EN
Može li Bosna i Hercegovina nakon parlamentarnih izbora napokon krenuti prema političkoj stabilnosti i Europskoj uniji ili će nacionalne podjele, institucionalne blokade i geopolitički interesi ponovno zaustaviti promjene? O tome su u prvom razgovoru drugog ciklusa „Europskih izazova” govorili politologinja dr. Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose i zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, koji je predvodio promatračku misiju Europskog parlamenta na izborima u BiH. Razgovor je otvorio niz važnih pitanja, od vjerodostojnosti izbornog procesa i odnosa Hrvata i Bošnjaka do politike Milorada Dodika, odgovornosti međunarodne zajednice i sve ozbiljnijeg odlaska stanovništva iz zemlje.
Bosna i Hercegovina ponovno se nalazi na političkoj prekretnici. Nedavno održani parlamentarni izbori donijeli su određene promjene, među kojima se posebno ističu primjena novih tehnologija u izbornom procesu i izbor hrvatske članice Predsjedništva BiH, no istodobno su otvorili pitanje mogu li novi politički odnosi doista pridonijeti funkcioniranju države čiji razvoj desetljećima usporavaju međunacionalne napetosti, složen institucionalni sustav i nedostatak političkog dogovora.
Upravo je budućnost Bosne i Hercegovine bila tema prvog razgovora drugog ciklusa emisije „Europski izazovi”, serije javnih razgovora koju u zagrebačkom centru Doživi Europu organiziraju Europski parlament, Sindikat novinara Hrvatske i partnerski mediji.
Sugovornici su iz različitih perspektiva analizirali rezultate izbora, ali i pokušali odgovoriti na znatno važnije pitanje: može li Bosna i Hercegovina pronaći politički model u kojem će zaštita nacionalnih identiteta prestati biti izvor stalnih sukoba i postati temelj suradnje, razvoja i zajedničke europske budućnosti?
Novi izborni sustav donio je više povjerenja, ali otvorio i pitanje stvarnog broja stanovnika
Jedna od važnijih novosti na izborima održanima 4. listopada bila je primjena novih tehnologija koje su trebale povećati transparentnost i spriječiti izborne manipulacije. Kako je objasnio Davor Ivo Stier, prvi su put korišteni uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, čime se nastojalo spriječiti manipulacije biračkim popisima i prebrojavanjem glasova.
Iako je u pripremi bilo problema s isporukom opreme, a na pojedinim biračkim mjestima i početnih tehničkih poteškoća, Stier je ocijenio da je sustav u konačnici uspješno funkcionirao.
Posebno je važnim ocijenio činjenicu da rezultati izbora nisu bili osporavani na način koji je obilježavao neke ranije izborne cikluse. Prema njegovoj ocjeni, nove tehnologije pridonijele su znatno višoj razini integriteta izbornog procesa.
No izbori su istodobno otvorili i pitanje izlaznosti, koja je bila gotovo deset postotnih bodova niža nego na prethodnim općim izborima. Stier smatra da se taj pad ne može objasniti isključivo nezainteresiranošću birača ili razočaranjem politikom, nego i činjenicom da je biometrijska identifikacija omogućila realniji uvid u stvarno sudjelovanje građana u izborima. Senada Šelo Šabić upozorila je da se iza izbornih brojki krije jedan od najvećih problema Bosne i Hercegovine - dramatičan odlazak stanovništva.
Prema podacima koje je iznijela u razgovoru, u biračkim popisima nalazi se oko 3,4 milijuna birača, dok procjene govore da u zemlji stvarno živi oko 2,5 milijuna stanovnika, možda i manje. Pritom je naglasila da Bosna i Hercegovina nema ažuran popis stanovništva koji bi omogućio pouzdano utvrđivanje demografskog stanja.
