodnevno rade i o kojima može ovisiti njihov profesionalni položaj.
Darko Šper: Pravilnici moraju postati stvarna zaštita, a ne samo dokumenti
O iskustvima iz Srbije i konkretnim koracima u provedbi projekta govorio je Darko Šper iz sindikata „Nezavisnost”. Upozorio je da se projekt provodi u iznimno zahtjevnim okolnostima za novinarstvo u Srbiji, obilježenima političkim pritiscima, napadima na novinare i ozbiljnim ugrožavanjem medijskih sloboda. U takvom okruženju pitanja rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije nerijetko ostaju u sjeni drugih problema, iako su jednako važna za sigurnost i dostojanstvo zaposlenih. Unatoč tome, projekt je već donio konkretne rezultate. Četiri medijske kuće u Srbiji prihvatile su pravilnik namijenjen prevenciji i suzbijanju uznemiravanja i nasilja u radnom okruženju.
Riječ je o jednom od važnih alata razvijenih u sklopu projekta „Žene u medijima”, koji medijskim organizacijama treba pomoći da uspostave jasne postupke prijavljivanja, zaštite žrtava i odgovornosti za uznemiravanje. Tijekom rasprave naglašeno je da je usvajanje pravilnika tek prvi korak. Jednako je važno osigurati da svi zaposleni budu upoznati sa svojim pravima, da postoji povjerenje u postupke i da medijski poslodavci preuzmu odgovornost za njihovu stvarnu provedbu.
Od istraživanja prema promjenama u redakcijama
Projekt „Žene u medijima” ne završava objavom istraživanja. Njegov je cilj rezultate pretočiti u konkretne promjene, od edukacije novinarki i novinara do razvoja učinkovitih internih mehanizama zaštite, osnaživanja sindikata i zagovaranja boljih javnih politika.
U sljedećim fazama posebna će se pozornost posvetiti studentima novinarstva, zaposlenima u redakcijama, urednicima i medijskom menadžmentu. Važan dio aktivnosti čine i informativne kampanje kojima se želi potaknuti prepoznavanje i prijavljivanje uznemiravanja te osigurati da novinarke znaju gdje mogu potražiti pomoć.
U raspravi je otvoreno i pitanje odgovornosti medijskih organizacija koje koriste javna sredstva. Jedan od prijedloga jest da učinkovita zaštita zaposlenih od uznemiravanja i diskriminacije postane jedan od uvjeta za ostvarivanje određenih oblika javnog financiranja. Posebno je istaknuto da se problem ne može riješiti samo donošenjem novih propisa, već je potrebno mijenjati odnose moći, svakodnevnu uredničku praksu i organizacijsku kulturu koja često tolerira seksizam, omalovažavanje i različite oblike uznemiravanja.
Za Sindikat novinara Hrvatske sudjelovanje na Varaždin Media Festu bilo je još jedna prilika da rezultate istraživanja predstavi široj profesionalnoj javnosti i pozove medijske organizacije na suradnju. Poruka panela bila je jasna: sigurnost i dostojanstvo novinarki nisu sporedna pitanja medijske industrije, nego temeljni preduvjeti kvalitetnog, neovisnog i slobodnog novinarstva.
Isttraživanje, nacionalni izvještaji i materijali razvijeni u sklopu projekta dostupni su na stranici www.womeninmedia.eu
