EN
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziralo je sastanak povjerenika za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Michaela McGratha s predstavnicima organizacija civilnog društva, neovisnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom demokratskih standarda, ljudskih prava i slobode medija.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Ureda pučke pravobraniteljice, GONG-a, Agencije za elektroničke medije, Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata novinara Hrvatske, Kuće ljudskih prava te Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
U ime Sindikata novinara Hrvatske govorila je predsjednica SNH-a Maja Sever, koja je upozorila da formalno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim propisima nije dovoljno ako se ključni problemi u području medijskih sloboda i dalje ne rješavaju u praksi.
Govoreći o provedbi Europskog akta o slobodi medija povjerenik je rekao da je upoznat s problemom stabilne pristojbe javnom mediskom servisu, a Sever je dodala da je neobično da nisu primjetili da za koji dan će biti raspisan poziv za izbor glavnog radnatelja HRT-a po starom Zakonu koji je potpuno u suprotnosti s člankom 5 EMFA-e, time i dalje zadržava model upravljanja Hrvatskom radiotelevizijom koji je godinama predmet kritika Europske komisije u njezinim izvješćima o vladavini prava.
„Dok hrvatske vlasti ističu donošenje zakonskih izmjena povezanih s EMFA-om, stvarnost pokazuje da su promjene uglavnom tehničke prirode. Duh i svrha europske regulative nisu preneseni u praksu. Politički utjecaj na javni medijski servis ostaje nepromijenjen“, upozorila je Sever.
„Europski standardi zahtijevaju stvarnu institucionalnu neovisnost javnih medija, u Hrvatskoj je upravljačka struktura HRT-a i dalje pod snažnim političkim utjecajem“, rekla je Sever.
Govoreći o zaštiti novinara od zloupotrebe pravosuđa kroz SLAPP tužbe, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske upozorila je da je hrvatski anti-SLAPP zakon propisao tek minimalne standarde predviđene europskom direktivom.
„Predlagatelj zakona nije pokazao ambiciju da ode korak dalje. Kazneni postupci za uvredu i klevetu ostali su izvan sustava zaštite, iako se upravo oni godinama koriste kao jedan od glavnih instrumenata pritiska na novinare i ušutkavanja kritičkih glasova“, dodala je kako vlast odbija prijedloge da se zaštita proširi i na privatne kaznene tužbe.
„Novinari koji su žrtve SLAPP postupaka vrlo često istodobno trpe i kaznene tužbe za klevetu i uvredu. Bez uključivanja tih postupaka zaštita ostaje nepotpuna“, rekla je.
Sever je također upozorila na nedovoljno preciznu definiciju pojma „očito neosnovana tužba“.
Važan dio rasprave odnosio se na položaj novinarstva u digitalnom okruženju i odnos velikih tehnoloških kompanija prema medijskom sektoru, o neodgovornom korištenju novinarskog sadržaja od strane kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju što dovodi do pitanja pitanje održivosti profesionalnog novinarstva.
U Hrvatskoj, kao i u brojnim drugim europskim državama, algoritmi društvenih mreža nastavljaju poticati polarizaciju, govor mržnje i širenje dezinformacija, istovremeno više od 70 posto prihoda od digitalnog oglašavanja odlazi izvan zemlje. Time se dodatno slabi financijska održivost domaćih medija i novinarstva rekla je Sever i postavila pitnje povjereniku McGrathu planira li predložiti konkretne mjere kojima bi se od velikih digitalnih platformi i AI kompanija zahtijevala veća transparentnost o korištenju novinarskog sadržaja, pravedna naknada medijima te vraćanje dijela vrijednosti koju ostvaruju zahvaljujući europskom medijskom ekosustavu.
„Kako Europska komisija namjerava osigurati održivu budućnost kvalitetnog novinarstva koje ne ovisi o algoritmima koji nagrađuju sukobe, polarizaciju i senzacionalizam, niti o političkim interesima?“ upitala je Sever.
Sindikat novinara Hrvatske pozdravio je prijedlog uspostave posebnog programa za medije unutar inicijative AgoraEU te zasebne cjeline posvećene medijima i informacijama, ali i da se najmanje 20 posto ukupnog proračuna AgoraEU-a usmjeri na novinarstvo, s tim da europsko financiranje medija mora biti povezano s jasnim kriterijima.
„Javna sredstva ne smiju služiti samo ekonomskom opstanku medijskih organizacija. Ona moraju pridonositi i demokratizaciji redakcija, poštivanju uredničkih statuta, kolektivnih ugovora, socijalnog dijaloga te osiguravanju dostojanstvenih radnih uvjeta i stvarne uredničke neovisnosti“, naglasila je Sever.
“Potrebna nam je šira i snažnija podrška neovisnom novinarstvu. Bez zajedničkog europskog odgovora na rastuću moć digitalnih platformi i AI kompanija, bez zaštite autorskih prava i pravednije raspodjele vrijednosti koju novinarski sadržaj stvara, nećemo uspjeti zaštititi ni novinarstvo ni demokraciju“, zaključila je.
U odgovoru na iznesene primjedbe i pitanja povjerenik Michael McGrath istaknuo je kako provedba europskih propisa ne smije ostati samo formalno ispunjavanje obveza i da mora biti više od pukog ispunjavanja administrativnih zahtjeva, te da i dalje rade na tome provedba Europskog akta o slobodi medija i anti-SLAPP direktive bude sadržajna i učinkovita.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko upozorio je da se hrvatsko novinarstvo suočava s nizom ozbiljnih problema, od sve manjeg broja novinara i novinarki do neriješenog pitanja financiranja medija, posebno lokalnih.
Kao jedan od ključnih problema istaknuo je političke pritiske na medije, ocijenivši da premijer nastoji kontrolirati medijski prostor. U tom je kontekstu slučaj tjednika Novosti naveo kao jedan od najboljih primjera političkog pritiska Vlade na medije i novinarstvo.
Zovko je upozorio i na izazove u provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA), dok je za suradnju s institucijama rekao da je HND-u ona često bolja s policijom nego s Ministarstvom kulture i medija.
Govoreći o Anti-SLAPP direktivi, istaknuo je da nisu prihvaćeni ključni mehanizmi zaštite novinara, poput rokova za rano odbacivanje SLAPP tužbi i SLAPP indikatora. "SLAPP je veliki problem za novinarsku profesiju u Hrvatskoj. Moglo bi se reći da smo mala zemlja za velike tužbe", poručio je.
Predstavnici drugih organizacija upozorili su na slabljenje povjerenja u medije i pravosuđe, na sve veći broj sumnjivih online političkih kampanja, s anonimnim, mutnim računima koji šire dezinformacije i napadaju političke protivnike (ili nevladine organizacije), korištenju AI za deepfake i o kampanjama klevete. Istovremeno, institucije ne istražuju stoje li neki politički akteri i crni novac iza mutnih profila i online kampanja. Također, rečeno je, da su se nevladine organizacije, nadzornici demokracije koji doprinose Zakonu o vladavini prava, suočile s kampanjama blaćenja, uključujući napade vladajuće stranke.
Sugovornici su upozorili da su posljednjih godina neke važne institucije su oslabljene, Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa više ne može donositi etičke prosudbe/odluke. Nevladine organizacije za ljudska prava praktički nemaju prisutnost na javnoj televiziji HRT.
Foto: Ured Europske komisije u Zagrebu