Problem, međutim, nije samo u brojkama. Ljudi iz Bosne i Hercegovine ne odlaze isključivo zbog niskih plaća ili nezaposlenosti. Odlaze i oni koji imaju stabilne prihode, posao i riješeno stambeno pitanje, ali ne vide perspektivu za sebe i svoju djecu u društvu obilježenom političkom nesigurnošću, korupcijom i stalnim krizama.
Takav odlazak, upozorila je Šelo Šabić, dugoročno ugrožava i gospodarski razvoj i sposobnost zemlje da izgradi funkcionalne institucije.
Može li izbor hrvatske članice Predsjedništva smanjiti napetosti?
Jedno od najvažnijih političkih pitanja nakon izbora odnosi se na izbor hrvatske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Stier je ocijenio da je ovoga puta izabrana kandidatkinja koja ima većinsku podršku hrvatskih birača, što bi moglo pridonijeti smanjenju dugogodišnjih napetosti između Hrvata i Bošnjaka.
Podsjetio je na prijepore koji su pratili prethodne izbore Željka Komšića, kada su hrvatske političke stranke upozoravale da je hrvatski član Predsjedništva izabran pretežito glasovima bošnjačkih birača.
Prema Stierovim riječima, novi izborni rezultat pozitivno su dočekali ne samo predstavnici hrvatskih političkih stranaka nego i dio političke i intelektualne javnosti u Sarajevu, upravo zbog očekivanja da bi mogao otvoriti prostor za smirivanje odnosa. Ipak, upozorio je da time nije riješeno pitanje reforme izbornog zakonodavstva. Bosna i Hercegovina i dalje mora pronaći rješenje koje će istodobno omogućiti legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i ukloniti diskriminaciju građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od njih. Šelo Šabić složila se da bi novi izborni rezultat mogao pridonijeti političkoj relaksaciji, ali je upozorila da slične situacije u prošlosti nisu bile dovoljne za rješavanje dubokih strukturnih problema.
Prema njezinoj ocjeni, upravo bi smanjenje napetosti trebalo iskoristiti za otvaranje pitanja koja se godinama odgađaju, a bez kojih Bosna i Hercegovina ne može postati funkcionalna i stabilna država.
Šelo Šabić: Temeljni je problem što se svako političko pitanje svodi na etničku pripadnost
Jedan od središnjih dijelova razgovora bio je posvećen političkom sustavu Bosne i Hercegovine i činjenici da se gotovo svaka rasprava o budućnosti zemlje na kraju pretvara u raspravu o nacionalnim odnosima.
Senada Šelo Šabić upozorila je da je to jedan od najdubljih problema bosanskohercegovačkog društva. Dok se u drugim europskim državama političke rasprave vode o gospodarstvu, obrazovanju, zdravstvu, socijalnim pravima, okolišu i životnom standardu, u Bosni i Hercegovini sva ta pitanja vrlo brzo postaju pitanja etničke pripadnosti i nacionalnog predstavljanja.
Takav politički okvir, smatra, ne samo da otežava postizanje dogovora nego i potiče političke aktere da vlastiti opstanak na vlasti grade na predstavljanju sebe kao jedinih zaštitnika svojeg naroda.
Posebno je izrazila rezervu prema mogućnosti da Bosna i Hercegovina postane potpuno funkcionalna država u okviru postojećeg ustavnog uređenja, jer ono, prema njezinoj ocjeni, potiče maksimalističke političke zahtjeve i smanjuje prostor za suradnju.
Stier je ponudio nešto drukčiji pogled na odnos nacionalnog identiteta i demokracije. Smatra da problem nije u samom postojanju triju konstitutivnih naroda i njihovih identiteta, nego u načinu na koji se ti identiteti koriste u političkoj borbi.
Naglasio je da nacionalna pripadnost ne mora biti prepreka zajedničkom životu i razvoju, ako politički sustav uspije uskladiti zaštitu različitih zajednica s ostvarivanjem zajedničkog dobra. Upravo je koncept zajedničkog dobra, prema njegovu mišljenju, u suvremenoj politici prečesto zanemaren. Kao jedan od mogućih pravaca reforme spomenuo je federalne modele koji omogućuju očuvanje identiteta različitih zajednica, ali istodobno ograničavaju mogućnost stalnih blokada i veta.
