Sloboda medija ne smije ostati samo lijepa fraza u europskom zakonodavstvu

Europska federacija novinara bila je domaćin dvodnevne radionice usmjerene na zakonodavstvo EU koje utječe na slobodu medija i digitalno okruženje. Oko 40 novinara, predstavnika novinara, stručnjaka i kreatora politika okupilo se u Bruxellesu kako bi raspravljali o primjeni ključnog europskog zakonodavstva za novinare i medijski sektor u cjelini u praksi.
„Danas smo ovdje kako bismo razmijenili iskustva, ojačali naše zagovaranje i osigurali da sloboda medija ne ostane samo lijepa fraza u europskom zakonodavstvu, već nešto što novinari doista osjećaju u svom svakodnevnom radu“, rekla je Maja Sever , predsjednica EFJ-a, u svom uvodnom govoru.
Ključni zakoni poput Europskog zakona o slobodi medija (EMFA), Direktive protiv SLAPP-a, Zakona o umjetnoj inteligenciji i Zakona o digitalnim uslugama (DSA) temeljito su raspravljeni s vodećim stručnjacima.
Primjena EMFA-e u praksi
Kako možemo maksimalno iskoristiti Europski zakon o slobodi medija (EMFA) unatoč nedostatku političke volje? Strateško parničenje nudi put naprijed: svatko može osporiti neaktivnost vlade na sudu, jer države članice imaju dužnost djelovati. Pierre Dagard , voditelj zagovaranja u organizaciji Reporteri bez granica (RSF), predstavio je zajedničku akciju nevladine organizacije s francuskim novinarskim sindikatima (SNJ i SNJ-CGT) pred Francuskim državnim vijećem kako bi osudili neprimjenu EMFA-e, posebno u slučaju akvizicije časopisa Challenges od strane LVMH-a, nekoliko mjeseci nakon stupanja EMFA-e na snagu. Uloga novog Odbora za medije, neovisnog savjetodavnog tijela koje okuplja nacionalne regulatore medija, također je predstavljena kao ključna poluga u uvjeravanju država članica da poduzmu mjere. U Belgiji, spajanje IPM-a i Rossela trenutno preispituje Odbor za medije. 
Sabine Verheyen (EPP, Njemačka), prva potpredsjednica Europskog parlamenta, koja je bila izvjestiteljica EMFA-e kao bivša predsjednica Odbora za kulturu, a sada predsjednica radne skupine za provedbu EMFA-e, uvjerila je da će Europski parlament također provjeriti sve države članice i podsjetiti Europsku komisiju, kao čuvaricu ugovora, na njezinu dužnost da inzistira na tome da se to ispravno učini, a ako ne, da iskoristi ovlasti Komisije za pokretanje postupaka zbog povrede. Predstavnica Komisije Anna Herold , voditeljica Odjela za audiovizualnu i medijsku politiku pri Europskoj komisiji, potvrdila je da je 17 zemalja EU već primilo administrativna pisma, što je prvi korak u postupku zbog povrede, dok je Mađarska primila formalnu obavijest, a Slovačka je trenutno predmet dijaloga prije povrede zbog neprimjene određenih odredbi EMFA-e.
Umjetna inteligencija i dalje dobiva na važnosti, donoseći novinarima i prilike i izazove. Iva Nenadić i Roberta Carlini istaknule su kako se tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom oslanjaju na novinarski sadržaj za obuku svojih modela, pokrećući pitanja o autorskim pravima i transparentnosti. Zastupnik u Europskom parlamentu Tiemo Wölken (S&D, Njemačka) predstavio je nedavni rad Europskog parlamenta na području umjetne inteligencije i autorskih prava, koji je rezultirao usvajanjem izvješća u kojem se Europska komisija poziva da predloži nove mehanizme koji osiguravaju pravednu naknadu izdavačima i novinarima, kao i sustav privole koji novinarima daje potpunu kontrolu nad njihovim sadržajem. Wolken je naglasio predanost Parlamenta zaštiti neovisnih stvaratelja od neovlaštene upotrebe njihovog sadržaja od strane tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom.
