EN
U Europskoj uniji odlučuje se o proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine, a time i o tome koliko je Europa spremna ulagati u profesionalno i neovisno novinarstvo. SNH zajedno s europskim novinarskim organizacijama traži da najmanje 20 posto programa AgoraEU bude namijenjeno novinarstvu, informacijskom ekosustavu i slobodi medija.
Europska unija ulazi u ključnu fazu pregovora o svom sljedećem sedmogodišnjem proračunu. Među velikim brojkama, fondovima i programima nalazi se i pitanje koje se izravno tiče svakoga tko radi u medijima, ali i svakog građanina koji očekuje da ima pristup profesionalnim, provjerenim i neovisnim informacijama: koliko će Europa u sljedećih sedam godina ulagati u novinarstvo?
Odgovor se velikim dijelom krije iza imena AgoraEU.
Europska komisija predložila je AgoraEU kao novi program u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028.–2034. Program bi pod jednim okvirom trebao povezati europsku potporu kulturi, medijima, civilnom društvu, demokraciji, pravima i vrijednostima. Predviđene su tri glavne komponente: Creative Europe - Culture, MEDIA+ te Democracy, Citizens, Equality, Rights and Values (CERV+).
Za novinarstvo je posebno važan MEDIA+, koji bi trebao obuhvatiti potporu audiovizualnom sektoru, ali i slobodnom i neovisnom novinarstvu i informativnim medijima. Europska komisija navodi da bi kroz MEDIA+ trebalo podupirati održivost medija, medijske slobode, medijsku pismenost te borbu protiv dezinformacija.
To je važan pomak. Ali ostaje ključno pitanje: koliko će od ukupnog novca stvarno završiti u novinarstvu?
Tražimo najmanje 20 posto za novinarstvo
Stav Sindikata novinara Hrvatske, Europske federacije novinara i europskih novinarskih organizacija jasan je: najmanje 20 posto ukupnog proračuna AgoraEU treba biti namijenjeno novinarstvu, informacijskom ekosustavu i slobodi medija. To nije zahtjev da Europska unija financira jednu profesiju. To je zahtjev da ulaže u demokratsku infrastrukturu.
Profesionalni novinari provjeravaju informacije, otkrivaju zloupotrebe, nadziru one koji imaju političku i ekonomsku moć i građanima omogućuju donošenje odluka na temelju činjenica. Ako tvrdimo da je novinarstvo jedan od stupova demokracije, onda ono u europskom proračunu ne može ovisiti o tome koliko će novca preostati nakon financiranja drugih velikih sektora.
Europski parlament napravio je važan korak predlažući zasebnu komponentu „Journalism and Information“. No prema nacrtu njegove pozicije za tu bi komponentu bilo izdvojeno oko 11,7 posto ukupnog predloženog proračuna AgoraEU. Europska federacija novinara upozorila je da takav iznos ne prati ambiciju da se novinarstvo doista tretira kao demokratska infrastruktura. Zato tražimo više.
Novinarstvu treba vlastita, zaštićena proračunska linija
Nije dovoljno da riječ „novinarstvo“ postoji u europskom programu. Mora biti jasno koliko je novca za njega namijenjeno, prema kojim se kriterijima dodjeljuje i tko ga na kraju dobiva. Zato zagovaramo zasebnu, jasnu i zaštićenu proračunsku liniju za novinarstvo.
Sredstva moraju biti dostupna lokalnim i regionalnim medijima, neprofitnim i istraživačkim redakcijama, freelancerima i novinarskim organizacijama. Ne smiju ostati dostupna samo velikim medijskim sustavima i organizacijama koje imaju administrativne kapacitete za velike europske projekte.
Jednako je važno promijeniti način financiranja. Profesionalno novinarstvo ne može se dugoročno graditi od jednog kratkoročnog projekta do drugoga. Potrebni su višegodišnji i operativni grantovi koji omogućuju redakcijama da planiraju, zapošljavaju i razvijaju novinarstvo u javnom interesu.
