EN
Kako privući mlade u sindikate? Zašto iz obrazovnog sustava odlaze stručnjaci? Može li umjetna inteligencija promijeniti visoko obrazovanje? Zašto se pregovori s državom često svode na "cjenkanje", a ne na dugoročnu strategiju? O tim i brojnim drugim pitanjima Josip Šarić je u novoj epizodi podcasta Sindikalni megafon razgovarao s Božicom Žilić, predsjednicom Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), i Matijom Kroflinom, glavnim tajnikom Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Tijekom razgovora otvorene su neke od ključnih tema koje određuju sadašnjost, ali i budućnost hrvatskog obrazovnog sustava - od ranog i predškolskog odgoja do visokog obrazovanja i znanosti, položaja zaposlenih, odnosa države prema javnim službama te izazova koje donosi umjetna inteligencija.
Mladi sindikate prepoznaju tek kada se pojavi problem
Sugovornici su se složili da se odnos mlađih generacija prema sindikatima značajno promijenio. Dok su starije generacije bile spremnije čekati poboljšanje uvjeta rada, mladi danas puno brže donose odluku o odlasku iz sustava ili čak iz profesije ako ne vide perspektivu. Božica Žilić smatra kako fakulteti buduće odgojitelje ne pripremaju dovoljno za stvarne uvjete rada, zbog čega mnogi nakon godinu ili dvije napuštaju struku. "Mlada generacija nema tog strpljenja. Kada vide da se uvjeti rada i plaće ne mijenjaju, jednostavno odlaze ili iz sustava ili iz profesije."
Matija Kroflin dodaje kako u sustavu znanosti dodatni problem predstavlja činjenica da mladi istraživači gotovo deset godina rade na ugovorima na određeno, zbog čega se teško poistovjećuju s ustanovom u kojoj rade, ali i nerijetko izbjegavaju sindikalni angažman.
Jedna od važnih tema bila je i solidarnost među zaposlenicima. Kroflin je upozorio na dugogodišnji problem tzv. "free rider" efekta situacije u kojoj i zaposlenici koji nisu članovi sindikata ostvaruju sva prava izborena kolektivnim pregovorima.
"Prava koja izborimo štrajkom ili pregovorima vrijede jednako za članove i one koji nisu članovi sindikata. Zato je važno ljudima stalno pokazivati vrijednost zajedničkog djelovanja."
Prema njegovim riječima, upravo je izgradnja svijesti o važnosti solidarnosti jedan od najvećih izazova suvremenog sindikalnog rada.
Rani i predškolski odgoj suočen je s kroničnim nedostatkom stručnjaka
Božica Žilić upozorila je da se sustav ranog i predškolskog odgoja nalazi u ozbiljnoj kadrovskoj krizi.
Procjenjuje se kako nedostaje više od 7.000 stručnih djelatnika, dok značajan broj diplomiranih odgojitelja nikada ni ne uđe u sustav ili ga vrlo brzo napusti. Posljedica je zapošljavanje nestručnih zamjena kako bi vrtići uopće mogli funkcionirati. Osim manjka zaposlenih, veliki problem predstavljaju i neujednačene plaće jer se kolektivni pregovori vode zasebno sa svakom jedinicom lokalne samouprave.
"Ako se sindikati moraju boriti za zakonski propisane plaće, onda je sustav postavljen pogrešno. Zakonske plaće morale bi biti osigurane bez ikakve borbe."
Žilić je upozorila i na činjenicu da se Zakon o ranom i predškolskom odgoju te Državni pedagoški standard često ne provode u praksi, što dodatno narušava kvalitetu sustava.
U znanosti nedostaje ulaganja u ljude, a ne samo u zgrade
Govoreći o visokom obrazovanju i znanosti, Matija Kroflin istaknuo je kako država posljednjih godina ulaže u obnovu fakulteta i instituta, ali pritom zanemaruje ono najvažnije - ljude i znanstvenu opremu.
Posebno je upozorio na loše karijerne perspektive mladih znanstvenika.
"Ulazite u sustav s niskom plaćom, deset godina radite na određeno i pritom se natječete s privatnim sektorom koji nudi višestruko bolje uvjete."
Dodao je i kako su administrativni zaposlenici u sustavu visokog obrazovanja među najpotplaćenijima, a smanjivanje razlika između različitih razina stručne spreme dodatno demotivira zaposlenike.
Umjetna inteligencija nije prijetnja, ali treba jasna pravila
Velik dio razgovora bio je posvećen umjetnoj inteligenciji i njezinu utjecaju na obrazovanje i znanost.
Kroflin je naglasio kako sindikat ne zauzima stav protiv umjetne inteligencije, nego smatra da njezinu primjenu treba jasno regulirati.
"Čovjek mora ostati odgovoran za ocjenjivanje, za rezultate znanstvenih istraživanja i za zaštitu javnog dobra. Umjetna inteligencija može biti alat, ali ne može preuzeti odgovornost."
Sindikat zato priprema posebnu rezoluciju kojom želi definirati smjernice za odgovornu primjenu umjetne inteligencije u visokom obrazovanju i znanosti.
Pregovori s državom bez dugoročne strategije
Sugovornici su bili vrlo kritični prema načinu na koji država vodi javne politike.
Prema Kroflinu, Vlada uglavnom reagira tek kada problemi prerastu u krizu, umjesto da ih sprječava dugoročnim planiranjem. "Kod nas nema strategije. Politika reagira tek kada problem postane dovoljno velik da izazove pritisak javnosti." Posebno se osvrnuo na pregovore o plaćama u javnim službama, koje je opisao kao svojevrsno "cjenkanje na placu", bez jasne politike razvoja javnog sektora.
Govoreći o inflaciji, upozorio je kako rast osnovice plaća ne prati rast životnih troškova, zbog čega zaposlenici u javnim službama realno gube kupovnu moć.
"Realne plaće padaju, a teret borbe protiv inflacije prelama se preko leđa zaposlenih u javnim službama."
Božica Žilić dodala je kako su i pregovori s lokalnim vlastima često iscrpljujući te da sindikati nerijetko moraju organizirati prosvjede i štrajkove kako bi uopće otvorili prostor za dijalog.
Bez javnog pritiska nema promjena
Sudionici razgovora složili su se kako je danas mnogo teže sindikalne teme približiti javnosti nego prije desetak ili dvadeset godina.
Mediji i društvene mreže uglavnom reagiraju tek kada dođe do štrajka ili velikih prosvjeda, zbog čega su sindikati prisiljeni biti znatno aktivniji u vlastitoj komunikaciji s članovima i građanima.
Istaknuli su i važnost suradnje među sindikatima te s organizacijama civilnog društva, jer jedino zajedničkim djelovanjem mogu ostvariti ozbiljniji društveni utjecaj.
Pogled u budućnost nije optimističan
Na kraju razgovora oboje gostiju izrazili su zabrinutost zbog smjera u kojem se hrvatsko društvo kreće.
Božica Žilić smatra da se odgoj i obrazovanje još uvijek promatraju prvenstveno kao trošak, a ne kao ulaganje u budućnost.
"Dok se ulaganje u djecu i obrazovanje bude promatralo kao trošak, teško ćemo napraviti ozbiljan iskorak."
Matija Kroflin očekuje dodatno usporavanje razvoja društva, slabljenje solidarnosti i još izraženije društvene razlike ako država ne počne donositi promišljene i dugoročne politike.
Unatoč tome, oboje vjeruju kako upravo suradnja sindikata, civilnog društva i građana može biti temelj za pozitivne promjene.
Cijeli razgovor pogledajte u novoj epizodi podcasta Sindikalni megafon, koju donosimo u nastavku.
