EN
U novom izdanju podcasta Sindikalni Megafon, koji vodi Josip Šarić, gostovala je istraživačka novinarka Nataša Škaričić. Kroz razgovor se osvrnula na svoj profesionalni put, razvoj istraživačkog novinarstva u Hrvatskoj, odnos medija prema javnom interesu te stanje hrvatskog zdravstvenog sustava, području kojim se intenzivno bavi već desetljećima.
Govoreći o svojim počecima, Škaričić je istaknula kako novinarstvo nije bilo njezin prvotni profesionalni izbor. Nakon studija filozofije i ulaska u Slobodnu Dalmaciju tijekom devedesetih godina, našla se u redakcijskom okruženju koje nije uvijek bilo sklono drugačijim pogledima i kritičkom pristupu. Prisjetila se da je na početku karijere, zajedno s nekolicinom kolega, često dobivala manje važne zadatke, koje su interno nazivali maziva i goriva: "Stavljali su nas na desk da uređujemo tekstove, ali su nam davali najbezveznije stvari. Naslovi su bili tipa: "Došla maziva i goriva u škver". Pokazivali smo jedan drugome te tekstove i naslove jer su upravo to bile teme za koje su imali povjerenja da ih prepuste nama.“ objašnjava Nataša Škaričić
Prekretnica se dogodila nakon povratka u Zagreb, kada se počela baviti zdravstvom. U to vrijeme, kako je istaknula, riječ je bila o području koje je bilo gotovo potpuno zanemareno u hrvatskim medijima. Većina izvještavanja svodila se na pojedinačne slučajeve ili administrativne informacije, dok se sustavnim problemima, financiranjem i upravljanjem zdravstvenim sustavom gotovo nitko nije bavio. Upravo tu je pronašla priliku za ozbiljan istraživački rad.
Zahvaljujući dobrom poznavanju zdravstvenog sustava i njegovih mehanizama, Škaričić je tijekom godina otvorila brojne teme vezane uz korupciju, netransparentno upravljanje i sukobe interesa. Naglasila je kako istraživačko novinarstvo ne počiva isključivo na povjerljivim dokumentima i „curenju“ informacija, već prije svega na razumijevanju sustava i sposobnosti prepoznavanja važnih priča u dokumentima koji su svima dostupni: "Ljudi često zamišljaju da istraživačko novinarstvo izgleda tako da ti netko doturi neke papire pa ti nešto objaviš. Zapravo, kada razumiješ neki sektor, ja iz izvještaja HZZO-a iščitavam triler.“
Nakon preuzimanja Slobodne Dalmacije od strane Europapress Holdinga počeli ozbiljniji sukobi između istraživačkog pristupa i interesa vlasnika medija: "Kad je EPH kupio Slobodnu Dalmaciju, gledala sam na sat kad ću dobiti otkaz. Znala sam da ću imati problem. Ono što se dogodilo nakon preuzimanja bilo je da su mi poručili kako više ne žele da zdravstvo pratim kroz korupciju i sustav, nego iz ugla malog čovjeka.“.
Takav pristup nije prihvatila, objašnjava kako sintagma „mali čovjek“ nije značila veći interes za svakodnevne probleme pacijenata, nego svojevrsni eufemizam za odustajanje od istraživanja strukturnih problema i odgovornosti unutar zdravstvenog sustava. Škaričić smatra da se iza takvog pristupa zapravo skrivala poruka da se manje bavi korupcijom, upravljanjem sustavom i odnosima moći, a više pojedinačnim životnim pričama koje ne otvaraju neugodna pitanja za donositelje odluka i utjecajne osobe u zdravstvu. U tom razdoblju prvi put otvoreno osjetila da njezin istraživački rad više nije poželjan te da se od nje očekuje drugačiji, manje kritičan način praćenja zdravstvenih tema.
Kada bi pojedine teme nailazile na prepreke u tiskanim medijima, koristila je televizijske emisije i druge platforme kako bi informacije ipak došle do javnosti. Upravo je ta upornost, smatra, pridonijela stvaranju reputacije novinarke koja nije spremna pristajati na kompromise kada je riječ o temama od javnog interesa.