Ipak, takvo rješenje ne može biti nametnuto izvana, nego zahtijeva politički dogovor i spremnost na kompromis unutar same Bosne i Hercegovine.
Dodik, Republika Srpska i politika stalnih blokada
Posebno oštar dio razgovora odnosio se na Milorada Dodika i političku ulogu Republike Srpske u funkcioniranju Bosne i Hercegovine.
Šelo Šabić upozorila je da problem nije u samom postojanju entiteta, nego u političkim strategijama koje institucije koriste za slabljenje države i produbljivanje nepovjerenja među njezinim građanima.
Podsjetila je da je Republika Srpska nastala u okolnostima koje su ostavile duboke traume u bosanskohercegovačkom društvu, ali je istaknula da institucionalna i teritorijalna rješenja treba vrednovati prema tome omogućuju li građanima sigurnost, razvoj i dostojanstven život.
Prema njezinoj ocjeni, sve izraženije secesionističke poruke političkog vodstva Republike Srpske, kao i kontinuirano osporavanje državnih institucija, stvaraju atmosferu u kojoj je teško voditi racionalan politički dijalog.
Šelo Šabić upozorila je i da takva politika ne ugrožava samo odnose među političkim predstavnicima nego i osjećaj sigurnosti građana, među kojima i dalje postoji strah od mogućnosti novih sukoba. Stier je naveo konkretne primjere političkih blokada koje su usporile europski put Bosne i Hercegovine. Posebno se osvrnuo na Plan rasta Europske unije za zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, od čega je približno milijarda namijenjena Bosni i Hercegovini. Unatoč dugotrajnim pregovorima i postizanju dogovora o reformskoj agendi, prema njegovim riječima, predstavnici Republike Srpske blokirali su daljnju proceduru potrebnu za korištenje europskih sredstava.
Upozorio je da se pritom ne radi samo o apstraktnim političkim pitanjima, nego o sredstvima koja bi mogla pridonijeti gospodarskom razvoju, infrastrukturi i kvaliteti života građana. Slične blokade, podsjetio je, pojavljivale su se i u vezi sa suradnjom s Frontexom te pitanjima približavanja NATO-u, iako su se u pojedinim slučajevima nakon političkih pregovora ipak uspijevali postići dogovori.
Stier smatra da takvi primjeri pokazuju kako europska politika prema Bosni i Hercegovini mora postati pragmatičnija i učinkovitija. Umjesto da samo postavlja uvjete i čeka njihovo ispunjavanje, Europska unija trebala bi aktivnije koristiti političke i diplomatske mehanizme kako bi uklonila blokade.
Izborni rezultati i budućnost političkih stranaka
U razgovoru je analizirana i promjena političkih odnosa unutar triju konstitutivnih naroda.Senada Šelo Šabić ocijenila je da su rezultati izbora poslali jasnu poruku Bakiru Izetbegoviću, koji ponovno nije uspio osvojiti mjesto u Predsjedništvu BiH, iako je njegova Stranka demokratske akcije ostvarila snažan izborni rezultat.Smatra da bi Izetbegović trebao razmotriti povlačenje s čela stranke, jer birači očito razlikuju podršku političkoj organizaciji od podrške njezinu dugogodišnjem lideru.
Istaknula je i rezultat Stranke za Bosnu i Hercegovinu, koji otvara pitanje mogućeg preslagivanja političkih odnosa među bošnjačkim strankama. Stier je upozorio da je politička konkurencija postojala i u Republici Srpskoj, ali da oporba nije uspjela ponuditi dovoljno uvjerljivu alternativu Dodiku. Prema njegovoj analizi, jedan od ključnih problema bio je pokušaj oporbenih stranaka da Dodiku konkuriraju na nacionalističkoj platformi, umjesto da se jasnije razlikuju od njegove politike. Dodik je, smatra Stier, takvu strategiju iskoristio u svoju korist, naglašavajući međunarodne kontakte s Rusijom, Srbijom i osobama bliskima američkoj administraciji.
