Jesu li Sjedinjene Američke Države i Europska unija još uvijek pouzdani saveznici, može li Europa izgraditi vlastitu sigurnosnu i gospodarsku autonomiju te koliko politika Donalda Trumpa mijenja međunarodni poredak? Hoće li europske demokracije uspjeti odgovoriti na rast populizma, političku polarizaciju i nezadovoljstvo mladih, a pritom sačuvati vrijednosti na kojima je Europska unija izgrađena? O tim se pitanjima razgovaralo u novoj epizodi emisije „Europski izazovi“, održanoj u centru „Doživi Europu“ u Zagrebu. Urednik i voditelj Domagoj Novokmet ugostio je zastupnicu u Europskom parlamentu i članicu Delegacije za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama Željanu Zovko te prof. dr. sc. Đanu Lušu s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Razgovor je otvorio niz pitanja koja sve snažnije određuju europsku budućnost: od trgovinskih odnosa i energetske sigurnosti do rata u Ukrajini, jačanja europske obrambene industrije, utjecaja društvenih mreža na demokratske procese i mogućih posljedica američkih izbora u studenome.
Jesu li europsko-američki odnosi došli do prekretnice?
Iako se u javnosti često stječe dojam da se odnosi Bruxellesa i Washingtona mijenjaju gotovo svakodnevno, Željana Zovko smatra da je stvarna suradnja europskih i američkih institucija stabilnija nego što se može zaključiti iz javnih istupa američkog predsjednika. Kao izvjestiteljica Europske pučke stranke za trgovinske odnose sa SAD-om, Zovko je istaknula važnost postignutih trgovinskih dogovora koji, prema njezinu mišljenju, omogućuju veću predvidljivost gospodarske suradnje unatoč nepredvidljivosti Trumpove administracije. „Bez obzira na Trumpovu nepredvidljivost, postigli smo sporazum koji nas je svrstao među one koje Amerikanci smatraju odgovornim saveznicima“, poručila je Zovko. Objasnila je kako se svakodnevna komunikacija s američkim političkim i institucionalnim predstavnicima znatno razlikuje od političke retorike koja dominira medijskim prostorom. Trumpove javne poruke, smatra, prvenstveno su usmjerene prema njegovu biračkom tijelu, dok se konkretna suradnja odvija kroz institucije, pregovore i zajedničke gospodarske interese. Posebno je naglasila potrebu jačanja europske konkurentnosti u odnosu na Kinu, upozoravajući na trgovinsku neravnotežu, gubitak radnih mjesta i sve snažniji pritisak na europsku industriju.

Profesorica Đana Luša ponudila je drukčiju, širu geopolitičku perspektivu. Prema njezinoj ocjeni, dolazak Donalda Trumpa na vlast doveo je do značajnog razilaženja interesa Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a posebno zabrinjava postupno slabljenje povjerenja među tradicionalnim saveznicima. Podsjetila je na govor američkog potpredsjednika J. D. Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, kada su otvoreno dovedene u pitanje vrijednosti koje dijele američka administracija i europski politički mainstream. Luša smatra da Trump vanjsku politiku promatra prvenstveno kroz transakcijske odnose, odnosno kroz procjenu neposredne koristi koju SAD može ostvariti suradnjom s pojedinim državama. Takav pristup, upozorila je, može oslabiti položaj Europske unije kao jedinstvenog političkog i gospodarskog aktera jer američka administracija sve češće daje prednost bilateralnim odnosima s pojedinim europskim državama.
Europa mora naučiti brinuti se sama za sebe
Jedna od središnjih tema razgovora bila je europska sigurnost i pitanje može li Europska unija razviti dovoljno snažne obrambene kapacitete kako bi smanjila dugogodišnju ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama. Profesorica Luša upozorila je da su promjene u transatlantskim odnosima dugoročne, ali da su istodobno potaknule europske države na ozbiljnije promišljanje vlastite sigurnosti.
„Povjerenje je narušeno, ono koje je nekada bilo puno čvršće između transatlantskih partnera“, istaknula je Luša, dodajući kako je upravo ta promjena potaknula Europsku uniju da počne snažnije razvijati vlastite kapacitete. Rat u Ukrajini, sigurnosne krize na Bliskom istoku i promjene američkih vanjskopolitičkih prioriteta pokazali su, smatra, koliko je važno da Europa bude sposobna samostalnije odgovarati na međunarodne izazove. Europske države desetljećima su se oslanjale na američki sigurnosni kišobran unutar NATO-a, no današnje okolnosti zahtijevaju znatno veća ulaganja u obranu, energetsku sigurnost i zajedničku vanjsku politiku.
