EN
U rujnu 2025. Europska federacija novinara (EFJ) objavila je stajalište o korištenju umjetne inteligencije u redakcijama, sada objavljuje rezultate studije provedene sa svojim partnerima u FIA-i , FIM-u i UNI MEI-ju , u sklopu projekta „Atypical Work IV“ koji financira Europska komisija . Iako umjetnu inteligenciju uglavnom smatraju prilikom, novinari su zabrinuti zbog etičkih pitanja vezanih uz njezinu upotrebu, te bi željeli imati pristup većem broju programa obuke i radionica o korištenju umjetne inteligencije u novinarstvu.
Ovo novo izvješće o umjetnoj inteligenciji i radu u sektoru medija, umjetnosti i zabave u Europi rezultat je projekta Atypical Work IV u kojem su sudjelovali EFJ, Međunarodna federacija glumaca (FIA), Međunarodna federacija glazbenika (FIM) i UNI-MEI. Temeljilo se na velikom istraživanju europskih članova četiriju federacija, kao i članova na nacionalnoj razini malog broja pažljivo odabranih sindikata u četiri radničke skupine glumaca, glazbenika, filmskih ekipa i novinara. Autorica je belgijska konzultantska tvrtka za umjetnost TWIIID .
Cilj je bio dobiti uvid u to kako se umjetna inteligencija prihvaća u sektoru medija, umjetnosti i zabave, koje su upotrebe i primjene najraširenije i kako se percipiraju, kako radnici ocjenjuju svoje potrebe za vještinama i radno opterećenje u odnosu na brzo promjenjive upotrebe umjetne inteligencije. Izražana je zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na kreativni rad. U anketi se također ispituju stavovi osoba aktivnih u sektoru o tome na koji bi način primjenu umjetne inteligencije na radnom mjestu trebalo urediti, uključujući zaštitne mjere, naknade, oblikovanje politika i pitanja kolektivnog pregovaranja.
Kao što je istaknuto u uvodu „ova izvješća ne tvrde da pružaju konačan ili iscrpan prikaz. Umjetna inteligencija brzo se razvija, a ovdje zabilježene percepcije odražavaju stanje krajem 2025. godine. Nadamo se da će pružiti čvrstu, na dokazima utemeljenu osnovu, koja se oslanja na glasove radnika i njihovih predstavničkih organizacija, za razvoj strategija kolektivnog pregovaranja, oblikovanje javnih politika i jačanje socijalnog dijaloga koji su sektoru prijeko potrebni.“
Rezultati istraživanja jasno pokazuju da novinari već u velikoj mjeri koriste alate umjetne inteligencije. Najčešće ih primjenjuju za izradu transkripata i sažetaka intervjua ili snimaka (76 %) te za automatsko prevođenje i titlovanje sadržaja radi povećanja njegove dostupnosti i dosega (76 %). Istodobno, istraživanje upozorava na niz etičkih izazova povezanih s uporabom umjetne inteligencije. Kako se navodi u izvješću, „profil zabrinutosti u novinarstvu ponajprije je obilježen pitanjem javnog povjerenja. Deepfake sadržaji i dezinformacije (93,5 %) predstavljaju najveći razlog za zabrinutost, a odmah iza njih slijede zlouporaba sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom (90,3 %) te etička pitanja povezana s automatiziranim izvještavanjem (90,3 %). To upućuje na to da novinari umjetnu inteligenciju doživljavaju kao prijetnju vjerodostojnosti, odgovornosti i provjeri informacija, odnosno kao rizik koji nadilazi granice redakcije i izravno utječe na publiku i demokratski diskurs.“
Iako većina ispitanih novinara trenutačno uglavnom traži informacije o umjetnoj inteligenciji, značajan broj njih želi unaprijediti vlastite kompetencije kroz edukacije i radionice o primjeni alata umjetne inteligencije (64,5 %).