Kada je riječ o hrvatskom političkom prostoru, Stier je ocijenio da je strah od ponavljanja ranijih prijepora oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva pridonio koncentraciji glasova oko kandidatkinje koja je imala najveće izglede za pobjedu. Ipak, smatra da bi promjene izbornog zakonodavstva mogle otvoriti prostor za veći politički pluralizam među Hrvatima u BiH.
Američka politika, Rusija i opasnost da BiH postane prostor nadmetanja za resurse
Značajan dio razgovora bio je posvećen geopolitičkim interesima u Bosni i Hercegovini, osobito odnosu američke administracije prema Dodiku i Republici Srpskoj te mogućim posljedicama sve izraženije transakcijske politike.Šelo Šabić upozorila je da slabe institucije i nedovoljno razvijena vladavina prava stvaraju prostor u kojem međunarodni akteri mogu ostvarivati vlastite interese bez odgovarajuće demokratske kontrole. Bosna i Hercegovina, naglasila je, nije zemlja bez resursa. Naprotiv, raspolaže prirodnim bogatstvima, vodnim resursima, industrijskim potencijalom i ljudskim kapitalom koji bi mogli biti temelj njezina razvoja.
No ako država nije sposobna zaštititi javni interes, njezina bogatstva mogu postati predmet političkih i gospodarskih dogovora u kojima građani imaju vrlo malo utjecaja.U tom je kontekstu otvoreno i pitanje projekta južne plinske interkonekcije te američkih interesa povezanih s energetskom infrastrukturom.
Stier je naglasio da je potrebno razlikovati moguće poslovne interese pojedinih ulagača od strateške važnosti energetskog povezivanja Bosne i Hercegovine s alternativnim dobavnim pravcima. Prema njegovoj ocjeni, južna interkonekcija važna je zato što bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu koji dolazi preko Srbije.
Smatra da je energetska diversifikacija u strateškom interesu Bosne i Hercegovine i Europe, neovisno o tome tko će na kraju sudjelovati u financiranju i provedbi projekta.
Različita stajališta sugovornika pokazala su i širu dilemu: kako istodobno privući međunarodna ulaganja, osigurati energetsku sigurnost i spriječiti da politička i gospodarska budućnost zemlje ovisi o dogovorima moćnih međunarodnih aktera?
Europska unija mora prestati čekati da se političari u BiH dogovore
Jedno od najvažnijih pitanja razgovora bilo je može li Europska unija pronaći učinkovitiji način približavanja Bosne i Hercegovine europskim institucijama i standardima.
Stier je podsjetio da Bosna i Hercegovina još nije ispunila ni neke od osnovnih preduvjeta za otvaranje pristupnih pregovora, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. No smatra da europska perspektiva zemlje ne bi smjela ostati potpuno zarobljena unutarnjim političkim blokadama. Zato zagovara koncept postupne integracije, odnosno uključivanje Bosne i Hercegovine u pojedine europske politike i programe i prije punopravnog članstva. Kao konkretan primjer naveo je mogućnost uključivanja Bosne i Hercegovine u europski prostor bez roaminga, ali i postupno usklađivanje tržišnih pravila i drugih standarda s onima u Europskoj uniji.
Takav pristup, smatra, omogućio bi građanima da neposredno osjete koristi europskih integracija, čak i kada politički predstavnici ne uspijevaju postići dogovor o svim institucionalnim reformama. Posebno je naglasio da se koristi europskih politika moraju približiti građanima Sarajeva, Mostara, Banje Luke i drugih sredina, bez obzira na političke podjele. Šelo Šabić izrazila je znatno veću skepsu prema sposobnosti Europske unije da postane odlučan geopolitički akter u Bosni i Hercegovini. Iako je naglasila da snažno vjeruje u europski projekt, upozorila je da je Europska unija opterećena vlastitim problemima i da zapadni Balkan često nije među njezinim političkim prioritetima. Prema njezinoj ocjeni, upravo bi države koje imaju neposredan interes za stabilnost regije trebale preuzeti aktivniju ulogu.
