EN
U novoj epizodi Sindiklanog megafona Josip Šarić je s Domagojem Novokmetom razgovarao o ekonomskoj nesigurnosti novinara, političkim pritiscima, urušavanju poslovnih modela medija i eksploziji sadržaja na društvenim mrežama koji su ozbiljno su promijenili medijsku sliku u Hrvatskoj.
Domagoj Novokmet je tijekom više od tri desetljeća karijere radio je kao novinar i urednik na Hrvatskoj radioteleviziji, bio vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, a potom i jedan od ključnih urednika i zaštitnih lica N1 televizije. Novinarski put nastavio je na portalu Ideje.hr, magazina specijaliziranog za analize društvenih, političkih, ekonomskih i znanstvenih tema, čiji je izdavač Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Posljednjih mjeseci portal prolazi kroz novu razvojnu fazu, uz prepoznatljive autorske analize i komentare, proširena je videoprodukcija, formirana je manja novinarska redakcija, a sadržaj se sve snažnije otvara široj publici izvan akademske zajednice. Tijekom razgovora Novokmet osvrnuo se na svoju bogatu profesionalnu karijeru, od godina provedenih na Hrvatskoj radioteleviziji i N1 televiziji do današnjeg rada na portalu Ideje.hr. No, otvorene su i brojne teme koje danas određuju budućnost novinarstva, od položaja medija i radnih uvjeta novinara do uloge javnog servisa, umjetne inteligencije i sve snažnijeg utjecaja digitalnih platformi na informiranje građana. O situaciji u medijma danas kaže: „Tužno i teško. Ja mislim da su danas mediji prije svega ekonomski slabi, a iz toga proizlaze svi ostali problemi. Slabi mediji odgovaraju svima, osim građanima i nama novinarima.”
Prema Novokmetu, najveći problem nije tehnologija ni društvene mreže, nego činjenica da su hrvatski mediji postali ekonomski preslabi da bi mogli kvalitetno obavljati svoju javnu funkciju. Kada novinarstvo izgubi financijsku stabilnost, upozorava, postaje podložno političkim i tržišnim interesima. Takvo stanje dodatno pogoršavaju umjetna inteligencija i proizvodnja lažnog sadržaja, ali i činjenica da ozbiljni mediji teško pronalaze održiv poslovni model. Dok u Sloveniji digitalne pretplate predstavljaju važan izvor prihoda, u Hrvatskoj taj model još nije zaživio u dovoljnoj mjeri. „Model koji bi bio najzdraviji bio bi odnos povjerenja i podrške između građana i medija. Danas imate medije koji ovise o izdavačima koje mediji zapravo ne zanimaju i o oglašivačima koji ih doživljavaju na pogrešan način.” istiće Novokmet i smatra da će bez ozbiljne europske regulative biti teško zaštititi profesiju, jer dio prihoda koje danas ostvaruju velike digitalne platforme trebao bi se vratiti upravo onima koji proizvode vjerodostojne informacije - novinarima.
HRT može biti puno više nego što danas jest
Dio razgovora posvećen je Hrvatskoj radioteleviziji, instituciji u kojoj je Novokmet proveo više od dva desetljeća, a 2012. godine bio i vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja.
To razdoblje opisuje kao rijetku priliku da pokaže što javni servis može ostvariti kada dobije jasnu viziju i profesionalnu autonomiju. U svega nekoliko mjeseci pokrenuti su HRT3 i HRT4, iskorištene televizijske frekvencije koje bi Hrvatska izgubila te riješeni značajni poslovni problemi. No mnogo važnije od infrastrukturnih projekata smatra samu misiju javnog servisa.
„Nema prirodnijeg mjesta za najbolje, najhrabrije i najprofesionalnije novinarstvo od javnog servisa.” kaže Novokmet, dok je istodobno vrlo kritičan prema smjeru kojim se HRT posljednjih godina razvijao.
Prisjetio se i vlastite suspenzije nakon emisije Otvoreno o korupciji u hrvatskom sportu, koja je uslijedila nakon otvorenog pisma USKOK-a. Kasnije je protiv HRT-a dobio sve sudske sporove i smatra da je cijeli slučaj imao puno šire posljedice jer takve poruke stvaraju atmosferu u kojoj novinari unaprijed razmišljaju isplati li se uopće otvarati osjetljive teme. „HRT treba čuvati i braniti. Razvaliti nešto vrlo je jednostavno, ali jednom kada se javni servis destabilizira, jako ga je teško ponovno izgraditi.” zaključuje Novokmet.
N1 kao primjer što može motivirana redakcija
Nakon odlaska s HRT-a pridružio se N1 televiziji, koju opisuje kao profesionalno najuzbudljivije razdoblje svoje karijere. Mali tim, veliki entuzijazam i tehnološka otvorenost omogućili su stvaranje programa koji su mnogi gledatelji doživljavali kao ono što bi javni servis trebao biti. Upravo zato teško je doživio odluku kompanije o otpuštanju trećine zaposlenih, smatrajući da se time razorio tim koji je godinama gradio kvalitetu programa.
Razgovor je otvorio i pitanje sindikalnog organiziranja. Novokmet smatra da mladi često vjeruju kako će individualnim pregovorima postići više nego zajedničkim djelovanjem, no iskustvo N1 pokazalo je upravo suprotno, da je u kriznim trenucima organizirano djelovanje zaposlenika nezamjenjivo.
Umjetna inteligencija ne smije zamijeniti novinarstvo
Posebnu pozornost posvetio je umjetnoj inteligenciji. Ne odbacuje njezinu primjenu, dapače, smatra je korisnim alatom, ali upozorava da novinarstvo mora jasno odrediti granicu između tehnologije i ljudskog rada. AI može pomoći u obradi informacija, ali ne može zamijeniti odgovornost, etiku i profesionalnu procjenu. Upravo zato smatra da će se u godinama koje dolaze morati otvoriti ozbiljna rasprava o zaštiti novinarske profesije i radnih prava.
Na kraju razgovora Novokmet unatoč svim izazovima mladima nije poručio da izbjegavaju novinarstvo. Naprotiv, smatra da je riječ o pozivu koji ostaje jedan od najvažnijih za svako demokratsko društvo.
Novinarstvo nije jednostavan, ugodan ni predvidljiv posao, ali bez snažnih i neovisnih medija, zaključuje Domagoj Novokmet, teško je govoriti o zaštiti ljudskih prava, odgovornosti vlasti ili zdravoj demokraciji. Zato borba za bolje uvjete rada novinara nije samo pitanje jedne profesije, nego pitanje kvalitete društva u cjelini.