Luša je pritom upozorila da ulaganja u sigurnost ne treba promatrati samo kao trošak, nego i kao ulaganje u dugoročnu stabilnost europskih društava. „Ne ulažete samo u obranu Ukrajine, ulažete u obranu svojih država i investirate u svoju budućnost“, naglasila je. Željana Zovko složila se da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, ali je upozorila da se europska strateška autonomija ne može graditi na ideji potpunog odvajanja od Sjedinjenih Američkih Država. Prema njezinu mišljenju, SAD ostaje ključan sigurnosni partner europskih država, Kanade i drugih članica NATO-a, dok Europska unija istodobno mora jačati vlastitu obrambenu industriju i razvijati partnerstva s demokratskim državama. U tom je kontekstu govorila o europskom mehanizmu SAFE, jačanju obrambene proizvodnje, suradnji s Kanadom i Australijom te uspostavi funkcije europskog povjerenika za obranu. Naglasila je da se ideje koje su se donedavno činile teško ostvarivima danas pretvaraju u konkretne europske politike.
Energetska sigurnost i Hrvatska kao važan dio europske strategije
Važno mjesto u raspravi zauzela je i energetska sigurnost, posebno u kontekstu nastojanja Europske unije da smanji ovisnost o ruskim energentima. Željana Zovko istaknula je važnost uvoza ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Američkih Država te ulogu Hrvatske u energetskoj diversifikaciji jugoistočne Europe. Posebno je govorila o projektu južne plinske interkonekcije, koji bi trebao pridonijeti sigurnijoj opskrbi energijom i smanjivanju ovisnosti o ruskom plinu. Prema njezinim riječima, energetska suradnja pokazuje da Europa i SAD, unatoč političkim nesuglasicama, i dalje imaju niz zajedničkih strateških interesa. No energetska sigurnost samo je jedan dio šireg pitanja europske autonomije. Raspravljalo se i o potrebi jačanja industrijske proizvodnje, osiguravanja pristupa kritičnim sirovinama i smanjivanja gospodarske ovisnosti o autoritarnim režimima. U tom kontekstu spomenuta je Australija, koja nastoji razviti vlastite kapacitete za preradu kritičnih minerala umjesto da ostane isključivo izvoznik sirovina. Sudionice su se složile da će sposobnost Europe da osigura stabilne opskrbne lance, konkurentnu industriju i pouzdane međunarodne partnere biti jedan od ključnih čimbenika njezine buduće političke i gospodarske snage.
Sigurnost ili kvaliteta života - opasna podjela koja potiče nezadovoljstvo
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na sve izraženije nezadovoljstvo mladih ljudi diljem Europe i pitanje može li povećanje izdvajanja za obranu dodatno produbiti društvene nejednakosti. Domagoj Novokmet otvorio je pitanje sve prisutnije političke poruke prema kojoj europski građani moraju birati između ulaganja u sigurnost i ulaganja u kvalitetu života. Profesorica Luša upozorila je da su prosvjedi u europskim državama često posljedica stvarnih i dubokih društvenih problema. Mladi se suočavaju s nesigurnim zapošljavanjem, visokim troškovima stanovanja, neizvjesnom budućnošću i osjećajem da političke institucije ne odgovaraju dovoljno na njihove potrebe. Istodobno, povećana izdvajanja za obranu otvaraju pitanja raspodjele javnog novca i prioriteta nacionalnih proračuna. Luša je istaknula da europske vlade moraju pronaći ravnotežu između sigurnosnih potreba i ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i druge javne politike. Upozorila je i na opasnost da se opravdano nezadovoljstvo građana politički instrumentalizira. Prema njezinoj ocjeni, populističke struje s krajnje ljevice i krajnje desnice nastoje iskoristiti društvene napetosti kako bi ojačale vlastiti politički utjecaj.
Željana Zovko posebno je upozorila na nasilne oblike prosvjeda i radikalizaciju dijela političkih pokreta u Francuskoj, ističući kako se nezadovoljstvo mladih ne smije pretvoriti u sredstvo političke manipulacije. Obje su sugovornice naglasile važnost razumijevanja problema s kojima se suočavaju mlade generacije, ali i potrebu očuvanja demokratskih institucija i mirnog izražavanja političkih stavova.
