EN
Koliko puta smo čule rečenice poput: „Ma, to je bila samo šala.“, „Nemaš smisla za humor.“ ili „Nemoj to shvaćati osobno.“?
Iza tih riječi često se krije nešto mnogo ozbiljnije: seksizam, uznemiravanje, zloupotreba moći i kultura šutnje koja desetljećima oblikuje radno okruženje u medijima. Upravo zato tijekom lipnja provodimo desetodnevnu kampanju „Samo sam se šalio“, kojom želimo upozoriti na seksualno uznemiravanje i nasilje nad novinarkama i medijskim radnicama te potaknuti promjene koje će redakcije učiniti sigurnijim mjestima rada. Kampanja je dio međunarodnog projekta Žene u medijma koji okuplja organizacije iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine s ciljem sprječavanja i suzbijanja seksualnog uznemiravanja u medijskom sektoru. Jer nasilje u medijima nije izolirani incident niti iznimka.
Naše istraživanje provedeno u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini pokazalo je da je uznemiravanje i nasilje nad novinarkama često dio svakodnevice. Temeljilo se na anketama, dubinskim intervjuima i komparativnoj analizi te je pokazalo da je nasilje u medijima strukturni problem, duboko povezan s radnim uvjetima, organizacijskom kulturom i odnosima moći unutar redakcija, da je svaka druga žena u medijima doživjela neki oblik uznemiravanja, a redakcije su identificirane kao primarno mjesto štete, gdje se prekarni rad, rodna diskriminacija i toksična radna kultura međusobno isprepliću.
Nakon objave istraživanja o seksualnom uznemiravanju i diskriminaciji u medijskom sektoru bilo nam je jasno da podaci sami po sebi nisu dovoljni. Istraživanje je pokazalo razmjere problema, ali i potrebu za konkretnim alatima koji će pomoći redakcijama da prepoznaju, spriječe i primjereno reagiraju na uznemiravanje.
Zato smo, nakon objave istraživanja, izradili Pravilnik za sigurnije redakcije - praktičan alat namijenjen novinarima i novinarkama, uredništvima i medijskim kućama. Priručnik donosi smjernice za prevenciju i postupanje u slučajevima uznemiravanja, pojašnjava prava i obveze te nudi konkretne korake za stvaranje sigurnijeg i pravednijeg radnog okruženja.
A sada, tijekom deset dana naše lipanjske kampanje želimo vas upozoriti, ali i pozvati na promišljanje. O kulturi rada u redakcijama, o granicama koje se prelaze, riječima koje se izgovore usput, a ostavljaju trajne posljedice. Kampanja nosi naziv koji mnoge žene prepoznaju, jer upravo se iza rečenice „Samo sam se šalio“ često skrivaju komentari o izgledu, seksističke opaske, neprimjerene poruke, pritisci i ponašanja koja ostavljaju dugotrajne posljedice.
U medijskom sektoru i dalje prevladava kultura šutnje u kojoj se seksualno uznemiravanje i seksističke šale često relativiziraju ili normaliziraju. Žene se potiče da „izdrže“, da ne stvaraju probleme ili im se poručuje da jednostavno nemaju smisla za humor. Zato tijekom ovih deset dana kroz stvarna iskustva novinarki, nalaze istraživanja, citate i javne rasprave želimo pokazati da uznemiravanje nije privatni problem pojedinki i da nije šala, nego profesionalni, društveni i demokratski problem.
Redakcije nisu samo radna mjesta, sigurne redakcije stoga nisu privilegij, već preduvjet slobodnog, profesionalnog i vjerodostojnog novinarstva.
Pozivamo medijske kuće, uredništva, novinare i novinarke, sindikate, institucije i građane da nam se pridruže u stvaranju medija u kojima nema mjesta uznemiravanju, podijelite naše poruke, prihvatite i ugradite Pravilnik u interne dokumente vaše medijske kuće, razgovarajte o kulturi ponašanja u redakciji jer šala prestaje biti šala onda kada nekome oduzima sigurnost, dostojanstvo i pravo na rad bez straha.
Nasilje nad ženama u medijima nije samo pitanje pojedinačnih iskustava. Ono je povezano s nesigurnim radnim odnosima, kratkoročnim ugovorima, ekonomskom ovisnošću i strahom od profesionalnih posljedica. Istraživanje pokazuje da nesigurni oblici rada često djeluju kao mehanizam šutnje: prijavljivanje uznemiravanja mnogim ženama predstavlja prevelik profesionalni i egzistencijalni rizik.
Podaci iz nacionalnih i regionalnih izvještaja otkrivaju zabrinjavajuće obrasce:
- mnoge novinarke doživjele su uznemiravanje već na početku karijere;
- počinitelji su najčešće kolege i nadređene osobe;
- većina slučajeva nikada nije prijavljena;
- žene često ne vjeruju postojećim mehanizmima zaštite ili strahuju od posljedica prijave.
Hrvatski nacionalni izvještaj pokazao je da 37,5 % novinarki ne zna postoje li u njihovim redakcijama interni mehanizmi zaštite od uznemiravanja, dok samo 7,87 % prepoznaje preventivne mjere poput edukacija i treninga. Također je pokazalo da su seksistički komentari, mizogine šale i neprimjereno ponašanje često normalizirani kao dio „redakcijske kulture“, dok žene koje progovore nerijetko nailaze na šutnju, relativizaciju ili profesionalnu odmazdu.
Projekt nije usmjeren samo na istraživanje problema, već i na razvoj konkretnih rješenja i nije ideja samo govoriti o problemu, nego promijeniti sustav: uvesti jasna pravila, osigurati učinkovite mehanizme prijave i stvoriti radna mjesta u kojima su dostojanstvo i sigurnost svih zaposlenih zaštićeni. Zato zagovaramo usvajanje pravilnika u javnim medijskim servisima, a potom i u privatnim medijskim kućama.