Kao jednu od mogućnosti spomenula je suradnju skupine europskih država spremnih na konkretnije djelovanje, uključujući i partnere izvan Europske unije, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Takva suradnja, smatra, ne bi trebala proizlaziti iz milosrđa prema Bosni i Hercegovini, nego iz jasnog razumijevanja da je stabilnost te zemlje važna za sigurnost cijelog europskog kontinenta.
Visoki predstavnik i međunarodne mirovne snage: Može li BiH sama jamčiti stabilnost?
Posebna pozornost posvećena je ulozi međunarodne zajednice i instituciji visokog predstavnika, koja je od završetka rata jedan od ključnih mehanizama međunarodnog nadzora nad provedbom Daytonskog mirovnog sporazuma. Sugovornici su otvorili pitanje može li Bosna i Hercegovina napredovati prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji dok međunarodni predstavnik zadržava izvanredne ovlasti nad njezinim političkim sustavom.
Iako je dugoročni cilj da Bosna i Hercegovina sama preuzme punu odgovornost za funkcioniranje svojih institucija, Šelo Šabić upozorila je da uvjeti za povlačenje međunarodnih mehanizama nadzora još nisu ispunjeni. Prerano ukidanje tih mehanizama, u situaciji u kojoj politički predstavnici otvoreno osporavaju državne institucije, moglo bi dodatno ugroziti stabilnost.
U tom je kontekstu istaknuta i važnost međunarodnih mirovnih snaga EUFOR-a, čija prisutnost ima važnu ulogu u očuvanju sigurnosti i odvraćanju od mogućih sukoba. Šelo Šabić upozorila je da Europa ne bi smjela čekati novu sigurnosnu krizu kako bi počela ozbiljnije djelovati. Razmatrana je i mogućnost snažnijeg međunarodnog sigurnosnog angažmana, uključujući povećanje prisutnosti mirovnih snaga.
Rasprava je otvorila i pitanje političkog kredibiliteta Europske unije. Ako europske institucije nisu sposobne djelovati odlučno u zemlji koja se nalazi u njihovu neposrednom susjedstvu i čiji građani većinski podržavaju europske integracije, postavlja se pitanje koliko uvjerljivo mogu zagovarati vlastitu geopolitičku ulogu.
Kakvu ulogu može imati Hrvatska i koliko je važan odnos s HDZ-om BiH?
Važan dio razgovora odnosio se na ulogu Republike Hrvatske u europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, ali i na političke odnose hrvatskih stranaka s partnerima u susjednoj državi. Stier je podsjetio da Hrvatska pruža konkretnu podršku Bosni i Hercegovini kroz bilateralnu suradnju, prijenos iskustava iz pristupnog procesa i političko zagovaranje njezina europskog puta. Naglasio je da je Hrvatskoj u strateškom interesu stabilna Bosna i Hercegovina koja napreduje prema Europskoj uniji, jer političke i sigurnosne krize u susjednoj zemlji neposredno utječu i na Hrvatsku.Istodobno je u razgovoru otvoreno pitanje odnosa HDZ-a BiH i Milorada Dodika te mogućih proturječja između zagovaranja europske budućnosti Bosne i Hercegovine i suradnje s političkim akterima koji blokiraju njezin napredak. Šelo Šabić upozorila je na važnost povjerenja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te potrebu da hrvatska politika bude usmjerena na jačanje stabilnosti i funkcionalnosti cijele države, a ne samo na odnose s pojedinim političkim strankama. Stier je naglasio da se politički dijalog mora voditi i s onima s kojima postoje ozbiljna neslaganja, ako se na taj način mogu postići konkretni pomaci u deblokadi europskog puta.Posebno je upozorio na opasnost politike u kojoj se dva konstitutivna naroda udružuju protiv trećega, bez obzira na to o kojoj je kombinaciji riječ.
