15. srpnja 2026. Europska komisija objavit će svoje sedmo godišnje Izvješće o vladavini prava. To je postao uobičajeni ritual usmjeren na temeljitu analizu stanja neovisnosti pravosuđa, slobode medija, napora u borbi protiv korupcije i sustava kontrola i ravnoteže diljem Unije, nakon čega slijede preporuke koje uglavnom nestaju u sljedećem ciklusu izvještavanja bez posljedica. 37 potpisanih organizacija civilnog društva, a Sindikat novinara Hrvatske kao dio Europske federacije novinara supotpisuje, te organizacije za ljudska prava, novinarstvo i podršku medijima, hitno pozivaju Europsku komisiju da poduzme konkretne i provjerljivije mjere za održavanje, zaštitu i obnovu vladavine prava unutar Europske unije i u zemljama kandidatkinjama.
Izvješće se objavljuje u kontekstu kontinuiranog nazadovanja demokracije, smanjenja građanskog prostora u nekoliko država članica i geopolitičke klime u kojoj rasprave o vladavini prava riskira da budu potisnute na marginu prioritetima sigurnosti i obrane. Ipak, čini se da su izvješća o vladavini prava izrađena rutinski, izolirano od drugih instrumenata EU-a koji nastoje zaštititi demokratske stupove, i kao puka analiza stanja, bez smislenog praćenja ili uvjetovanosti nametnute vladama država članica ili zemalja kandidatkinja.
Kao dio tekućih pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2028. - 2034., bit će ključno uključiti uvjetovanost vladavinom prava u sve fondove EU-a. Nedostatak praćenja preporuka iz prethodnih izvješća o vladavini prava, kao i potpuna i učinkovita provedba Zakona o digitalnim uslugama, Europskog zakona o slobodi medija i Direktive protiv SLAPP-a, i dalje je razlog za veliku zabrinutost.
Ključni trenutak za Izvješće o vladavini prava
- Pregovori o VFO-u su u tijeku. Kakav god okvir uvjeta bude dogovoren za razdoblje 2028. – 2034. oblikovat će ponašanje država članica i zemalja kandidatkinja veći dio desetljeća. Ako su uvjeti vladavine prava nejasni, neobavezni ili politički pregovarački, neće funkcionirati.
- Mnogo je praznina u provedbi. Zakon o digitalnim uslugama, Europski zakon o slobodi medija i Direktiva protiv SLAPP-a postoje samo na papiru. Hoće li ikoga zaštititi u praksi ovisi o provedbi, koju Komisija sporo provodi.
- Izvješće i dalje nejednako tretira zemlje kandidatkinje. Proširenje funkcionira samo ako je pravilo vladavine prava dosljedno, mjerljivo i vezano uz stvarne odluke o financiranju - a ne paralelni, blaži proces.
Što treba promijeniti
Zajedno s 36 drugih organizacija civilnog društva, ljudskih prava, novinarstva i podrške medijima, pozivamo Europsku komisiju da ovogodišnje izvješće tretira kao prekretnicu, a ne kao formalnost. Konkretno, to znači:
- Uvjetovanje vladavine prava u središte sljedećeg VFO-a , s jasnim, javnim mjerilima koja države članice moraju ispuniti prije isplate sredstava, a ne mehanizmom koji se može razvodniti političkim pregovaranjem.
- Jačanje veze između izvješća i alata za vladavinu prava , tako da preporuke imenuju odgovorno tijelo, konkretan cilj i rok, te da se status prošlih preporuka prati iz ciklusa u ciklus.
- Proširenje praćenja građanskog prostora, uključujući posebno poglavlje o operativnom prostoru civilnog društva i strukturirani kanal za civilno društvo i novinare kako bi prijavili nova ograničenja prije nego što se pogoršaju.
- Sustavno djelovanje na sudske presude koje se ne provode, uključujući bržu upotrebu financijskih sankcija i postupaka zbog povrede prava kada države članice ignoriraju presude najviših sudova EU-a i Europe.
- Provođenje EU-ovog priručnika za slobodu medija, od pune provedbe Zakona o digitalnim uslugama u području sigurnosti medija (DSA) i Zakona o međunarodnoj političkoj slobodi (EMFA) do smanjenja jaza u domaćim slučajevima u Direktivi protiv SLAPP-a i poticanja država članica na dekriminalizaciju klevete.
- Izgradnja pravog plana za demokratski oporavak, koristeći poljsko iskustvo kako bi se podržale države članice koje rade na preokretanju nazadovanja, a istovremeno vršio pritisak na one – uključujući Mađarsku, koje se još uvijek kreću u krivom smjeru.
- U potpunosti uključiti sve zemlje kandidatkinje u izvješće, s preporukama jednako mjerljivima kao i one za države članice, te istinskom vezom između napretka u vladavini prava i pristupa pretpristupnim fondovima.
Izvješće koje vodi do akcije
Naš je zahtjev da kada Izvješće o vladavini prava dokumentira problem, iz toga zapravo nešto proizlazi - bilo da se radi o zadržavanju plaćanja, postupku zbog povrede prava ili ciljanom paketu podrške vladi koja pokušava promijeniti smjer. Vladavina prava mora postati temelj ostalih obveza EU-a - demokraciji, temeljnim pravima, vjerodostojnom procesu proširenja.
- ALDA — European Association for Local Democracy
- Amnesty International
- ARTICLE 19 Europe
- Association for International Affairs (AMO)
- Avocats Sans Frontières Belgium
- CaraDem
- Center for Reproductive Rights
- Committee to Protect Journalists
- CRTA (Centre for Research, Transparency and Accountability – Belgrade, Serbia)
- Democracy International
- Democracy Reporting International (DRI)
- European Centre for Research, Transparency and Accountability (EUCRTA)
- European Federation of Journalists
- European Implementation Network (EIN)
- European Partnership for Democracy
- European Policy Institute- Skopje
- FIACAT : Fédération internationale des ACAT / International Federation of ACAT
- FIDH (International Federation for Human Rights)
- Free Press Unlimited
- Glopolis
- Human Rights House Foundation
- Human Rights House Zagreb
- Humanists International
- Hungarian Helsinki Committee
- Ifex
- ILGA-Europe
- International Commission of Jurists
- International Planned Parenthood Federation – European Network (IPPF EN)
- Lobbio
- Netherlands Helsinki Committee
- Open Society Fund Czechia
- Our Rule of Law
- Political Parties of Finland for Democracy – Demo Finland
- Reporters Without Borders (RSF)
- South East Europe Media Organisation (SEEMO)
- The Good Lobby
- The Good Lobby Profs