Društvene mreže, algoritmi i dezinformacije mijenjaju demokraciju
Koliko društvene mreže utječu na političku polarizaciju i je li u vremenu algoritama borba protiv radikalizacije unaprijed izgubljena? To je bilo jedno od važnih pitanja koje je Novokmet otvorio tijekom razgovora. Profesorica Luša upozorila je na snažan utjecaj digitalnih platformi na informiranje mladih i oblikovanje njihovih političkih stavova.
„Algoritmi i umjetna inteligencija danas upravljaju većinom informacija koje dolaze do mladih ljudi i koje je jako teško provjeriti“, istaknula je. Prema njezinu mišljenju, odgovor na takve izazove mora uključivati sustavno obrazovanje, razvijanje kritičkog mišljenja i jačanje medijske pismenosti. Posebno je naglasila odgovornost obrazovnih institucija koje pripremaju buduće novinare i politologe, ali i potrebu da se o medijima, dezinformacijama i algoritmima počne učiti znatno ranije. Rasprava je otvorila i šire pitanje odgovornosti društvenih mreža za širenje ekstremnih političkih poruka, poticanje sukoba i stvaranje zatvorenih informacijskih prostora u kojima građani sve teže dolaze do provjerenih informacija. Željana Zovko upozorila je da mlade generacije, izložene snažnom utjecaju algoritama i umjetne inteligencije, mogu postati posebno ranjive na različite oblike političke manipulacije. Istodobno je naglasila važnost očuvanja političkog centra i suradnje demokratskih političkih snaga koje mogu osigurati stabilnost europskih institucija.
Može li Europa izbjeći političku radikalizaciju?
Raspravljalo se i o jačanju populističkih stranaka u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i drugim europskim državama te o mogućim posljedicama njihova dolaska na vlast. Profesorica Luša upozorila je da postoji značajna razlika između političke retorike stranaka dok su u oporbi i njihove sposobnosti da provode vlastite politike nakon preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom. Kao primjer navela je talijansku premijerku Giorgiju Meloni, čija je politička retorika prije dolaska na vlast bila radikalnija nego tijekom obnašanja premijerske dužnosti. Prema njezinoj ocjeni, preuzimanje vlasti često prisiljava političke aktere na pragmatičnije odluke i prilagodbu institucionalnim i međunarodnim obvezama. Ipak, jačanje populističkih stranaka ostaje ozbiljan izazov za europsku političku stabilnost, posebno u državama koje imaju ključnu ulogu u oblikovanju zajedničke europske politike. Željana Zovko istaknula je kako Europska pučka stranka nastoji očuvati politički prostor suradnje umjerenih konzervativnih, liberalnih i progresivnih snaga. Smatra da je upravo stabilan politički centar važan za nastavak europskih reformi i jačanje Europske unije u razdoblju međunarodne neizvjesnosti.
Kanada, Australija i novi savezi demokratskih država
Jedno od pitanja koje se provlačilo kroz razgovor bilo je može li Europa, uz očuvanje transatlantskog partnerstva, razviti snažnije političke i gospodarske odnose s drugim demokratskim državama. Posebna pozornost posvećena je Kanadi, Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim državama s kojima Europska unija nastoji produbiti suradnju. Željana Zovko govorila je o trgovinskim sporazumima, sigurnosnim partnerstvima i potrebi povezivanja država koje dijele temeljne vrijednosti demokracije i vladavine prava.
Istaknula je da je međunarodni poredak suočen s ozbiljnim izazovima jer pojedini autoritarni režimi koriste postojeće međunarodne institucije za ostvarivanje vlastitih interesa. Zbog toga smatra da demokratske države moraju razviti nove oblike suradnje i zajednički raditi na reformi međunarodnih organizacija. Profesorica Luša upozorila je da se Europska unija već okreće novim partnerima upravo zato što više ne može računati na jednaku razinu američke potpore u svim područjima vanjske i sigurnosne politike. U tom procesu vidi i priliku za jačanje europske međunarodne pozicije.
Prijeti li Europi „trampizacija“?
U završnom dijelu emisije u razgovor se uključila i publika. Posebno zanimljivo pitanje postavila je studentica Pravnog fakulteta, koju je zanimalo postoji li mogućnost da se europski politički sustav postupno počne razvijati u smjeru Trumpova načina upravljanja. Pitanje „trampizacije Europe“ otvorilo je raspravu o razlikama između američkog predsjedničkog sustava i složene institucionalne strukture Europske unije. Željana Zovko istaknula je da upravo raznolikost europskih država i način donošenja odluka predstavljaju određenu zaštitu od koncentracije političke moći. Posebno je naglasila važnost očuvanja položaja manjih država članica, koje ne smiju biti podređene interesima najvećih europskih država. Profesorica Luša složila se da je europski institucionalni sustav bitno drukčiji od američkog. Objasnila je kako Europska unija okuplja suverene države i ima složen sustav podjele nadležnosti, zbog čega je znatno teže da jedna osoba ili jedna politička institucija preuzme dominantnu kontrolu nad donošenjem odluka. Prema njezinu mišljenju, upravo ta institucionalna složenost, koja se često kritizira zbog sporosti odlučivanja, može predstavljati važnu demokratsku zaštitu. „Na razini Europske unije ne vidim da bi se to, upravo zbog njezine strukture i načina djelovanja, moglo dogoditi“, zaključila je Luša.
Američki izbori u studenome i neizvjesna budućnost transatlantskih odnosa
Završnica razgovora bila je posvećena američkim izborima za Kongres, koji se održavaju 3. studenoga, i mogućim posljedicama njihova ishoda za Europu. Profesorica Luša upozorila je da se Trumpova vanjska politika ne može promatrati odvojeno od njegove unutarnjopolitičke strategije. Prema njezinoj ocjeni, američki predsjednik nastoji ponovno mobilizirati birače kojima je obećavao gospodarski oporavak, rast plaća, niže cijene energenata i zaštitu radnih mjesta. Takva politička strategija može utjecati i na američke odluke prema Ukrajini, Rusiji i drugim međunarodnim krizama. Željana Zovko izrazila je uvjerenje da SAD neće odustati od potpore Ukrajini, posebno zbog postojanja snažne skupine republikanskih zastupnika koji podržavaju nastavak pomoći toj zemlji. Ipak, upozorila je da bi eventualna demokratska većina u oba doma Kongresa mogla dodatno zaoštriti odnose između zakonodavne i izvršne vlasti. U takvoj bi situaciji, smatra, Trump mogao još snažnije koristiti predsjedničke izvršne uredbe i usmjeriti pozornost prema vanjskoj politici. Profesorica Luša također je upozorila da bi dodatna institucionalna blokada u Washingtonu mogla povećati međunarodnu neizvjesnost. Obje su sugovornice ocijenile da će rezultati američkih izbora imati važne posljedice ne samo za unutarnju politiku SAD-a nego i za odnose s europskim saveznicima.
Europa između novih odgovornosti i obrane demokratskih vrijednosti
Nova epizoda „Europskih izazova“ pokazala je koliko su današnji međunarodni odnosi složeni i koliko su pitanja europske sigurnosti, gospodarstva, demokracije i društvene stabilnosti međusobno povezana. Iako su Željana Zovko i Đana Luša ponudile različite procjene stabilnosti odnosa Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, zajednička poruka rasprave bila je da Europa mora razvijati vlastite kapacitete i preuzimati veću odgovornost za svoju budućnost. No snažnija Europa ne podrazumijeva samo veća ulaganja u obranu, konkurentniju industriju i nove međunarodne saveze. Ona mora biti sposobna odgovoriti i na nezadovoljstvo građana, osigurati mladima perspektivu, zaštititi demokratske institucije te očuvati prostor za slobodnu i argumentiranu javnu raspravu. U vremenu u kojem političke poruke sve češće oblikuju algoritmi, a međunarodni odnosi postaju sve nepredvidljiviji, pitanje budućnosti Europe istodobno je i pitanje budućnosti demokracije.
Emisiju „Europski izazovi“ vodi i uređuje Domagoj Novokmet, a projekt se realizira u suradnji Sindikata novinara Hrvatske, Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i medijskih partnera koji razgovore prenose svojoj publici. Cilj projekta je otvoriti prostor za argumentiranu raspravu o ključnim europskim pitanjima, približiti rad europskih institucija građanima i potaknuti javni dijalog o odlukama koje utječu na svakodnevni život i budućnost europskih društava.