Honorarni rad označava oblik rada u kojem se posao obavlja uz isplatu honorara, odnosno naknade za izvršeni posao, izrađeni prilog, autorsko djelo ili drugi ugovoreni zadatak, umjesto redovite plaće koja se isplaćuje radnicima zaposlenima na temelju ugovora o radu. U medijskom sektoru honorarni rad čest je oblik angažmana novinara, fotografa, snimatelja, prevoditelja, urednika, kolumnista i drugih autora koji povremeno ili kontinuirano surađuju s jednim ili više medija.
Pojam honorarac nije posebna pravna kategorija u hrvatskom zakonodavstvu. On se u praksi koristi kao opći naziv za osobe koje nisu zaposlene na temelju ugovora o radu, nego rade na temelju nekog drugog pravnog odnosa. Konkretni angažman može biti uređen ugovorom o autorskom djelu, ugovorom o djelu, ugovorom o poslovnoj suradnji ili drugim zakonom dopuštenim oblikom, ovisno o prirodi posla koji se obavlja.
Za razliku od radnog odnosa, honorarni rad u pravilu ne stvara prava iz Zakona o radu, poput prava na plaćeni godišnji odmor, otpremninu, otkazni rok ili zaštitu od otkaza. Prava i obveze stranaka određuju se prije svega ugovorom koji su sklopili te propisima koji uređuju pojedinu vrstu ugovornog odnosa, primjerice Zakonom o obveznim odnosima ili Zakonom o autorskom i srodnim pravima.
U novinarstvu honorarni rad omogućuje veću fleksibilnost i suradnju s više različitih medija, ali istodobno može značiti manju razinu socijalne sigurnosti i zaštite u odnosu na zaposlenje. Zbog toga se posljednjih godina, osobito na razini Europske unije i u okviru rasprava o položaju medijskih radnika, sve više ističe potreba za poboljšanjem radnih i socijalnih prava honorarnih suradnika te sprječavanjem zlouporabe honorarnih ugovora za prikrivanje radnih odnosa.
Izvor: Zakon o obveznim odnosima i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. https://www.zakon.hr/z/75/zakon-o-obveznim-odnosima ; https://www.zakon.hr/z/106/zakon-o-autorskom-pravu-i-srodnim-pravima