EN
U 2025. godini dogodio se jedan od najznačajnijih institucionalnih događaja u medijskom sektoru: Europski zakon o slobodi medija (EMFA), Uredba (EU) 2024/1083, koja je u potpunosti stupila na snagu u cijeloj Europskoj uniji u kolovozu 2025.
Godinu dana nakon provedbe u nacionalno zakonodavstvo 8. kolovoza, ukupna slika je daleko ispod očekivanja. Europska federacija novinara (EFJ) i njezine podružnice u državama članicama EU-a pomno prate često kompliciranu provedbu na nacionalnoj razini i nadziru njezin razvoj. Zajedno s rezultatima ovogodišnjeg Monitora pluralizma medija , koji uključuje uvide u teme povezane s EMFA-om analizirajući trenutno stanje, dokazi pokazuju da je provedba neujednačena u većini područja i da jaz fragmentacije nije uklonjen. Dok su samo četiri zemlje ispravno obavile svoju zadaću, 23 države članice još uvijek zaostaju, a neke čak čine suprotno od onoga što se očekuje.
Zaštita od špijunskog softvera (čl. 4.), obveze transparentnosti za medijske tvrtke (čl. 6.), zaštita od političke kontrole i financijska održivost javnih medijskih servisa (čl. 5.), test javnog interesa za spajanja medija (čl. 22.), kao i neovisnost nacionalnih regulatornih tijela za medije, najvažniji su za EFJ i njegove novinarske sindikate i udruge. Sljedeća godina pokazat će postoji li politička volja da se napravi toliko potrebna razlika u regulaciji medija i njihovoj političkoj kulturi, toliko bitnoj za demokratsku otpornost u Europi. EFJ posebno upozorava na probleme u provedbi EMFA-e u Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Italiji, da spomenemo samo neke. Na nacionalnim je vladama, neovisnim regulatorima medija, Europskom odboru za medijske usluge i medijskim operaterima je da ta zakonska prava pretvore u svakodnevnu zaštitu.
„ Takva interakcija različitih aktera funkcionira samo kada su transparentnost i dovoljni resursi u središtu, i kada se akteri mogu smatrati odgovornima za ono što se radi ispravno, a što ne. I svakako, aktivni nadzor Europske komisije i politička volja za pokretanje postupaka zbog kršenja protiv država članica koje krše EMFA, neovisno o geopolitičkim ili drugim interesima, ključni su“, rekla je Renate Schroeder, direktorica EFJ-a.
S obzirom na nedostatak provedbe u mnogim državama članicama kada je riječ o izgradnji strukture koja služi neovisnim javnim medijima, EFJ će pokrenuti kampanju o ključnoj ulozi neovisnih, dobro financiranih javnih medijskih servisa u vremenu povećanih dezinformacija, polarizacije i oslabljenog informacijskog ekosustava.
EFJ se također savjetuje s Europskim odborom za medijske usluge, osobito o pitanjima koncentracije medija i primjene testa medijskog pluralizma na nacionalnoj razini (članci 22. i 23.). Dosadašnja provedba tih odredbi diljem Europe neujednačena je. Prema MPM-u, od 2025. godine 16 zemalja nema uspostavljen test medijskog pluralizma, dok se u još devet zemalja primjenjuju stariji zakonski okviri koji možda nisu u potpunosti usklađeni sa zahtjevima iz članka 22.
Europski odbor za medijske usluge pritom se suočava s nekoliko izazova, uključujući tumačenje pojma „učinak na unutarnje tržište“, ograničene resurse - s obzirom na to da nacionalni regulatori mišljenja izrađuju uz svoje redovite zadaće - te pitanje stvarnog utjecaja njegovih mišljenja u praksi, osobito u državama u kojima je prisutno demokratsko nazadovanje. Kao što MPM opravdano ističe, Odbor bi trebalo poticati na sustavnije uključivanje organizacija civilnog društva, novinarskih organizacija i akademske zajednice u svoj rad. Ujedno postoji jasna potreba da Komisija donese smjernice za primjenu članka 22.
