EN
Na Svjetskom kongresu Međunarodne federacije novinara (IFJ), koji se od 4. do 7. svibnja 2026. održava u Parizu u sklopu obilježavanja stote obljetnice ove organizacije, izabrano je novo vodstvo IFJ-a za mandat 2026.–2029.
Za predsjednicu IFJ-a izabrana je Zuliana Lainez Otero iz Perua, predsjednica Asociación Nacional de Periodistas del Perú (ANP). Time je postala prva žena iz Latinske Amerike i Kariba na čelu Međunarodne federacije novinara, kao i treća žena predsjednica IFJ-a u njegovoj stoljetnoj povijesti. Lainez je na toj funkciji naslijedila Dominique Pradalié, koja je vodila Federaciju u prethodnom mandatu.
Za potpredsjedničke pozicije izabrani su Jennifer Moreau iz Kanade i Zied Dabbar iz Tunisa, dok je za senior potpredsjednika izabran Nasser Abu Bakr iz Palestine.
Kongres okuplja oko 300 predstavnika novinarskih sindikata i udruga iz cijelog svijeta te predstavlja ključni forum za određivanje smjera djelovanja najveće svjetske organizacije novinara. Ovogodišnji kongres ima dodatnu težinu jer se održava u godini kada IFJ obilježava 100 godina postojanja.
Među glavnim temama Kongresa su sigurnost novinara, umjetna inteligencija i nadzor, radna prava, rodna ravnopravnost, javni servisi i sloboda medija. Važan korak za budući rad predstavlja i činjenica da je jučer na Kongresu IFJ-a usvojen amandman koji preciznije uređuje izbor članova Izvršnog odbora za mandat 2026.–2029. Njime je potvrđeno da sastav ovog tijela mora osigurati strogu rodnu ravnopravnost - 11 žena i 11 muškaraca – uz očuvanje regionalne zastupljenosti članstva Federacije.
Usvajanje ovog amandmana važno je jer pokazuje da ravnopravnost više nije samo politička poruka ili načelna vrijednost, već postaje obvezujući princip u formiranju najvažnijeg upravljačkog tijela IFJ-a. Amandman predviđa i korektivni mehanizam koji treba osigurati da ravnoteža bude doista ostvarena i nakon glasanja, čime se dodatno jača uloga žena u procesima odlučivanja i potvrđuje da ravnopravna zastupljenost mora biti sastavni dio demokratskog i reprezentativnog upravljanja unutar najveće svjetske organizacije novinara.
Kongres je također pokazao da IFJ želi snažnije odgovoriti na promjene koje donose digitalne tehnologije i umjetna inteligencija. Tijekom rasprava istaknuta je potreba zaštite novinarske neovisnosti, autorskih prava i profesionalnih standarda u vremenu kada AI sustavi sve više utječu na medijsku industriju. Posebno je naglašena opasnost od nadzora, zloupotrebe podataka i tehnologija koje mogu ugroziti slobodu izvještavanja i sigurnost novinara.
Velik dio Kongresa bio je posvećen sigurnosti novinara, osobito u ratnim područjima i autoritarnim režimima. Delegati su upozorili na dramatičan porast napada, prijetnji i političkih pritisaka na novinare širom svijeta. Posebno snažna bila je rasprava o situaciji u Palestini i Gazi, gdje je veliki broj novinara izgubio život tijekom rata. IFJ je naglasio kako su novinari postali mete sukoba te pozvao međunarodnu zajednicu na snažniju zaštitu medijskih radnika i kažnjavanje zločina nad novinarima.
Govorilo se i o obrani neovisnog novinarstva u državama u kojima dolazi do urušavanja demokratskih standarda i medijskih sloboda. U tom kontekstu prihvaćena je rezolucija o Srbiji, koju je podnio NUNS. Glavna tajnica NUNS-a Tamara Filipović Stevanović naglasila je da je situacija u Srbiji alarmantna i da međunarodna solidarnost s neovisnim novinarstvom danas ima poseban značaj. Ukazala je na porast napada i prijetnji novinarima, kampanje blaćenja koje dolaze od javnih dužnosnika, policijsku pasivnost i zloupotrebe, radne pritiske, SLAPP tužbe i prijetnje medijskom pluralizmu.
Posebna pažnja tijekom Kongresa posvećena je i budućnosti javnih medijskih servisa, koji se sve češće nalaze pod političkim i financijskim pritiscima. Upozoreno je da su javni servisi ključni za očuvanje profesionalnog, neovisnog i vjerodostojnog informiranja građana, osobito u vrijeme širenja dezinformacija, političke polarizacije i dominacije digitalnih platformi. U sklopu posebne panel-rasprave „Kakva je budućnost javnog emitiranja u svijetu?“ istaknuto je da mnoge vlade pokušavaju oslabiti ili politički kontrolirati javne medije smanjivanjem financiranja, pritiscima na uredničku politiku i imenovanjem politički podobnih uprava.
Predstavnici novinarskih organizacija naglasili su da javni servisi imaju nezamjenjivu društvenu ulogu jer građanima osiguravaju pristup provjerenim informacijama, obrazovnim sadržajima i kvalitetnom novinarstvu koje nije podređeno isključivo komercijalnim interesima. Upozoreno je da slabljenje javnih medija izravno otvara prostor populizmu, propagandi i širenju govora mržnje. Zbog toga je IFJ ponovno pozvao države da osiguraju stabilno i neovisno financiranje javnih servisa, kao i zaštitu uredničke autonomije novinara i redakcija.
Na Kongresu je više puta istaknuto da novinarstvo ne može opstati bez sigurnih radnih uvjeta i profesionalne zaštite novinara. Sve veći broj medijskih radnika radi u nesigurnim oblicima zaposlenja, bez stabilnih ugovora, uz niske honorare i rastuće političke i ekonomske pritiske. IFJ zato želi dodatno jačati sindikalno organiziranje novinara i kolektivno pregovaranje, posebno među freelancerima i mladim novinarima. U dokumentima Kongresa naglašava se da su kvalitetni radni uvjeti preduvjet slobodnog i odgovornog novinarstva.
Tijekom rasprava istaknuta je i važnost borbe protiv govora mržnje, diskriminacije i digitalnog nasilja nad novinarima, posebno nad novinarkama koje su često izložene koordiniranim online napadima. IFJ kroz svoje politike sve više povezuje pitanje sigurnosti novinara s pitanjem rodne ravnopravnosti, mentalnog zdravlja i zaštite ljudskih prava. Upravo zato odluka o obveznoj rodnoj ravnoteži u Izvršnom odboru ima i šire značenje – ona predstavlja pokušaj stvaranja demokratskijeg i reprezentativnijeg modela upravljanja unutar najveće svjetske novinarske organizacije.
Osjena je da su godine pred nama presudne za opstanak profesionalnog novinarstva. Umjetna inteligencija, politički pritisci, ratovi i ekonomska kriza mijenjaju način rada medija, ali IFJ želi zadržati ulogu globalnog zaštitnika novinarskih prava i slobode medija. Kongres u Parizu zato nije bio samo obilježavanje stote obljetnice organizacije, nego i pokušaj definiranja nove strategije za obranu novinarstva u svijetu koji se ubrzano mijenja.
