EN
Sindikat novinara Hrvatske u sklopu ESF projekta Jačanje kapaciteta socijalnih partnera proveo je anketu „Glas nove generacije novinara: potrebe, prepreke i sindikalna podrška“ kako bi iz prve ruke doznao s kakvim se izazovima susreću mladi novinari, studenti novinarstva i freelanceri te što očekuju od sindikata u vremenu kada se medijska profesija ubrzano mijenja. Anketa je nastala s namjerom da se odmaknemo od općenitih rasprava o položaju novinara te da prostor damo iskustvima onih koji tek ulaze u profesiju ili u njoj grade svoje prve godine karijere. Svjesni smo da se današnje generacije suočavaju s izazovima koje starije kolege često nisu imale od nesigurnih oblika zaposlenja i dugotrajnog rada preko autorskih ugovora, preko niskih honorara i stalnog pritiska digitalnih metrika, pa sve do pitanja umjetne inteligencije, burnouta i rada u okruženju koje funkcionira 24 sata dnevno.
Upravo zato odlučili smo istraživanje proširiti i na studente novinarstva koji već tijekom studija sve češće rade u redakcijama, na portalima, radiju, televiziji ili kroz različite honorarne angažmane. Željeli smo saznati kako oni vide svoju budućnost u profesiji, koliko poznaju rad sindikata i što bi ih potaknulo da se aktivnije uključe u zajedničku borbu za bolje uvjete rada.
U anketi je dosad sudjelovalo 77 ispitanika, među kojima su mladi novinari i novinarke, studenti novinarstva i komunikologije te freelanceri iz različitih medijskih sektora. Gotovo 80 posto sudionika već radi u medijima ili uz studij stječe profesionalno iskustvo, što rezultatima daje dodatnu vrijednost jer odražavaju stvarne uvjete rada i izazove s kojima se mladi susreću na početku karijere.
Rezultati ankete pokazali su da među mladim novinarima postoji velik prostor za jačanje sindikalnog organiziranja, ali i da prepreka nije nedostatak interesa nego prije svega nedovoljna informiranost. Čak 88 posto ispitanika nikada nije bilo član novinarskog sindikata, no istodobno gotovo 70 posto onih koji nisu članovi navodi da su već razmišljali o učlanjenju ili o tome aktivno razmišljaju. Drugim riječima, mladi ne odbacuju sindikalno organiziranje, ali često ne znaju što sindikat konkretno radi, kako im može pomoći i na koji način mogu postati članovi.
To potvrđuju i odgovori na pitanje o razlozima zbog kojih se ne uključuju u sindikalne aktivnosti. Više od polovice ispitanika priznaje da ne zna dovoljno o radu sindikata i njegovim mogućnostima pomoći, dok gotovo 43 posto ističe da zbog studija, posla ili više paralelnih angažmana jednostavno nema dovoljno vremena za dodatne aktivnosti. Gotovo petina smatra da se sindikati još uvijek premalo bave problemima mladih i da djeluju zastarjelo, dok manji broj ispitanika navodi i strah od reakcije poslodavca ili urednika. Takvi rezultati jasno pokazuju da sindikat treba biti prisutniji među mladima i pokazati konkretne koristi koje članstvo donosi.
Anketa je također pokazala da mladi vrlo jasno znaju što očekuju od sindikata. Kao najvažnije izdvajaju besplatnu pravnu pomoć i zaštitu radničkih prava, zatim borbu za bolje plaće i kvalitetnije uvjete rada, ali i umrežavanje i međusobnu solidarnost među kolegama. Velik interes postoji i za edukacije, radionice i profesionalni razvoj, što pokazuje da sindikat vide kao mjesto na kojem mogu dobiti konkretna znanja i podršku, a ne samo formalno članstvo. Posebno je zanimljivo da su zaštita freelancera i pitanja mentalnog zdravlja također među temama koje mladi smatraju važnima, što potvrđuje koliko se njihov pogled na profesiju razlikuje od onoga prije desetak ili dvadesetak godina.