Umjesto novih političkih podjela, smatra, potrebno je pronaći model suradnje koji će omogućiti da svi konstitutivni narodi sudjeluju u donošenju odluka, ali i da država bude sposobna provoditi reforme.Za Hrvatsku, zaključio je, nije prihvatljiva perspektiva u kojoj Bosna i Hercegovina godinama stagnira dok druge države regije napreduju prema članstvu u Europskoj uniji.
Mir, povjerenje i svakodnevni život građana važniji su od političkih nadmetanja
Unatoč razlikama u pogledima na ustavni ustroj, međunarodne intervencije i mogućnosti reformi, oba sugovornika složila su se da Bosna i Hercegovina mora pronaći način za izlazak iz začaranog kruga političkih blokada. Senada Šelo Šabić posebno je istaknula da građani Bosne i Hercegovine u svakodnevnom životu često pokazuju znatno veću spremnost na suradnju nego njihovi politički predstavnici. Kao primjere navela je građanske inicijative koje okupljaju ljude različitih nacionalnosti oko zajedničkih problema, poput zaštite okoliša, borbe za pravdu i sigurnosti djece. Upravo takve inicijative pokazuju da u bosanskohercegovačkom društvu postoje zajednički interesi koji nadilaze nacionalne podjele, iako ih politički sustav često potiskuje u drugi plan.
Za Šelo Šabić temeljni izazov nije samo pronaći novi institucionalni model, nego stvoriti političke uvjete u kojima će građani ponovno vjerovati da mogu utjecati na budućnost svoje zemlje.
Stier je naglasio da novi izborni ciklus pruža priliku političkim predstavnicima da legitimitet dobiven na izborima pretvore u konkretne rezultate. Kao neposredne prioritete izdvojio je uklanjanje blokada koje onemogućuju korištenje sredstava iz europskog Plana rasta, imenovanje pregovaračkog tima i nastavak približavanja europskim politikama.
U završnom dijelu razgovora Šelo Šabić upozorila je da Europska unija mora razumjeti kako je njezin angažman u Bosni i Hercegovini pitanje vlastite vjerodostojnosti. Ako dopusti da njezin utjecaj u regiji slabi, prostor će nastaviti popunjavati drugi međunarodni akteri, čiji interesi ne moraju biti usklađeni s demokratskim razvojem zemlje.Zato je ponovno otvorila mogućnost djelovanja skupine država spremnih na snažniji politički angažman, svojevrsne koalicije voljnih koja bi podržala demokratske snage i konkretne reforme.Stier je, s druge strane, zaključio da je najvažnije usredotočiti se na sljedeće ostvarive korake i građanima što prije omogućiti konkretne koristi od europskih integracija.Rasprava je tako pokazala da se budućnost Bosne i Hercegovine ne može svesti samo na pitanje izbornih rezultata, nacionalnog predstavljanja ili odnosa političkih lidera. Iza svih tih pitanja stoji znatno važniji izazov: kako izgraditi državu u kojoj će građani imati povjerenja u institucije, u kojoj će političke razlike biti predmet demokratskog dogovora, a ne stalnih blokada, i u kojoj europska perspektiva neće ostati obećanje koje se ponavlja iz jednog izbornog ciklusa u drugi.Jer pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine nije samo pitanje njezina ulaska u Europsku uniju. To je pitanje može li zemlja, tri desetljeća nakon rata, izgraditi stabilno društvo u kojem će ljudi željeti ostati, raditi i odgajati svoju djecu, umjesto da budućnost traže negdje drugdje.Prvi razgovor drugog ciklusa „Europskih izazova” održan je u zagrebačkom centru Doživi Europu, u organizaciji Europskog parlamenta, Sindikata novinara Hrvatske i partnerskih medija.
Pogledajte cijelu epizodu i pretplatite se na naš you tube kanal:
