17. studenoga 2026. 6 Minute čitanja

Iz Praga snažna poruka i Hrvatskoj: Javni mediji pripadaju građanima, a ne političarima

SNH

Autor članka

Stotine tisuća građana okupile su se na praškoj Letni kako bi obranile neovisnost Češke televizije i Češkog radija. Među govornicima bila je i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara Maja Sever, koja je u ime europskih novinara upozorila na opasnosti političkog utjecaja na javne medijske servise. EFJ zajedno s češkim novinarskim sindikatima priprema daljnje aktivnosti, a događaji u Češkoj otvaraju i važna pitanja o budućnosti HRT-a i zaštiti neovisnosti javnih medija u Hrvatskoj.

Prag je 15. studenoga postao središte velike europske mobilizacije u obrani javnih medija. Prema procjenama organizatora, između 350.000 i 450.000 građana okupilo se na Letni kako bi izrazili protivljenje planovima češke vlade za promjenu načina financiranja Češke televizije (ČT) i Češkog radija (ČRo). Prosvjed je prerastao u snažnu poruku o važnosti neovisnih javnih medijskih servisa, slobode novinarstva i prava građana na informacije koje nisu pod političkom kontrolom.

„Ne mogu vam opisati koliko je prekrasno, ali i koliko nevjerojatno važno vidjeti toliko ljudi ovdje, u srcu Europe, koji su spremni podići glas i jasno reći NE napadima na javne medije, NE napadima na demokraciju i slobodu!”, poručila je Maja Sever okupljenima u ime Europske federacije novinara.

U svojem govoru izravno se obratila češkom premijeru Andreju Babišu, upozorivši da europska novinarska zajednica prati poteze njegove vlade i da je Češka, kao članica Europske unije, obvezna poštovati europsko medijsko zakonodavstvo. Istaknula je da više od trideset europskih novinarskih organizacija upozorava na važnost zaštite neovisnosti javnih medija te da bi posljedice eventualnog kršenja europskih pravila u konačnici snosili češki građani.

Zašto su građani Češke izašli na ulice?

Povod prosvjedima plan je češke vlade da ukine postojeći sustav financiranja javnih medijskih servisa putem pristojbe i zamijeni ga financiranjem iz državnog proračuna. Novinarske organizacije i sindikati upozoravaju da bi takav model, ako ne bude popraćen snažnim zakonskim jamstvima, mogao povećati ovisnost Češke televizije i Češkog radija o političkim odlukama vlade i parlamentarne većine. Financiranje javnih medija nije samo pitanje novca. Ono izravno utječe na njihovu mogućnost da dugoročno planiraju programe, razvijaju novinarstvo, štite uredničku autonomiju i ispunjavaju svoju javnu ulogu bez straha od političkih ili financijskih pritisaka.

Dodatno nezadovoljstvo izazvao je način parlamentarnog postupanja sa zakonskim prijedlogom. Prvo čitanje završilo je u 4:36 ujutro, nakon ograničavanja rasprave i udaljavanja prosvjednika iz parlamenta. Upravo je vrijeme 4:36 postalo simbol građanskog otpora i naziv prosvjedne inicijative. Nakon ranijih okupljanja na Starogradskom trgu, građanski otpor prerastao je u masovni prosvjed na Letni. Među okupljenima bili su novinari, zaposlenici javnih medija, studenti, kulturni radnici, predstavnici civilnog društva i građani različitih generacija. Jedna od najsnažnijih poruka prosvjeda bila je da građani ne izlaze na ulice zato što smatraju da su javni mediji savršeni, nego zato što razumiju njihovu važnost za demokratsko društvo i opasnosti koje donosi njihova politička ovisnost.

Češka iskustva važna su i za Hrvatsku

Događaji u Češkoj posebno su važni i za Hrvatsku, u kojoj se već godinama vode rasprave o neovisnosti Hrvatske radiotelevizije, načinu izbora njezina vodstva, financiranju i političkim utjecajima na javni medijski servis. Hrvatska i Češka imaju dijele isti temeljni izazov: kako osigurati da javni medijski servisi mogu profesionalno i neovisno raditi, bez obzira na to tko je na vlasti.

U Hrvatskoj se HRT financira prvenstveno iz mjesečne pristojbe, no pitanje njegove institucionalne neovisnosti ne može se svesti samo na model financiranja. Jednako su važni postupci imenovanja i razrješenja vodstva, transparentnost odlučivanja, profesionalni kriteriji, urednička autonomija i zaštita zaposlenika od pritisaka.

Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo već su upozoravali na potrebu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s Europskim aktom o slobodi medija (EMFA), posebno kada je riječ o izboru glavnog ravnatelja HRT-a. Posljednji natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a, objavljen u srpnju 2026., ponovno je otvorio pitanje nedostatka unaprijed utvrđenih, jasnih, objektivnih i transparentnih kriterija za odabir kandidata. Postojeći zakonski okvir ostavlja značajan prostor političkom odlučivanju, zbog čega SNH i HND traže promjene koje će osigurati stvarnu neovisnost javnog medijskog servisa.

Upravo zato češka mobilizacija ima posebno značenje za hrvatske novinare i zaposlenike HRT-a. Pokazuje da pitanja javnih medija mogu postati važna tema šire javnosti, a ne ostati zatvorena unutar redakcija, sindikata i stručnih rasprava.

Sever je u Pragu nastupila kao predsjednica europske novinarske organizacije, ali i kao novinarka koja gotovo cijeli profesionalni život radi na Hrvatskoj radioteleviziji te se godinama kroz sindikalni rad bavi zaštitom novinarskih prava, profesionalnih standarda i neovisnosti javnog medijskog servisa.

Europski akt o slobodi medija obvezuje i Češku i Hrvatsku

Jedno od ključnih pitanja koje otvaraju češki prosvjedi jest primjena Europskog akta o slobodi medija, poznatog kao EMFA. Ta europska uredba, čije se ključne odredbe primjenjuju od kolovoza 2025., postavlja zajedničke standarde zaštite medijskog pluralizma i neovisnosti medija u državama članicama Europske unije. Posebno je važan članak 5., koji uređuje zaštitu javnih medijskih servisa.

Njime se od država članica zahtijeva da osiguraju uredničku i funkcionalnu neovisnost javnih medija, transparentne i nediskriminirajuće postupke imenovanja njihova vodstva, jasno propisane uvjete razrješenja te odgovarajuće, održivo i predvidljivo financiranje. Europsko zakonodavstvo ne propisuje da javni mediji moraju biti financirani isključivo pristojbom. Međutim, svaki model financiranja mora osigurati da javni medijski servisi mogu neovisno ispunjavati svoju javnu zadaću.

U Češkoj se zato otvara pitanje hoće li predložene promjene osigurati dovoljno snažna jamstva financijske i uredničke neovisnosti. U Hrvatskoj je jedno od ključnih pitanja način imenovanja i razrješenja vodstva HRT-a te potreba za transparentnijim i objektivnijim postupcima. Riječ je o različitim problemima, ali o istom europskom načelu: javni mediji moraju služiti građanima, a ne interesima političke vlasti.

Obrana javnih medija nije samo posao novinara

Jedna od najvažnijih poruka praškog prosvjeda jest da javni medijski servisi imaju snažne saveznike među građanima. Upravo je to iskustvo posebno važno i za Hrvatsku, u kojoj se rasprave o budućnosti HRT-a često svode na politička imenovanja, financiranje ili unutarnje probleme institucije, dok se u drugi plan stavlja temeljno pitanje: kakav javni medijski servis trebaju građani i kako osigurati da on bude profesionalan, neovisan i odgovoran javnosti.

Javni mediji nisu važni samo zaposlenicima koji u njima rade, nego prvenstveno građanima koji imaju pravo na pouzdane informacije, kvalitetne obrazovne i kulturne sadržaje, neovisno istraživačko novinarstvo i prostor za javnu raspravu u kojem se čuju različiti glasovi.

Praško okupljanje pokazalo je da se u obranu tih vrijednosti mogu povezati novinari, sindikati, studenti, kulturni radnici, organizacije civilnog društva i građani.

„Iz Praga nosim puno energije, novih ideja i dogovora. Vjerujem da imamo priliku povezati novinare, sindikate, organizacije civilnog društva i građane diljem Europe u zajedničkoj obrani javnih medija. To je jedan od najvažnijih prioriteta Europske federacije novinara i na tome ćemo nastaviti raditi”, poručila je nakon prosvjeda Maja Sever.

Za Sindikat novinara Hrvatske i Europsku federaciju novinara češki događaji još su jedna potvrda važnosti međunarodne suradnje i solidarnosti u zaštiti novinarstva i javnih medijskih servisa. Jer, bez obzira na to govorimo li o Češkoj televiziji, Češkom radiju ili Hrvatskoj radioteleviziji, temeljno je načelo isto: javni mediji pripadaju građanima, a ne političarima.

I njihova neovisnost mora se štititi svakoga dana, neovisno o tome tko je na vlasti.

Povezane vijesti