Kada je riječ o svakodnevnim izazovima, rezultati ankete vrlo su jasni. Najveći problem mladih novinara i dalje su niske ili neredovite plaće i honorari, koje je kao jedan od najvećih izazova označilo gotovo 68 posto ispitanika. Odmah iza toga nalaze se stres, burnout i pritisak rokova, dok više od polovice ispitanika upozorava na prekovremeni rad i očekivanje da budu dostupni praktički u svakom trenutku. Trećinu zabrinjava nesigurnost zaposlenja i kratkotrajni ugovori, a više od trećine smatra da će umjetna inteligencija značajno utjecati na budućnost novinarskog posla. Takvi rezultati potvrđuju da mladi u profesiju ulaze u okolnostima koje karakteriziraju nesigurnost, financijska neizvjesnost i sve intenzivniji tempo rada.
Jednako zanimljivi bili su i odgovori o tome kako mladi žele komunicirati sa sindikatom. Gotovo 40 posto ispitanika informacije želi dobivati putem Instagrama i TikToka, kroz kratke videozapise, infografike i jednostavne sadržaje koji objašnjavaju radna prava ili aktualne teme. Newsletter i komunikacija putem aplikacija poput WhatsAppa, Vibera ili Telegrama također imaju značajnu podršku, dok je klasična internetska stranica među najmanje poželjnim kanalima informiranja. To ne znači da mrežna stranica nije važna, nego da više nije prvi način na koji mladi dolaze do informacija. Ako želi doprijeti do nove generacije, sindikat mora biti prisutan upravo ondje gdje se mladi svakodnevno informiraju i komuniciraju.
Na pitanje što bi ih najviše motiviralo da se uključe u aktivnosti sindikata, ispitanici su najčešće birali neformalne networking događaje i druženja s kolegama, a odmah iza toga praktične radionice o radnim pravima, ugovorima, honorarima, umjetnoj inteligenciji i mentalnom zdravlju. Takvi odgovori pokazuju da mladi žele zajednicu u kojoj mogu razmjenjivati iskustva, učiti jedni od drugih i dobiti konkretnu pomoć, umjesto isključivo formalnih sastanaka i institucionalnih aktivnosti.
Posebno ohrabruje podatak da više od 90 posto ispitanika podržava osnivanje studentske sekcije Sindikata novinara Hrvatske, dok je više od polovice studenata izrazilo i osobni interes za uključivanje u njezin rad. To potvrđuje da među studentima postoji potreba za organiziranim prostorom u kojem mogu steći prva znanja o radnim pravima, upoznati kolege i pripremiti se za izazove koji ih čekaju nakon završetka studija. Upravo zato Sindikat novinara Hrvatske kroz aktivnosti ESF projekta želi dodatno otvoriti prostor mladima i uključiti ih u oblikovanje budućih sindikalnih aktivnosti.
Otvoreni odgovori ispitanika dodatno potvrđuju ove rezultate. Mladi žele jasnije informacije o tome što sindikat radi, jednostavniji postupak učlanjenja, veću prisutnost na društvenim mrežama, više aktivnosti na fakultetima i u redakcijama te vidljiviju borbu za prava freelancera, honoraraca i svih onih koji rade u nesigurnim oblicima zaposlenja. Mnogi smatraju da sindikat mora biti prisutniji u javnosti i češće pokazivati konkretne rezultate svog rada kako bi mladi mogli prepoznati njegovu stvarnu vrijednost.
Rezultati ove ankete pokazuju da među mladim novinarima postoji potreba za snažnijom zaštitom radnih prava i zajednicom koja razumije izazove suvremenog novinarstva. Istodobno, oni jasno poručuju da se sindikat mora prilagoditi novim generacijama, njihovim načinima komunikacije i problemima s kojima se svakodnevno susreću. Upravo zato ovo istraživanje predstavlja važan korak u oblikovanju aktivnosti koje će biti usmjerene prema stvarnim potrebama mladih medijskih radnika, a ne pretpostavkama o tome što im je potrebno.
Anketa je i dalje otvorena, a pozivamo sve studente novinarstva, mlade novinare, freelancerice, freelancere i honorarne suradnike da podijele svoje iskustvo i ispune upitnik. Što više odgovora prikupimo, to ćemo imati jasniju sliku o položaju mladih u medijima i snažnije argumente za promjene koje želimo pokrenuti.
Anketu možete ispuniti na poveznici: https://docs.google.com/forms/d/1YZzgTli8WKT47oa0GXT9sTujjyw8YlxZ-m4NA33nqEQ/viewform
