EN
Na 32. kongresu IFJ-a, održanom u Parizu, dogodio se važan iskorak za ravnopravnost žena u novinarstvu i sindikalnom organiziranju. Delegati iz cijeloga svijeta prihvatili su izmjene Statuta kojima se uvodi stroga rodna ravnopravnost u sastavu Izvršnog odbora IFJ-a, najvažnijeg upravljačkog tijela federacije između dva kongresa.
Predložene izmjene, koje je pripremilo Vijeće za rodnu ravnopravnost IFJ-a, usvojene su s ciljem da se osigura jednaka zastupljenost žena i muškaraca u donošenju odluka, u skladu s temeljnim vrijednostima organizacije i njezinim opredjeljenjem za jednakost. Novi statut predviđa da Izvršni odbor mora imati točno 11 žena i 11 muškaraca, uz očuvanje regionalne zastupljenosti svih dijelova svijeta.
Ova odluka predstavlja snažnu političku i simboličku poruku međunarodne novinarske zajednice: ravnopravnost više nije samo deklarativni cilj, nego konkretna obveza ugrađena u najviše akte organizacije. Time je IFJ pokazao da borba za prava žena i jednakost unutar profesije mora biti sastavni dio sindikalne i profesionalne politike novinarskih organizacija širom svijeta.
Tema rodne ravnopravnosti bila je u središtu i posebnog okruglog stola „Trade union priorities for gender equality“, održanog tijekom kongresa. Na njemu su novinarke i sindikalne predstavnice sa svih strana svijeta govorile o položaju žena u medijima, izazovima s kojima se suočavaju u svojim zemljama te o rastućim pritiscima, diskriminaciji i nasilju kojem su izložene.
Sudionice su svjedočile o problemima koji, iako imaju različite oblike ovisno o političkom i društvenom kontekstu, imaju zajednički obrazac – žene u novinarstvu i dalje se moraju boriti za jednaka prava, sigurnost na radu, jednake plaće, mogućnost napredovanja i zaštitu od nasilja i uznemiravanja. Posebno je istaknuto kako su novinarke često prve mete online napada, prijetnji i seksističkih kampanja, ali i kako su unutar redakcija i dalje prisutni brojni oblici nevidljive diskriminacije.
Predstavnica Hrvatske, Maja Sever, upoznala je sudionike s rezultatima istraživanja provedenog u sklopu CERV projekta Žene u medijima koje pokazuje da je svaka druga žena u Hrvatskoj doživjela neki oblik uznemiravanja. Ti podaci potvrđuju da problem nasilja i uznemiravanja nad ženama u medijima nije izoliran slučaj, nego globalni fenomen koji zahtijeva zajedničku akciju sindikata, medijskih kuća i međunarodnih organizacija.
Sever je naglasila kako takvi rezultati ne smiju ostati samo statistika, nego moraju postati poziv na organizirano djelovanje, jačanje mehanizama zaštite i stvaranje sigurnijeg radnog okruženja za žene u medijima.
Rasprava je pokazala da se novinarke širom svijeta suočavaju sa sličnim obrascima pritisaka od ekonomske nesigurnosti i nesigurnih oblika rada do seksualnog uznemiravanja, govora mržnje i političkih pritisaka. Istodobno, sudionice su naglasile kako upravo međunarodno povezivanje i zajedničko djelovanje daju snagu promjenama koje se sve snažnije događaju unutar novinarske profesije.
Usvajanje statutarnih promjena na kongresu IFJ-a zato nadilazi samu organizacijsku reformu. Ono predstavlja važan korak prema pravednijem i ravnopravnijem predstavljanju žena u strukturama odlučivanja te potvrdu da bez jednakosti nema ni slobodnog i demokratskog novinarstva.
Kongres u Parizu tako će ostati zapamćen kao trenutak u kojem je međunarodna novinarska zajednica jasno pokazala da pitanja rodne ravnopravnosti više nisu tema na marginama, nego jedno od ključnih pitanja budućnosti profesije.
