Uvreda i kleveta kaznena su djela protiv časti i ugleda uređena Kaznenim zakonom Republike Hrvatske. Oba se kaznena djela u pravilu progone privatnom tužbom, što znači da postupak pokreće oštećena osoba, a ne državno odvjetništvo. Iako predstavljaju ograničenje slobode izražavanja, sudovi pri njihovoj primjeni moraju voditi računa o ustavnom pravu na slobodu mišljenja i izražavanja te praksi Europskog suda za ljudska prava, osobito kada je riječ o izvještavanju o pitanjima od javnog interesa.
Uvreda se odnosi na omalovažavanje, vrijeđanje ili ponižavanje druge osobe, odnosno na povredu njezine časti i dostojanstva. Za razliku od klevete, kod uvrede nije odlučno jesu li iznesene činjenice istinite ili neistinite, već način na koji se osoba vrijeđa ili omalovažava. Kazneni zakon predviđa da nema kaznenog djela uvrede ako je uvredljiva izjava dana u okviru ozbiljne kritike, novinarskog rada, znanstvenog, književnog ili umjetničkog stvaralaštva, obavljanja službene dužnosti ili radi zaštite opravdanog ili javnog interesa, pod uvjetom da nije izrečena isključivo s namjerom vrijeđanja.
Kleveta predstavlja iznošenje ili pronošenje neistinite činjenične tvrdnje koja može naštetiti časti ili ugledu druge osobe, pri čemu počinitelj zna da je tvrdnja neistinita. Bitno je razlikovati činjenične tvrdnje od vrijednosnih sudova – činjenice se mogu dokazivati kao istinite ili neistinite, dok su mišljenja, komentari i kritike u pravilu zaštićeniji oblik izražavanja, osobito kada se odnose na pitanja od javnog interesa.
Za novinare je posebno važno razlikovati činjenice od mišljenja, koristiti pouzdane izvore i provjeravati informacije prije objave. Ozbiljne optužbe trebaju biti utemeljene na provjerenim činjenicama, a osobi na koju se odnose treba omogućiti da iznese svoje očitovanje. Sudovi pri ocjeni odgovornosti uzimaju u obzir je li novinar postupao u dobroj vjeri, s profesionalnom pažnjom i u javnom interesu.
Važno je napomenuti da je kazneno djelo sramoćenja ukinuto izmjenama Kaznenog zakona 2019. godine, dok su uvreda i kleveta ostale kaznena djela protiv časti i ugleda. To znači da novinari i druge osobe i dalje mogu kazneno odgovarati ako su ispunjena zakonska obilježja tih kaznenih djela. Međutim, pri odlučivanju sudovi su dužni voditi računa o ustavnom pravu na slobodu izražavanja, pravu javnosti na informiranje, postojanju javnog interesa te praksi Europskog suda za ljudska prava, koja naglašava da mediji imaju ključnu ulogu u demokratskom društvu te da novinari uživaju pojačanu zaštitu kada profesionalno, u dobroj vjeri i na temelju provjerenih činjenica izvještavaju o pitanjima od javnog interesa.
Osim moguće kaznene odgovornosti, objava koja povrijedi čast, ugled ili druga prava osobnosti može dovesti i do građanskopravne odgovornosti, uključujući zahtjev za naknadu štete ili ostvarivanje prava na ispravak i odgovor prema Zakonu o medijima. Zbog toga su profesionalna provjera informacija, poštovanje etičkih standarda i odgovorno izvještavanje ključni za zakonit i profesionalan novinarski rad.
Izvor: Kazneni zakon, odredbe o kaznenim djelima protiv časti i ugleda. https://www.zakon.hr/z/98/kazneni-zakon