Ena Bavčić i Elodie Vialle također su istražile kako se lekcije naučene iz provedbe Zakona o digitalnim uslugama (DSA) mogu koristiti za oblikovanje buduće politike umjetne inteligencije i zaštitu novinara od suočenja s velikim tehnološkim tvrtkama.
Istodobno, redakcije sve više koriste umjetnu inteligenciju kako bi povećale produktivnost, poboljšale pristup arhivama sadržaja i promovirale raznolikije izvještavanje. Neke su već razvile alate koji mogu brzo skenirati dokumente, identificirati previđene perspektive i izvore u svom izvještavanju te predložiti potencijalne priče za praćenje. Međutim, to povećava rizik od povećanja nejednakosti u medijskom sektoru, jer manjim izdavačima nedostaju resursi potrebni za pristup naprednim alatima umjetne inteligencije.
predstavnici Koalicije protiv SLAPP-ova u Europi ( CASE ) Sielke Kelner i Charlie Holt objasnili su što se nalazi u Direktivi protiv SLAPP-a – koja još uvijek nije transponirana u mnogim državama članicama – i Preporukama Vijeća Europe te raspravljali o tome kako koristiti ova dva važna zakonodavna akta zajedno za zagovaranje snažnih nacionalnih zakona. Praćenje suđenja, pravna podrška i pravna analiza slučajeva od strane trećih strana (kao što je CASE ) u svjetlu pokazatelja VE predstavljeni su kao učinkovite strategije za konkretnu podršku novinarima i medijskim kućama. SLAPP-ovi su obično dio širih kampanja uznemiravanja, uključujući verbalne napade, blaće i prijetnje, a svi napori zagovaranja moraju uključivati ​​ovaj sveobuhvatni pristup.
Sudionici su podijelili ključne zaključke s radionice, uključujući potrebu za izgradnjom širokih koalicija kako bi se suprotstavili mnogim prijetnjama s kojima se novinarski sektor suočava diljem Europe. Oslanjajući se na svoja iskustva, govornici Charlie Holt , Laura Becana Ball i Giacomo Bonetti podijelili su lekcije o izgradnji kolektivne moći i kako novinarski sindikati mogu iskoristiti zakonodavstvo EU u svoju korist. Naglasili su da, iako izgradnja i upravljanje koalicijama zahtijevaju kontinuirani napor i koordinaciju, one ostaju jedni od najučinkovitijih načina zagovaranja prava novinara. Raznolike koalicije učinkovita su sredstva za kampanje jer okupljaju različite perspektive i stručnost. Ključne strategije za uspješnu izgradnju koalicija uključivale su polazak s onim što je potrebno, a ne s onim što mislimo da kreatori politika žele čuti, te konstruktivan i konfrontacijski pristup kada je to potrebno.
„Usred rastuće neizvjesnosti u novinarstvu, naših nesavršenih, ali cijenjenih demokracija i budućnosti Europske unije, svi smo cijenili priliku za ujedinjenje, razmjenu stručnosti i strategiju suradnje, osiguravajući otpornost na prodor velikih tehnoloških tvrtki i umjetne inteligencije. Zajedničke vježbe disanja i kretanja bile su dobrodošao dodatak, pomažući nam da se usredotočimo i izbjegnemo da nas preplave mnogi izazovi koji su pred nama“, rekla je Renate Schroeder , direktorica EFJ-a, izražavajući zahvalnost na podršci EU-a.
Radionica je organizirana u okviru projekta IMPACT , koji promiče zagovaranje, osposobljavanje i podršku našim članovima radi jačanja prava novinara i novinarskih udruga u Europi. Sudionicima je pružena prilika za razmjenu mišljenja i pouke, osnažujući ih da se bolje zalažu za prava novinara na europskoj i nacionalnoj razini.
Projekt Neovisni mediji koji promiču odgovornost, zajednicu i povjerenje u europsku demokraciju (IMPACT) trajat će od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. i financira ga Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi EFJ-a i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili EACEA-e. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.