Nataša Škaričić je kao jednu od prijelomnih točaka u svojoj karijeri izdvojila razdoblje vladavine Ive Sanadera, kada je zajedno sa Sanjom Sarnavkom i Sanjom Modrić pokrenula inicijativu kojom su željele upozoriti na politički utjecaj na medije i otvore raspravu unutar cijele novinarske zajednice o ozbiljnoj krizi koju je proizvelo političko podčinjavanje medija. „Tvrdili smo da je Sanader svojim podmićivanjem nakladnika, novinara i drugih aktera uzrokovao strašnu krizu u novinarstvu“, prisjetila se Škaričić, dodajući kako je inicijativa odjeknula u javnosti nakon što ju je prenijela Hina, a potom i brojni mediji. Ubrzo nakon tih javnih kritika političkog utjecaja na medije i zdravstveni sustav suočila se s promjenama uvjeta rada, a potom i s otkazom. Iako je kasnije sudski dobila spor protiv poslodavca, smatra da je taj slučaj ostavio dugoročne posljedice na njezinu karijeru te dodatno pokazao koliko su novinari često nezaštićeni kada se sukobe s moćnim interesima. Drugi ključni trenutak dogodio se za mandata ministra zdravstva Darka Milinovića, kada je predstavljao svoju reformu zdravstvenog sustava. Škaričić navodi da je tada prvi put izravno osjetila kako se pokušava ograničiti njezin rad kao novinarke specijalizirane za zdravstvo. Umjesto da prati predstavljanje reforme, što je do tada bilo uobičajeno s obzirom na njezinu ekspertizu i dugogodišnje praćenje resora, iz EPH-a joj je poručeno da na sastanak u Ministarstvo zdravstva neće ići ona, nego glavni urednik. Taj potez doživjela je kao jasan signal političke i uredničke kontrole nad informacijama koje dolaze iz zdravstvenog sustava. Reagirala je javno, pa je na Skupštini Hrvatskog novinarskog društva ustvrdila da je „Sanader uveo centralni komitet u zdravstveni sistem“, upozoravajući na sve izraženije političko upravljanje medijskim sadržajem i pristupom informacijama.
Pritom je kritična prema ulozi HND-a i sindikata u tom razdoblju. Istaknula je kako nije dobila podršku kakvu je očekivala od institucija koje bi trebale štititi profesionalna i radna prava novinara. Smatra da bi ove organizacije trebale biti otvorenije prema članovima i aktivnije u zaštiti novinara kada se nađu pod pritiscima.
Danas radi u Novostima, gdje, kako kaže, pronalazi prostor za novinarstvo koje se temelji na javnom interesu i kritičkom propitivanju društvenih procesa. Smatra da takvo okruženje omogućava ozbiljniji pristup temama poput zdravstva, socijalne politike i javnih usluga, bez pritiska tržišnih interesa koji često oblikuju uređivačke prioritete komercijalnih medija.
Nataša Škaričić analizirala je stanje novinarske profesije. Usporedila je današnje uvjete rada s razdobljem od prije petnaestak ili dvadeset godina te zaključila kako je profesija doživjela dramatičnu promjenu. Novinari su, prema njezinom mišljenju, od relativno stabilne srednje klase postali prekarni radnici koji rade pod stalnim pritiskom proizvodnje sadržaja i ostvarivanja što većeg broja klikova.
Posebno ju zabrinjava transformacija novinarstva u industriju digitalnog sadržaja u kojoj se uspjeh sve češće mjeri isključivo brojem pregleda, dok kvalitetne istraživačke priče imaju sve manji odjek u javnosti. Istaknula je kako današnje afere vrlo brzo nestaju iz fokusa javnosti, dijelom zbog prezasićenosti informacijama, a dijelom zbog promijenjenog načina konzumiranja medijskih sadržaja. „Ljudi u novinarstvu više nisu novinari nego proizvođači digitalnog sadržaja. Njihova funkcija u tom biznisu vrlo je slična spravljanju hamburgera u McDonald'su. Točno se zna koja količina čega donosi najveći profit.“ kaže Škaričić.
Govoreći o projektu „Zagorka, u kojem sudjeluje kao mentorica mladim novinarkama, Škaričić je istaknula kako nove generacije u novinarstvo ulaze s velikim entuzijazmom, ali i s razvijenijom sviješću o vlastitim radničkim pravima i to smatra pozitivnom promjenom u odnosu na vlastitu generaciju.. Smatra kako mlade koleggice i kolege ne treba privlačiti idealiziranom slikom profesije, već ih pripremiti na stvarne uvjete rada.
Govoreći o stanju hrvatskog zdravstva. Ocijenila je da se sustav nalazi u dubokoj krizi koja je rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja, loših politika i izostanka ozbiljnih reformi: "Mislim da smo danas u fazi kada većina ljudi više uopće ne računa na javni sektor. Kad im zatreba zdravstvena usluga, automatski razmišljaju o privatnom. To je strašna promjena u odnosu na ono što je javno zdravstvo nekad predstavljalo i pokazuje koliko je povjerenje građana u sustav urušeno.“
Kao jedan od najvećih problema izdvojila je rast privatnog zdravstvenog sektora u području onkologije, upozoravajući da se strateški važna područja zdravstvene skrbi sve više prepuštaju tržištu.
Iako je tijekom razgovora iznijela niz kritičkih ocjena o stanju medija Škaričić i dalje vjeruje u važnost novinarske profesije, a unatoč sve težim uvjetima rada u Hrvatskoj i dalje postoji velik broj kvalitetnih novinara koji predano rade svoj posao i nastoje štititi javni interes.
"Ljudi me često pitaju ima li novinarstvo budućnost. Ja mogu samo reći: zamislite svijet bez novinarstva. To još uvijek zvuči kao tragedija." kaže Nataša Škaričić.
Gostovanje Nataše Škaričić u Sindikalnom Megafonu održano je u sklopu ESF projekta „Jačanje kapaciteta sindikata za promociju socijalnog dijaloga“, usmjerenog na osnaživanje sindikalnog djelovanja, razvoj socijalnog dijaloga i otvaranje prostora za raspravu o temama od posebnog društvenog značaja.
