EN
Podružnica Sindikata novinara Hrvatske koja okuplja audiovizualne prevoditelje ponovno je uputila upozorenje vodećim komercijalnim televizijama i njihovim kanalima zbog dugotrajne prakse nenavođenja imena prevoditelja u emitiranju stranog programa. Dopis je upućen i Agenciji za elektroničke medije i Ministarstvu kulture i medija.
U središtu problema nalazi se sustavno ignoriranje činjenice da je prijevod autorsko djelo. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ne ostavlja prostor za interpretacije: prevoditelji imaju moralno i neotuđivo pravo biti priznati kao autori, a svatko tko javno koristi njihovo djelo dužan je to autorstvo i naznačiti.
SNH izričito naglašava da se ništa nije promijenilo što bi medijske kuće moglo osloboditi te obveze uz podsjetnik da iznimke predviđene zakonom ne vrijede za televizijsko emitiranje ni platforme.
Unatoč tome, praksa nenavođenja imena prevoditelja ostaje široko rasprostranjena - bilo da je riječ o izostavljanju iz odjavnih špica, programskih najava ili opisa sadržaja. Sindikat odbacuje argumente da je riječ o poslovnoj odluci ili uredničkoj procjeni.
„Izostavljanje imena prevoditelja nije pitanje poslovne prakse ni uredničke procjene, nego pitanje poštovanja zakonske obveze i moralnih prava autora“, navodi se u dopisu.
Upozoravamo na praksu koja je posljednjih godina postala gotovo standard - rezanje odjavnih špica. Upravo su odjavne špice često jedino mjesto gdje se prevoditelji uopće navode, a njihovo skraćivanje ili uklanjanje u pravilu znači i potpuno brisanje autorstva To nije tehnička nužnost ni zakonska iznimka, nego svjesno uklanjanje mjesta na kojem se autor uobičajeno i primjereno navodi.
Time se, ne samo zaobilazi zakon nego se otvara i pitanje povrede autorskih prava osobito kada se uklanja autorska atribucija ili narušava način na koji se djelo javno koristi.
Drugim riječima, riječ je o praksi koja prelazi granicu nemara i ulazi u zonu odgovornosti.
Sindikat pritom podsjeća da zakon za takve povrede predviđa i konkretne sankcije: sudsku zaštitu, zabranu daljnjeg kršenja te naknadu štete, koja u slučaju namjernog postupanja može biti i dvostruko veća od uobičajene naknade.
Podsjećamo da je na snagu stupio zakon kojim se provodi Europski akt o slobodi medija, a regulatorna uloga dodatno je ojačana. Upravo zato je dopis dostavljen i nadležnim institucijama kao signal da problem više nije samo strukovno pitanje, nego pitanje nadzora i odgovornosti u medijskom sustavu.
Zahtjevi Sindikata su jasni: prestanak rezanja odjavnih špica kada se time briše autorstvo, sustavno i vidljivo navođenje imena prevoditelja te usklađivanje prakse s važećim zakonima bez daljnjeg odgađanja.
U suprotnom ćemo smatrati da se radi o svjesnom nastavku prakse protivne važećem zakonodavstvu i poduzeti daljnje pravne i institucionalne korake.
Iza ove priče ne stoji samo pitanje jednog potpisa u špici. Riječ je o tome priznaje li se uopće autorstvo u medijskom sustavu i vrijedi li zakon jednako za sve.