Istodobno, javni novac mora dolaziti uz jasne uvjete: zaštitu uredničke neovisnosti, transparentnost vlasništva i financiranja, profesionalne standarde te poštovanje radnih i socijalnih prava novinara i drugih medijskih radnika.
Novinarstvu treba otvoriti i druge europske fondove
AgoraEU ne može sama riješiti sve probleme europskog novinarstva. Zato SNH zagovara i otvaranje drugih europskih instrumenata medijskom sektoru.
Europska sredstva namijenjena konkurentnosti, digitalnoj transformaciji, inovacijama i umjetnoj inteligenciji moraju biti dostupna i medijima, uz čvrstu zaštitu uredničke neovisnosti. ESF+ treba nastaviti financirati profesionalno obrazovanje, digitalne vještine, socijalni dijalog i jačanje kapaciteta novinara i njihovih organizacija. Europa ulaže goleme iznose u svoju tehnološku i digitalnu budućnost. Novinarstvo ne smije ostati izvan te tranzicije.
Potreba za tim ulaganjima postaje još očitija kada se pogleda stanje europskog medijskog tržišta. Europska komisija u svom Media Industry Outlooku prati ozbiljne promjene u informativnim medijima, uključujući poslovnu održivost, tehnološke promjene, promjene u navikama publike i pritisak koji digitalna transformacija stvara na sektor.
Istodobno, informacijski prostor sve više ispunjavaju dezinformacije, manipulativni sadržaji i sadržaji proizvedeni umjetnom inteligencijom. Odgovor na taj problem ne može biti manje profesionalnog novinarstva, nego snažnije i održivije novinarstvo.
Agora o AgoriEU razgovaramo 24. rujna u Zagrebu
Upravo zato Sindikat novinara Hrvatske, Hrvatsko novinarsko društvo i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava organiziraju stručni panel „Agora o AgoriEU: zašto je europsko financiranje važno za zaštitu novinarskih prava?“.
Panel će se održati u četvrtak, 24. rujna 2026. godine u 12 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, Perkovčeva 2, Zagreb.
Razgovarat ćemo o tome što novi europski proračun konkretno znači za novinarstvo, koliko sredstava treba biti izdvojeno za vijesti i profesionalno novinarstvo, kome ona trebaju biti dostupna i pod kojim uvjetima. Otvorit ćemo i pitanje kako europsko financiranje može pomoći održivosti redakcija, zaštiti novinarskih prava, razvoju novih znanja i tehnologija te jačanju profesionalnog novinarstva u vremenu velikih ekonomskih i tehnoloških promjena.
Panel o AgoraEU dio je šireg programa posvećenog medijskim slobodama. Istoga dana, u 10 sati, također u HND-u, prethodit će mu okrugli stol u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva o ključnim preprekama medijskim slobodama u Hrvatskoj i očekivanjima od novog Zakona o medijima.
Odluke koje se sada donose odredit će mogućnosti financiranja novinarstva od 2028. do 2034. godine. One će utjecati na to hoće li sredstva biti dostupna lokalnim medijima, istraživačkim redakcijama, freelancerima i novinarskim organizacijama, hoće li se moći financirati dugoročan rad umjesto samo pojedinačnih projekata te hoće li pristup europskom novcu biti povezan s poštovanjem uredničke neovisnosti i radnih prava.
Ovo nije pitanje lijevih ili desnih niti je riječ samo o interesu novinara. Riječ je o pravu svih građana na profesionalne, provjerene i neovisne informacije.
Europska unija ulaže u obranu, energetsku sigurnost, tehnološki razvoj i konkurentnost jer ih smatra ključnima za sigurnost i budućnost europskog društva. Vrijeme je da s jednakom ozbiljnošću pristupi i zaštiti informacijskog prostora.
Ako kažemo da je novinarstvo stup demokracije, sada to trebamo pokazati i odlukama o tome kako ćemo ga financirati.