U istraživanju je sudjelovalo i 30 novinarskih sindikata iz 19 europskih zemalja, članica Europske federacije novinara (EFJ). Sindikati većinu alata umjetne inteligencije prepoznaju kao potencijalnu priliku, no znatno su oprezniji kada je riječ o alatima koji omogućuju automatiziranu proizvodnju sadržaja ili kontrolu njegove distribucije. U svim promatranim područjima rizika iskazuju visoku razinu zabrinutosti. Najveći udio odgovora „vrlo zabrinuti“ odnosi se na zaštitu prava intelektualnog vlasništva (60 %), deepfake sadržaje i dezinformacije (60 %) te zlouporabu sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom (52 %), što upućuje na to da sindikati umjetnu inteligenciju smatraju izravnom prijetnjom autorskim pravima, integritetu informacija i kontroli nad korištenjem novinarskog sadržaja. Visoko su rangirana i pitanja naknada i uvjeta rada (72 % ispitanika navodi da su zabrinuti ili vrlo zabrinuti), kao i transparentnost i navođenje izvora, gubitak radnih mjesta uslijed automatizacije, smanjenje kvalitete novinarskog rada te utjecaj umjetne inteligencije na djelovanje sindikata i procese kolektivnog pregovaranja.
U otvorenim odgovorima novinarski sindikati izražavaju snažan osjećaj zabrinutosti i nepripremljenosti za utjecaj umjetne inteligencije na profesiju. Kao ključne probleme ističu nedostatak jasne strategije i regulatornog okvira, ugrožavanje autorskih prava te narušavanje kvalitete i autonomije novinarskog rada. Posebno naglašavaju da medijski sektor na razvoj umjetne inteligencije uglavnom reagira stihijski, bez dugoročne strategije i jasno definiranih politika. Kako navodi jedan od ispitanika: „Ne postoji strategija ni uspostavljen način rada u vezi s umjetnom inteligencijom, već samo ad hoc izjave i improvizirani pristup.“
Sudionici istraživanja upozoravaju i da donositelji odluka podcjenjuju potrebu za razvojem kompetencija u području umjetne inteligencije, kako među novinarima tako i među građanima, dok se dezinformacije i deepfake sadržaji šire velikom brzinom.
Sindikati umjetnu inteligenciju povezuju i s dugotrajnim gospodarskim pritiscima u novinarstvu te rastućom dominacijom digitalnih platformi. Istodobno upozoravaju na njezin negativan utjecaj na kvalitetu, profesionalnu etiku i kreativnu neovisnost novinara. Kako ističe jedan od ispitanika: „Sve veće oslanjanje na alate umjetne inteligencije u proizvodnji vijesti rezultiralo je bržom, ali često površnijom produkcijom sadržaja, s manje konteksta i manjim brojem provjerenih izvora.“
Kada je riječ o potrebama za podrškom, sindikati iskazuju izrazito širok raspon zahtjeva koji se odnose na informiranje, pravnu zaštitu i jačanje kapaciteta za kolektivno pregovaranje. Gotovo svi ispitanici (87,5 %) smatraju da su potrebne jasne i lako dostupne informacije o primjeni umjetne inteligencije u medijskom sektoru, dok isti udio traži pravne smjernice o autorskim pravima, korištenju podataka i transparentnosti algoritama. Velika većina ističe potrebu za razvojem okvira za kolektivno pregovaranje (75 %), provedbom sektorski usmjerenih studija učinaka umjetne inteligencije (66,7 %), izradom modelnih ugovornih klauzula (62,5 %), razvojem alata za praćenje primjene umjetne inteligencije (70,8 %), organiziranjem programa osposobljavanja (75 %) te izradom etičkih smjernica i mehanizama ljudskog nadzora (62,5 %). Više od polovice ispitanika također zagovara uspostavu platformi za dijalog s poslodavcima i pružateljima tehnoloških rješenja (54,2 %), financiranje sindikalnih inovacijskih projekata u području umjetne inteligencije (70,8 %) te jačanje potpore sudjelovanju sindikata u oblikovanju politika na razini Europske unije i međunarodnih organizacija (66,7 %).
Izvješća su dostupna za preuzimanje u:
